Klimakterij i menopauza predstavljaju razdoblje velikih promjena u životu žene, a one često mogu biti praćene raznim teškoćama. Neki od simptoma menopauze i klimakterija mogu u velikoj mjeri utjecati na fizičko, ali i psihičko stanje tijekom ovog razdoblja. Često se klimakterij i menopauza shvaćaju kao dva ista pojma, no oni ipak to nisu.

Za početak, zamolili smo dr.sc. Ivanu Pentz, specijalisticu ginekologije i opstetricije iz zagrebačke Poliklinike Fleur, da nam pojasni osnovne pojmove. “Menopauza predstavlja zadnju menstruaciju u životu žene i znak je iscrpljenosti jajnika te pada razine hormona koji reguliraju normalan menstruacijski ciklus. Perimenopauza ili predmenopauza je razdoblje prije zadnje menstruacije. Postmenopauza je period koji počinje godinu dana nakon zadnje menstruacije. Klimakterij je dio faze starenja koju žena prolazi od reproduktivne dobi, preko menopauze do postmenopauze i može trajati 15 do 20 godina”, rekla je dr. Pentz.

Mnoge žene i prije pojave tipičnih simptoma menopauze osjećaju niz zdravstvenih tegoba kao što su bolovi u mišićima i zglobovima, vrtoglavice, probavne smetnje, depresija ili napadi panike.

“Karakteristični, ali i najčešći simptomi rane postmenopauze zbog kojih se žene obraćaju svom ginekologu su valunzi, noćna znojenja, lupanje srca, glavobolja. Oni pokreću kod mnogih žena i cijeli niz psihičkih promjena kao što su tjeskoba, depresija, emocionalna labilnost, manjak energije i libida te nesanica s posljedičnim kontinuiranim umorom. Na njih se nadovezuje suhoća rodnice, bolovi kod spolnog odnosa, problemi s mokrenjem, suha koža smanjenog tonusa”, nabrojila je dr. Ivana Pentz. Međutim, simptomi klimakterija i postmenopauze mogu se znatno ublažiti te tako olakšati završetak reproduktivnog ciklusa žene.

Menopauza početak – predmenopauza

Suprotno uvriježenom vjerovanju, menopauza nije razdoblje nakon zadnje menstruacije, već je to naziv za samu zadnju menstruaciju. Kad kažu “menopauza”, većina ljudi ustvari misli na postmenopauzu, kako se točno naziva razdoblje nakon zadnje menstruacije.

Kako navodi dr. Pentz, menopauza se dijeli na:

• prijevremenu – prije 40. godine života,
• ranu – između 40. i 45. godine,
• uobičajenu – iza 45. godine života.  

Dob u kojoj menopauza nastupa je genetski predodređena i uglavnom se zbiva oko 50. godine života.

Prije menopauze, nakon razdoblja s povišenim estrogenom, se postupno 1-2 godine pred menopauzu smanjuje lučenje estrogena (estradiola).  Lučenje  progesterona se konstantno smanjuje od samoga početka.

Mjesečnice postaju neredovite, a ciklusi kratki ili produljeni (oligomenoreja – razmak između dvije menstruacije je dulji od 35 dana). Međutim, ponekad ovo nisu jedini simptomi koji ukazuju na skoru menopauzu.

Simptomi isto tako mogu varirati ovisno o ženi, njezinoj građi, životnim navikama, zdravstvenom stanju i genetici.

Neke žene imaju period menopauze jednako intenzivan poput onog kakvog su imale njihove majke. Druge nemaju gotovo nikakve drastične simptome.

Simptomi predmenopauze (rani klimaks simptomi)

Najčešći simptomi predmenopauze su:

• vazomotorne tegobe – valovi vrućine, noćna znojenja,
• umor i fizička slabost,
• debljanje i preraspodjela masti,
• urogenitalne smetnje,
• lupanje srca,
• vrtoglavica,
• promjene u okusu i mirisu,
• tjeskoba,
• napadaji panike.

Velik broj navedenih simptoma uzrokuju hormonalne promjene koje nastupaju od 3 do 5 godina prije menopauze, intenzivnije godinu do dvije prije. Razdoblje nastupanja takvih promjena smatramo početkom perimenopauze.

