Mnogi od nas prije konzumacije ostataka hrane otvore posudu i oslone se na miris. Ako hrana izgleda i miriše normalno, često pretpostavljamo da je sigurna za jelo.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da takva procjena nije uvijek pouzdana. Neke bakterije koje uzrokuju trovanje hranom ne mijenjaju miris, okus ni izgled namirnica, pa ostaci hrane mogu predstavljati zdravstveni rizik iako djeluju sasvim u redu.

U nastavku saznajte koliko dugo možete čuvati ostatke u hladnjaku i zamrzivaču, kako prepoznati da su se pokvarili te koje su najbolje metode skladištenja.

Zašto stari ostaci hrane mogu biti opasni?

Tijekom stajanja u hladnjaku hrana postupno propada zbog razvoja mikroorganizama. Među njima su bakterije poput salmonele, listerije, bakterije Escherhije coli i Clostridium perfringens, koje mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom.

Takve bakterije ne nalaze se samo u mesu, mliječnim proizvodima i jajima, već mogu biti prisutne i na voću i povrću.

Ako dođe do trovanja hranom, mogu se javiti simptomi poput:

• mučnine
• povraćanja
• proljeva
• grčeva i bolova u trbuhu.

Posebno su ugrožene sljedeće skupine:

• osobe starije od 65 godina
• djeca mlađa od pet godina
• trudnice
• osobe oslabljenog imuniteta, uključujući oboljele od dijabetesa, bolesti jetre ili bubrega te autoimunih bolesti.

Osim bakterija, tijekom vremena može se razviti i plijesan. Konzumacija hrane zahvaćene plijesni može izazvati alergijske reakcije, respiratorne tegobe i druge zdravstvene probleme.

Bakterije odgovorne za kvarenje hrane mogu uzrokovati neugodan miris, promjene okusa te sluzavu ili kašastu teksturu.

Koliko dugo ostaci mogu stajati u hladnjaku?

Većina ostataka hrane sigurna je za konzumaciju između tri i četiri dana nakon pripreme.

Ipak, trajnost ovisi o nekoliko čimbenika:

• temperaturi hladnjaka
• količini vlage u hrani
• vremenu koje je hrana provela na sobnoj temperaturi prije spremanja
• higijenskim uvjetima tijekom pripreme.

Neke namirnice mogu trajati kraće od preporučenih 3 – 4 dana.

Hrana koja se obično dobro održava je:

• složenci i zapečena jela
• pečeno povrće
• pizza
• juhe i variva.

Hrana koja se brže kvari je:

• morski plodovi
• kuhana riba
• salate s preljevom.

Salate s preljevom najbolje je pojesti unutar 1 – 2 dana. Zelene salate s vinaigrette preljevom često vrlo brzo izgube teksturu i postanu gnjecave pa ih nije preporučljivo čuvati za kasnije.

Kod ostataka iz restorana vrijedi isto pravilo 3 – 4 dana. Ipak, budući da ne znate kada je hrana pripremljena prije posluživanja, neki stručnjaci preporučuju da je pojedete i ranije.

Koliko dugo ostaci mogu stajati u zamrzivaču?

Zamrzavanje zaustavlja rast bakterija pa zamrznuta hrana može ostati sigurna za jelo vrlo dugo. Međutim, kvaliteta se s vremenom smanjuje.

Stručnjaci preporučuju da većinu ostataka potrošite unutar četiri mjeseca kako bi zadržali okus i teksturu.

Primjerice, pizza može brzo razviti tzv. freezer burn (isušivanje zbog zamrzavanja), dok neka druga jela bolje podnose dulje skladištenje.

Preporučeno vrijeme čuvanja

Proučite tablicu u nastavku.

Hrana	Hladnjak	Zamrzivač
Složenci	3 – 4 dana	2 – 3 mjeseca
Tjestenina	3 – 4 dana	2 – 3 mjeseca
Pečeno povrće	3 – 4 dana	8 – 12 mjeseci
Pizza	3 – 4 dana	1 – 2 mjeseca
Juhe i variva	3 – 4 dana	2 – 3 mjeseca
Kuhano meso	3 – 4 dana	2 – 6 mjeseci
Kuhana perad	3 – 4 dana	2 – 6 mjeseci
Kuhana jela od jaja	3 – 5 dana	2 – 3 mjeseca
Kuhana riba i morski plodovi	1 – 2 dana	2 – 3 mjeseca
Riža	4 – 6 dana	1 – 2 mjeseca

Kako prepoznati da se hrana pokvarila?

Iako izgled i miris nisu uvijek pouzdani pokazatelji sigurnosti, postoje znakovi koji upućuju na kvarenje hrane.

Ostatke je najbolje baciti ako primijetite:

• neugodan ili kiselkast miris
• pjenušanje ili stvaranje mjehurića
• sluzavu teksturu
• pretjeranu tvrdoću ili isušivanje
• promjenu boje
• vidljivu plijesan
• odvajanje tekućine ili zgrušavanje
• neobičan ili gorak okus.

Ako vam hrana djeluje sumnjivo, stručnjaci savjetuju da ne riskirate. Jednostavno je bacite.

Sedam savjeta za sigurno čuvanje ostataka hrane

Kako biste smanjili rizik od kvarenja i trovanja hranom, pridržavajte se sljedećih preporuka.

1. Spremite hranu na vrijeme

Ostatke stavite u hladnjak najkasnije dva sata nakon pripreme. Ako je vanjska temperatura vrlo visoka, primjerice tijekom ljetnih vrućina, taj se rok skraćuje na jedan sat.

2. Koristite plitke i dobro zatvorene posude

Hrana će se tako brže i ravnomjernije ohladiti.

3. Nemojte slagati posude jednu na drugu

Dobra cirkulacija zraka ubrzava hlađenje i smanjuje mogućnost razvoja bakterija.

4. Označite datum spremanja

Naljepnica s datumom pomoći će vam da ne zaboravite koliko dugo hrana stoji.

5. Čuvajte ostatke na srednjoj polici hladnjaka

Ondje je temperatura najstabilnija. Sirovo meso uvijek držite na nižim policama kako ne bi kontaminiralo drugu hranu.

6. Kod zamrzavanja uklonite što više zraka

Koristite vrećice ili posude namijenjene zamrzavanju kako biste spriječili isušivanje hrane.

7. Temeljito podgrijte prije jela

Prije konzumacije hranu treba zagrijati do najmanje 74 °C kako bi se smanjio rizik od štetnih bakterija.

Pročitajte i ove članke:

• Sedam namirnica koje se kvare brže nego što mislite
• 5 namirnica koje nikad ne biste trebali čuvati na sobnoj temperaturi
• Premjestite ih odmah: Namirnice koje ne bismo smjeli držati u vratima hladnjaka.

• koliko dugo čuvati ostatke hrane
• ostaci hrane

Učitaj više izvora