Za Alzheimerovu bolest još uvijek nema lijeka, ali postoje načini da se ublaže simptomi i poboljša kvaliteta života oboljelih.

Iako istraživači i dalje pokušavaju potpuno razumjeti kako bolest utječe na pamćenje i razmišljanje, danas postoje terapije i lijekovi koji mogu usporiti napredovanje simptoma te olakšati svakodnevno funkcioniranje.

Važno je znati da se potrebe oboljele osobe mijenjaju s vremenom, pa je ponekad potrebno prilagoditi terapije ili uvesti nove kako bi se odgovorilo na različite izazove.

Lijekovi za Alzheimerovu bolest

Lijekovi ne mogu izliječiti Alzheimerovu bolest, ali mogu ublažiti simptome poput gubitka pamćenja, promjena raspoloženja, problema sa spavanjem i zbunjenosti.

Osobe s Alzheimerovom bolešću imaju nakupljanje amiloid-beta plakova u mozgu. FDA je odobrila donanemab i lecanemab-irmb za ranu fazu bolesti. Ovi lijekovi ne mogu vratiti već nastalu štetu, ali mogu usporiti napredovanje, te mogu izazvati oticanje ili krvarenje u mozgu:

• lijekovi za raspoloženje i depresiju – citalopram, fluoksetin, paroksetin i sertralin
• lijekovi za tjeskobu i nemir– alprazolam, buspiron, lorazepam i oksazepam
• lijekovi za zbunjenost, agresiju ili halucinacije – aripiprazol, brekspiprazol, haloperidol, olanzapin i kvetiapin.

Neki antipsihotici mogu povećati rizik od smrti kod osoba s demencijom, pa se koriste oprezno.

Ostale terapije

Osim lijekova, postoje brojne terapije i aktivnosti koje mogu pomoći:

• dodaci prehrani – neki ljudi su isprobali alternativne lijekove, uključujući koenzim Q10, koraljni kalcij, huperzin A i omega-3 masne kiseline kako bi spriječili ili liječili Alzheimerovu bolest; nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala djeluju li ili ne
• acetaminofen i drugi lijekovi bez recepta za ublažavanje boli – važni su oprez i savjetovanje s liječnikom
• muzikoterapija – potiče sjećanja i poboljšava raspoloženje; smiruje nemir i tjeskobu; može poboljšati apetit i uključivanje u aktivnosti; birajte pjesme iz mladosti, potičite pjevanje i ples te koristite umirujuću glazbu za smirenje
• art terapija – pomaže u izražavanju osjećaja kad verbalna komunikacija postane teža; potaknite crtanje ili slikanje, a slobodna forma i pohvale mogu pomoći da osoba uživa u aktivnosti bez frustracija.
• masaža i terapija životinjama – masaža može smiriti i poboljšati san; kontakt s kućnim ljubimcima može pružiti utjehu i sigurnost
• održavanje hobija i rutine – uključivanje u aktivnosti koje je osoba voljela (vrtlarenje, kuhanje, slaganje puzzli) može pomoći da se osjeća stabilnije i sigurnije
• terapija kroz fizičku i radnu rehabilitaciju – fizikalna terapija pomaže ravnoteži i smanjenju rizika od padova; radna terapija može prilagoditi kuću i aktivnosti potrebama oboljele osobe
• validacijska i realnost-orijentirana terapija – fokusira se na osjećaje osobe i pomaže u boljem snalaženju u sadašnjem trenutku; može uključivati ponavljanje informacija o vremenu, mjestu i rutini, no nije prikladna za sve osobe
• terapija za depresiju – depresija je česta kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, posebno u ranim fazama; liječnik može preporučiti antidepresive, savjetovanje, grupnu podršku, rutinu i uključivanje u obiteljski život.

Pročitajte i ove članke:

• Čudesni lijek protiv opake bolesti dobio zeleno svjetlo u europskoj zemlji, ali ne za sve
• Jesu li novi lijekovi za Alzheimerovu bolest učinkoviti?
• 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba.

• alzheimerova bolest
• lijekovi za Alzheimerovu bolest
• terapije za Alzheimerovu bolest

Učitaj više izvora