Predmenopauza – simptomi (ostali):

• glavobolja,
• pad libida, 
• stanjivanje kože,
• stanjivanje kose,
• problemi s pamćenjem,
• promjene ponašanja, 
• depresija,
• loša koncentracija.

Ove kao i druge simptome neće osjetiti sve žene. Osjetljivost na promjene ovisi o osobnoj osjetljivosti na estrogen i progesteron. Žene koje su imale problema s hormonima te one koje su osjećale tijekom plodnog razdoblja simptome PMS-a ili su imale postporođajnu depresiju imaju veće šanse iskusiti simptome perimenopauze.

Postmenopauza –  simptomi

Menopauza označava završetak reproduktivnog ciklusa žene.

Uzrok menopauze je postupno iscrpljivanje funkcije jajnika što dovodi do potpunog prestanka sinteze ženskih spolnih hormona. Zatim slijedi razdoblje postmenopauze.

Otprilike 50-80% žena će doživjeti većinu simptoma postmenopauze, dok je vrlo mali broj onih koje ih uopće neće osjetiti.

Simptomi postmenopauze rezultat su smanjene razine hormona, prvenstveno estrogena (estradiola). Zapravo, može se reći kako je postmenopauza razdoblje prilagodbe tijela na takvu smanjenu razinu hormona.

Uobičajeni simptomi klimaksa su:

• znojenje tijekom noći i napadi vrućine,
• pojačani otkucaji srca,
• depresivna raspoloženja, razdražljivost, osjećaj tjeskobe i emocionalna labilnost,
• manjak koncentracije,
• povećanje tjelesne težine i preraspodjela masti (nakupljanje masti u području trbuha),
• glavobolja,
• nesanica,
• manjak ili gubitak libida,
• promjene u strukturi kose, kože i noktiju,
• bolovi u kostima, zglobovima i mišićima,
• suha rodnica,
• bolovi tijekom spolnog odnosa,
• inkontinencija,
• bolest krvnih žila,
• povlačenje desni, gubitak zuba,
• promjene osjetila – slabiji vid i sluh, suhoća oka
• osteoporoza s prijelomima.

Žene se najviše, čak 70 – 80 % njih, žale na valunge – valove vrućine.

Posljedica su širenja krvnih žila u koži i privremenog rasta temperature. Koža je topla i crvena, a znojenje može biti izuzetno obilno. Napadi traju do 10 minuta, a mogu se javljati i 20 do 30 puta. Češći su noću što žene budi iz sna pa ⅔ njih navodi kako su kronično neispavane.

Valovi vrućine, noćna znojenja i nesanice su glavne smetnje rane postmenopauze. S njima su udružene psihičke smetnje koje “domino efektom” ruše kvalitetu života.

Vazomotorne tegobe vode do:

• razdražljivosti,
• tjeskobe i depresije,
• emocionalne labilnosti,
• straha od starenja i
• gubitka privlačnosti te
• posljedično pada libida i razine energije.

Drugu veliku skupinu problema koja djeluje prvenstveno na ženino psihičko stanje čini utjecaj smanjena razine estrogena na urogenitalno područje.

Gube se elastična i kolagena vlakna, koža tog područja postaje tanja i suha, mišići dna zdjelice slabe, sluznica je atrofična što posljedično vodi do suhoće rodnice i dispareunije – bolnih spolnih odnosa.

Opada glikogen i količina laktobacila, pH raste – gubi se zaštitna barijera rodnice, upale i ozljede su češće. Mijenjaju se i dijelovi mokraćnog sustava, pa se javlja čitav niz tegoba poput inkontinencije te učestalog, hitnog i bolnog mokrenja.

Gubitak kolagena manifestira se i na promjenama na koži, kosi, noktima, mišićima i zglobovima. Kosti također gube svoju gustoću (osteoporoza) zbog čega su podložnije lomovima (kralješci, kuk).

Mnogi simptomi klimaksa mogu biti prilično neugodni. Međutim, danas postoje široke terapijske mogućnosti kojima se ublažavaju razni simptomi menopauze, a osim toga pozitivne rezultate pokazuju i meditacija, akupunktura i ljekovito bilje.

Hormonsko nadomjesno liječenje

Iako sve menopauzalne žene doživljavaju gotovo iste promjene u pred i postmenopauzi, njihov je biološki odgovor, a time i potreba za liječenjem različita.

“Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) je još uvijek prva linija terapije za ublažavanje klimakteričnih simptoma, prevenciju osteoporoze, ali i kardiovaskularnih događaja. Može se definirati kao liječenje samim estrogenima ili gestagenima (monoterapija) i estrogenima u kombinaciji s gestagenima (sekvencijsko ili kontinuirano kombinirano liječenje). Estrogeni koji se koriste u HNL-u su prirodni, dok gestagenska komponenta je uglavnom sintetska.

HNL se primjenjuje:

• oralno (tablete),
• transdermalno (naljepci),
• perkutano (gel i sprej) te
• vaginalno u obliku vaginaleta ili krema”, objašnjava dr.sc. Ivana Pentz, specijalisticu ginekologije i opstetricije iz zagrebačke Poliklinike Fleur.

Prema iskustvu dr. Pentz, poboljšanje simptoma je uočljivo kroz nekoliko tjedana nakon početka uzimanja terapije, ali važno je početi koristiti HNL na vrijeme (po pojavi prvih simptoma ili u prvih nekoliko godina nakon menopauze) te u odgovarajućoj dozi. Najčešće su to niskodozažni preparati koji donose pozitivne učinke i koristi, manje nuspojava i rizika te bolju suradljivost.

“Ženama koje ne žele ili ne smiju koristiti HNL preporučujem tzv. lijekove bez recepta. Iako takvim lijekovima znanstveno nije dokazana veća učinkovitost u odnosu na placebo, mogu se koristiti za smanjivanje vazomotornih smetnji”, kaže dr. Pentz te ističe:

“Također, poznato je da zdrava i uravnotežena prehrana i tjelovježba značajno doprinose ublažavanju vazomotornih smetnji i smanjuju rizik za bolesti krvožilnog sustava i kosti. Tjelovježba kao što su joga, ples, šetnja u prirodi dokazano smanjuju vazomotorne smetnje, poboljšavaju raspoloženje i jačaju kosti”.

Terapija kod prijevremene i rane menopauze

Prijevremena menopauza javlja se prije 40. godine, a rana menopauza između 40. i 45. godine života žene. “Ženama u ranoj menopauzi također se preporučuje što prije započeti uzimati HNL i nema vremenskog ograničenja trajanja terapije, tim više što su te žene dulje izložene nedostatku estrogena sa svim svojim posljedicama. Ostvarenje trudnoće za žene s prijevremenom menopauzom je moguće samo uz donaciju jajnih stanica, koja zakonski nije moguća u Hrvatskoj te ih se upućuje na specijalizirane klinike u Europi. Važno je da cijelo vrijeme pripreme za trudnoću žena u prijevremenoj menopauzi uzima HNL kojim se unutarnji genitalni organi održavaju vitalnim i pripremaju za potencijalnu trudnoću”, kaže dr. Pentz.

Menopauza i karijera

Australazijsko društvo za menopauzu (Australasian menopause society) na svojim je stranicama 2016. objavilo članak u kojem se govori o novim prijedlozima za poslodavce kako bi podržali žene tijekom razdoblja menopauze, ali i godina koje slijede. Preporučuju se promjene na radnom mjestu, ali i programi promicanja zdravlja. Jedan od voditelja projekta, Gavin Jack smatra da bi upravo radno mjesto trebalo biti mjesto na kojem se žene mogu informirati o menopauzi.

Poslovna i upravljačka literatura se gotovo uopće ne bavi pitanjem menopauze na radnom mjestu. Jack i ostali stručnjaci koji rade na studiji ističu važnost optimalnog fizičkog i psihosocijalnog okruženja koje u konačnici doprinosi zdravlju i dobrobiti radnika.

Jedna od prethodno provedenih studija pokazuje da su žene sa simptomima menopauze u razdoblju od 12 mjeseci imale račun zdravstvenog osiguranja od 339 milijuna dolara, 27 milijuna dolara velik trošak zbog gubitka posla te 1,5 milijuna više posjeta medicinskim ustanovama, nego žene koje nisu pokazivale simptome menopauze.

