Bol u prsima (posebno kada su u pitanju bolovi u prsima u ležećem položaju) jedan je od simptoma koji kod većine ljudi izaziva zabrinutost jer se često povezuje sa srčanim bolestima, no važno je znati da bol u prsima može nastati zbog niza različitih poremećaja koji najčešće nisu životno ugrožavajući.

Ta stanja mogu zahvaćati srce, pluća, jednjak, mišiće, rebra ili čak živčani sustav, a činjenica da se bol javlja ili pojačava u ležećem položaju liječnicima može biti važan dijagnostički trag jer određena stanja karakteristično izazivaju tegobe upravo tijekom ležanja ili spavanja.

Promjena položaja tijela može utjecati na protok krvi, rad srca, povrat želučanog sadržaja prema jednjaku ili opterećenje pojedinih mišića i zglobova, zbog čega bol postaje izraženija.

Zbog čega nastaju bolovi u prsima u ležećem položaju?

Bolovi u prsima u ležećem položaju imaju sljedeće uzroke.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) jedan je od najčešćih uzroka bolova u prsima koji se pogoršavaju tijekom ležanja jer se tada želučana kiselina lakše vraća iz želuca u jednjak.

Nadražaj sluznice jednjaka može uzrokovati osjećaj pečenja iza prsne kosti koji mnogi bolesnici opisuju kao žgaravicu ili pritisak u prsima.

Neki bolesnici istodobno osjećaju kiseli okus u ustima, podrigivanje ili kronični kašalj. Liječenje uključuje promjene prehrambenih navika, izbjegavanje kasnih obroka, podizanje uzglavlja kreveta te primjenu lijekova koji smanjuju stvaranje želučane kiseline.

Perikarditis

Kod upale ovojnice koja okružuje srce karakteristično je da se bol često pojačava tijekom ležanja na leđima te se ublažava pri sjedenju ili naginjanju prema naprijed.

Bol je najčešće oštra i probadajuća te se može širiti prema vratu, ramenima ili leđima. Uz bol se ponekad javljaju povišena temperatura, umor i osjećaj nedostatka zraka.

Perikarditis može nastati nakon virusnih infekcija, autoimunih bolesti ili srčanih zahvata. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, EKG-om i ultrazvukom srca. Liječenje najčešće uključuje protuupalne lijekove i praćenje kardiologa.

Zatajenje srca

Zatajenje srca je stanje u kojem srčani mišić više ne može učinkovito pumpati krv, zbog čega dolazi do nakupljanja tekućine u plućima i drugim dijelovima tijela. Mnogi bolesnici primjećuju da se tijekom ležanja javlja osjećaj pritiska u prsima, otežano disanje ili kašalj koji ih budi tijekom noći.

Simptomi često uključuju umor, oticanje nogu, ubrzan rad srca i smanjenu toleranciju napora. Ležeći položaj povećava povrat krvi prema srcu, što dodatno opterećuje oslabljeni srčani mišić. Liječenje uključuje lijekove za srce, regulaciju krvnog tlaka, diuretike i liječenje osnovnog uzroka bolesti.

Angina pektoris

Angina pektoris nastaje zbog smanjene opskrbe srčanog mišića kisikom uslijed suženja koronarnih arterija. Iako se najčešće javlja tijekom fizičkog napora, kod nekih osoba bol može biti prisutna i tijekom odmora ili ležanja, osobito kod težih oblika bolesti.

Bolesnici često opisuju osjećaj stezanja, pritiska ili težine u sredini prsnog koša. Bol se može širiti u lijevu ruku, vrat, donju čeljust ili leđa. Liječenje uključuje promjenu životnih navika, lijekove za poboljšanje cirkulacije te po potrebi invazivne kardiološke zahvate.

Srčani infarkt

Srčani infarkt predstavlja hitno stanje koje nastaje zbog iznenadnog prekida protoka krvi kroz koronarnu arteriju. Bol je obično jaka, dugotrajna i ne prolazi promjenom položaja tijela.

Može se javiti tijekom ležanja, osobito noću ili u ranim jutarnjim satima, ali bol neće prestati sjedenjem ili ustajanjem. Uz bol se često pojavljuju hladan znoj, mučnina, otežano disanje i osjećaj izrazite slabosti.

