Iako se rizik od srčanog udara povećava s godinama, važno je znati da mlade osobe nisu pošteđene. Srčani udar može se dogoditi i u 20-ima ili 30-ima – čak i ako mislite da ste zdravi.

U nastavku saznajte koji su uzroci, simptomi i kako možete smanjiti rizik, ali i pročitajte stvarne priče žena koje su se s ovom dijagnozom suočile prerano.

Možete li doživjeti srčani udar u 20-ima ili 30-ima?

Da, možete. Srčani udar je hitno medicinsko stanje koje nastaje kada se protok krvi prema srcu smanji ili potpuno prekine. Najčešće se to događa zbog suženja arterija koje opskrbljuju srce krvlju, primjerice uslijed nakupljanja masnoća, kolesterola i drugih tvari.

Iako su starije osobe pod većim rizikom, čak jedna od pet smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima događa se kod osoba mlađih od 65 godina.

Mogući uzroci srčanog udara u mlađoj dobi uključuju:

• povišeni krvni tlak i kolesterol
• pretilost
• pušenje
• dijabetes
• nezdrave životne navike (loša prehrana, nedostatak kretanja)
• određena genetska stanja.

Koji su simptomi srčanog udara?

Simptomi mogu biti različiti, ali najčešće uključuju:

• bol ili nelagodu u prsima
• otežano disanje
• hladan znoj
• mučninu
• vrtoglavicu ili osjećaj nesvjestice
• bol ili nelagodu u rukama, leđima, vratu, čeljusti ili želucu.

Važno za žene

Kod žena su češći atipični simptomi poput:

• kratkoće daha
• mučnine ili povraćanja
• boli u leđima ili čeljusti.

Kada simptomi nalikuju drugim bolestima srca?

Ponekad simptomi srčanog udara mogu podsjećati na druga kardiovaskularna stanja, poput hipertrofične kardiomiopatije – bolesti kod koje dolazi do zadebljanja srčanog mišića.

Simptomi mogu uključivati:

• bol u prsima
• vrtoglavicu
• umor
• otežano disanje
• nesvjesticu
• ubrzan ili nepravilan rad srca.

Stvarne priče koje upozoravaju

Tri žene za portal Health podijelile su svoja iskustva sa srčanim udarom.

Eve Walker – dijagnoza u 28. godini

Eve je imala 28 godina kada su joj dijagnosticirali hipertrofičnu kardiomiopatiju. Prvi znak bio je nedostatak zraka pri hodanju uzbrdo. Smatrala je da nije u dovoljno dobroj kondiciji. Ubrzo su se pojavile vrtoglavice i jaki bolovi.

Nakon detaljnih pretraga postavljena je dijagnoza – zadebljani srčani mišić koji otežava pumpanje krvi.

Nakon otpusta iz bolnice suočila se s depresijom i strahom jer je morala uzimati terapiju do kraja života. Danas aktivno educira žene o bolestima srca i poručuje da dijagnoza ne mora biti kraj, već početak drugačijeg, ali ispunjenog života.

Kara Burns – srčani udar u 39. godini

Kara je medicinska sestra koja je radila u kardiologiji. Jednog jutra osjetila je iznenadnu bol u prsima, vrtoglavicu i mučninu. Iako je znala prepoznati simptome, nije odmah pomislila na srčani udar.

U bolnici je otkriveno da je doživjela spontanu disekciju koronarne arterije – puknuće stijenke krvne žile. Također joj je dijagnosticirana fibromuskularna displazija, poremećaj rasta stanica u stijenkama arterija.

Nikad nije pušila niti je imala obiteljsku anamnezu srčanih bolesti. Danas otvoreno govori o svojem iskustvu i naglašava koliko je važno slušati vlastito tijelo.

Rolanda Perkins – “Mislila sam da je probava!”

Rolanda je imala 39 godina kada je doživjela srčani udar. Bila je pod velikim stresom, loše je spavala i imala jake glavobolje koje je pripisivala migreni.

Dan nakon obiteljske zabave osjetila je snažnu bol u prsima. Isprva je mislila da je riječ o probavnim smetnjama. No, bol je bila toliko jaka da ju je usred noći odvela u bolnicu, gdje je potvrđen srčani udar.

Nakon zahvata proširenja arterije (angioplastike) osjećala se zbunjeno i usamljeno jer nije poznavala nikoga svoje dobi s istim iskustvom. Danas pomaže drugim ženama kroz organizacije podrške i poručuje:

Vi najbolje poznajete svoje tijelo. Ako osjećate da nešto nije u redu – reagirajte.

Kako možete smanjiti rizik od srčanih bolesti?

Dobra vijest je da mnogo toga ovisi o vašim navikama. Evo što možete učiniti:

• redovito kontrolirajte krvni tlak, kolesterol i trigliceride
• držite pod kontrolom kronične bolesti poput dijabetesa
• održavajte zdravu tjelesnu težinu
• jedite više voća, povrća i cjelovitih žitarica
• smanjite unos zasićenih masti, soli i dodanog šećera
• budite tjelesno aktivni
• ograničite unos alkohola
• nemojte pušiti ili prestanite pušiti
• smanjite stres (meditacija, mindfulness, opuštajuće aktivnosti)
• osigurajte si kvalitetan san.

Pročitajte i ove članke:

• 7 znakova srčanog udara koji se mogu pojaviti mjesec dana ranije
• 8 stanja koja se mogu zamijeniti za srčani udar ili zatajenje srca
• Reagirajte na vrijeme: Što napraviti kada netko u vašoj blizini ima srčani udar?

• srčani udar kod mladih
• srčani udar u 20-ima i 30-ima

Učitaj više izvora