Jack i njegovi kolege među kojima je i Philip M. Sarrel, profesorica emeritus opstetricije, ginekologije i reproduktivne znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, ističu da bi se preopterećenost zdravstvenog sustava znatno smanjila, baš kao i ekonomski troškovi, kada bi poslodavci pružili podršku i razumijevanje svojim djelatnicama.

Premda zvuči komplicirano, zapravo je riječ o osiguravanju sigurnih i zdravih radnih sredina bez diskriminacije. 

Menopauza i menstruacija

Budući da hormonalne promjene utječu na jajnike, ciklus može trajati duže ili kraće nego obično ili izostati nekoliko mjeseci, biti manje ili više obilan. Anovulacijski ciklusi su češći, kao i probojna krvarenja (spotting). Ako vam menstruacije izostanu duže od tri mjeseca ili su prisutni simptomi poput umora ili teškog disanja, potrebno je obratiti se liječniku.

Ovo posebno vrijedi za osobe mlađe od 40 godina.

Menopauza simptomi – forum

Ponekad je korisno pročitati i tuđa iskustva vezana uz simptome menopauze, a možete ih potražiti na forumima.

Metode samopomoći u pred i postmenopauzi

Određene promjene u načinu života mogu uvelike utjecati na ublažavanje simptoma perimenopauze i klimakterija.

Prvenstveno se preporučuje zdrava i raznovrsna prehrana, bazirana na namirnicama koje osiguravaju kalcij, kao što su mliječni proizvodi, sir, sardine, losos i zeleno lisnato povrće.

Adekvatan unos kalcija će usporiti snižavanje gustoće kostiju i nastanak osteoporoze s prijelomima.

Osim toga, od velike koristi pri ublažavanju simptoma menopauze i klimakterija može biti i umjerena fizička aktivnost koja će pomoći u održavanju opće kondicije, smanjiti rizik od razvoja bolesti srca te ojačati kosti.

Preporučuje se aktivnost na otvorenom s obzirom na to da izloženost suncu potiče proizvodnju vitamina D koji pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane te tako doprinosi zdravim kostima i zubima.

Istraživanje objavljeno 2012. u časopisu Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, a provedeno na 44 žene u postmenopauzi koje su imale problema s nesanicom pokazuje kako prakticiranje joge može u velikoj mjeri olakšati probleme sa spavanjem te ublažiti druge simptome, kao što su snižavanje razine stresa, valovi vrućine, noćno znojenje i slično. U navedenom istraživanju je utvrđeno kako je nakon 4 mjeseca prakticiranja joge u trajanju od 15 minuta dnevno došlo do znatnog ublažavanja simptoma menopauze. Na satovima joge primjenjivale su se vježbe istezanja koje prate pravilne tehnike disanja.

Uz zdravu prehranu i fizičku aktivnost, također se preporučuje i izbjegavanje stresnih situacija, dovoljno odmaranja te nošenje pamučne odjeće kako biste ublažili napade vrućine. Još jednom ćemo navesti ključne mjere samopomoći u menopauzi:

• Redovito vježbajte – pazite da su vježbe u skladu s vašim godinama, ali i zdravstvenim tegobama koje imate, ako primjerice imate probleme s kralježnicom, nemojte dizati teške predmete.
• Ojačajte dno zdjelice kako biste izbjegli neke oblike urinarne inkontinencije (Kegelove vježbe).
• Ograničite unos kofeina, šećera i alkohola.
• Prestanite pušiti!
• Redovito i dovoljno spavajte te se odmarajte po potrebi tijekom dana.
• Ako je potrebno, uzimajte hormonsku terapiju.
• Iskoristite ovaj period menopauze kao prigodu za prevenciju bolesti i dugoročno poboljšanje zdravlja i kvalitete života.

Prirodni lijekovi i dodaci prehrani

Ako promjena načina života, kao ni hormonska terapija, nisu dali rezultate, onda je definitivno vrijeme za isprobavanje alternativnih metoda ublažavanja simptoma.