Upala plućne maramice (pleuritis)

Pleura je tanka ovojnica koja oblaže pluća i unutrašnjost prsnog koša, a njezina upala može uzrokovati izrazito neugodnu bol koja se pojačava tijekom dubokog disanja, kašljanja ili promjene položaja tijela. Neki bolesnici primjećuju da im je bol intenzivnija tijekom ležanja na zahvaćenoj strani.

Uz bol se mogu pojaviti kašalj, temperatura i otežano disanje. Najčešći uzroci uključuju infekcije, autoimune bolesti i plućnu emboliju. Terapija ovisi o uzroku te može uključivati antibiotike, protuupalne lijekove ili druge specifične postupke.

Kostohondritis

Kostohondritis je upala hrskavice koja povezuje rebra s prsnom kosti. Bol može biti vrlo slična srčanoj boli, zbog čega često izaziva zabrinutost kod oboljelih. Obično se pojačava pritiskom na zahvaćeno područje, pokretima trupa ili određenim položajima tijekom ležanja.

Mnogi bolesnici opisuju probadajuću ili žareću bol koja može trajati danima ili tjednima. Liječenje se temelji na odmoru, fizikalnoj terapiji i primjeni protuupalnih lijekova.

Hijatalna hernija

Hijatalna hernija nastaje kada se dio želuca pomakne kroz otvor dijafragme prema prsnom košu. Ovo stanje često pogoduje refluksu želučane kiseline, zbog čega se simptomi pogoršavaju tijekom ležanja. Bolesnici mogu osjećati pritisak u prsima, žgaravicu, podrigivanje i neugodu nakon jela.

Tegobe su često izraženije nakon obilnih obroka ili konzumacije masne hrane. Liječenje uključuje promjene prehrane, smanjenje tjelesne težine i lijekove protiv refluksa, dok je operacija potrebna samo u određenim slučajevima.

Anksioznost i panični napadaji

Anksioznost i panični napadaji mogu uzrokovati bolove u prsima koji se često pojačavaju tijekom odmora ili ležanja, kada osoba postaje svjesnija tjelesnih senzacija. Panični napadaji mogu izazvati osjećaj stezanja u prsima, ubrzan rad srca, nedostatak zraka i intenzivan strah.

Simptomi ponekad toliko nalikuju srčanom infarktu da bolesnici potraže hitnu medicinsku pomoć. Nakon isključenja organskih uzroka liječenje uključuje psihoterapiju, tehnike opuštanja i po potrebi lijekove za anksiozne poremećaje.

Bolesti kralježnice i međurebrenih živaca

Bolesti kralježnice i međurebrenih živaca mogu uzrokovati bol koja se projicira u područje prsnog koša. Takva bol često ovisi o položaju tijela te može biti izraženija tijekom ležanja na određenoj strani ili pri okretanju u krevetu.

Bolesnici je često opisuju kao probadajuću, žareću ili elektrizirajuću bol. Uzrok može biti pritisak na živac ili upala okolnih struktura. Liječenje uključuje fizikalnu terapiju, vježbe, analgetike i liječenje osnovnog poremećaja kralježnice.

Bolovi u prsima u ležećem položaju – kada se javiti liječniku?

Svaka novonastala, neobjašnjiva ili uporna bol u prsima zaslužuje liječničku procjenu, osobito ako se simptomi ponavljaju ili postupno pogoršavaju.

Posebno je važno odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć ako se bol javlja iznenada, vrlo je jaka ili je praćena otežanim disanjem, hladnim znojem, vrtoglavicom, gubitkom svijesti, ubrzanim ili nepravilnim radom srca te širenjem boli u ruku, vrat, čeljust ili leđa.

Liječnički pregled preporučuje se i kada se bol redovito pojavljuje tijekom ležanja, remeti san, traje dulje vrijeme ili je povezana s drugim simptomima poput kašlja, povišene temperature, oticanja nogu ili značajnog umora.

Pročitajte i ove članke:

• Žiganje u prsima: Liječnik otkriva koji su mogući uzroci
• Upala prsnih mišića: Simptomi mogu uplašiti, evo što trebate znati
• Oprezno: 6 vrsta bolova zbog kojih odmah morate kod doktora.

• Bolovi u prsima u ležećem položaju

Učitaj više izvora