• Potražite začinske ili biljne proizvode koji se mogu pronaći na tržištu (kreme ili dodaci prehrani) čiji su ključni sastojci fitoestrogeni.
• Cimicifuga racemosa (sjevernoamerička biljka) u nekim se istraživanjima pokazala djelotvornom u ublažavanju valova vrućine u perimenopauzi. Budite na oprezu jer su zabilježeni i slučajevi oštećenja jetre koji su povezani s uporabom ove biljke. Oštećenja su nastala pretjeranom konzumacijom.
• Vitamin E možete potražiti u ljekarni, izdaje se bez recepta. Vitaminom E bogata su i: klice žitarica, hladno prešana biljna ulja, kukuruzno ulje, iznutrice, jaja, orašasti plodovi, suncokretove sjemenke, tamnozeleno lisnato povrće, batat.
• Vitamin C također možete potražiti u ljekarni bez recepta, dobrodošao je čak i u kombinaciji s ostalim vitaminima. Vitaminom C su bogati: citrusi, zelena paprika, dinja, bobičasto voće, kivi, rajčice, zeleno lisnato povrće.
• Beta-karoten – batat, bundeva, dinja, marelica, mrkva, paprika, papaja, rajčica, lubenica, rotkvice, zobene pahuljice.
• Cink – crveno meso, jaja, sir, iznutrice, cjelovite žitarice, plodovi mora, mahunarke, ,miso, tofu, pivski kvasac, gljive, sjemenke bundeve i suncokreta.
• Selen – heljda, kvinoja, ječam, proso, raž, smeđa riža, zob, masna riba, školjke, sezam, brazilski oraščići. 
• Polifenoli – sjemenke grožđa, crno vino, indijski i zeleni čaj.
• Europska borovnica bogata je antocijaninima. Antocijanini ojačavaju zidove krvnih žila, smanjuju upalu i stabiliziraju kolagen.
• Djetelina je bogat izvor fitoestrogena. Pomaže u normalizaciji menstrualnih ciklusa, bolnih menstruacija, ali i smanjivanja simptoma menopauze te djeluje preventivno protiv raka.
• Neven se još od davnina koristi kao pomoć u normalizaciji menstrualnog ciklusa te kod smanjenja menstrualnih bolova.
• Od tinktura posebno se mogu izdvojiti tinktura konopljike i tinktura crvene djeteline.

Na tržištu se mogu pronaći i hormonski suplementi kojima se pokušava podignuti razina estrogena u tijelu. Međutim, postoji i negativna posljedica uzimanja egzogenog estrogena, a to je da se rizik za nastanak karcinoma dojke povećava u žena koje su uzimale velike doze estrogena u terapeutske svrhe.

Zdrav pristup životu općenito je najvažnija stavka u borbi s nemilosrdnim simptomima menopauze. U menopauzi će vam se činiti da vam se život u potpunosti okreće naopačke i to se doista događa.

Bit će vam vrlo teško kontrolirati se, ali upravo zato morate prihvatiti pomoć stručnjaka. Nitko vas ne može prisiliti da uzimate dodatke i hormonsku terapiju, ali prihvatite barem pomoć terapeuta. To što vam se događa u potpunosti je normalno, psihička reakcija na promjenu također je u potpunosti normalna. 

Mnoge žene su iskusile psihičke probleme tijekom pred i postmenopauze. Ne dozvolite da vam menopauza uništi život na kakav ste navikli te ne dozvolite da vaše ponašanje otjera ljude do kojih vam je stalo. 

Za kraj, dr. Pentz poručuje i ovo:

“Čini mi se da žene u zrelijoj dobi osvijestile važnost brige o svom zdravlju te dosta redovito dolaze jednom godišnje na ginekološke preglede i na pregled dojki, ne samo u svrhu kontrole svog zdravlja već i prevencije bolesti tipičnih za tu dob. Međutim, najviše me veseli da sve više žena ima potrebu za poboljšanjem kvalitete života, spremnije su otvoreno razgovarati o problemima i tjelesnim smetnjama sa željom da im se pomogne te probleme riješiti.

Menopauza nije kraj jednog lijepog životnog razdoblja i početak nečeg lošeg što treba zanemariti. Znanje, samopouzdanje i životno iskustvo su prave kvalitete menopauze i čine temelj za najbolje godine ženinog života. Potrebno je znati da mir i ravnoteža ne dolaze s tabletama, već prije svega u spoznaji tko ste, što vaše tijelo treba i što želite u novom životnom razdoblju koje je pred vama”.

• hormoni
• joga
• klimakterij
• menopauza
• osteoporoza
• valunzi
• vrtoglavica

Učitaj više izvora