Može li rješavanje križaljki, zagonetki i drugih igara doista pomoći da ostanete bistri?

igre za mozak, poput križaljki, sudoku zagonetki ili računalnih aplikacija za treniranje mozga, postale su vrlo popularne

S godinama se mozak prirodno mijenja – sporije pamtimo, teže se fokusiramo i često zaboravljamo imena ili riječi. Nije čudo da su “igre za mozak“, poput križaljki, sudoku zagonetki ili računalnih aplikacija za treniranje mozga, postale vrlo popularne.

Reklamiraju se kao način očuvanja kognitivnih sposobnosti, no pitanje je – funkcioniraju li doista?

Što se događa s mozgom tijekom starenja?

Istraživanja pokazuju da se nakon 40. godine volumen i težina mozga smanjuju za oko 5 % po desetljeću, a taj proces se ubrzava nakon 70.

Posebno su pogođeni prefrontalni korteks (zadužen za donošenje odluka i planiranje) te hipokampus, ključan za pamćenje i učenje.

Zbog toga starije osobe često imaju problema s multitaskingom, koncentracijom i prisjećanjem.

Pomažu li igre za mozak?

Stručnjaci se slažu s izrekom “koristi ili izgubi” (eng. “use or lose“). Kao i mišići, mozak se mora redovito “vježbati”. Ipak, učinak ostaje uglavnom ograničen na samu igru. Drugim riječima, postajete bolji u sudoku ili Tetrisu, ali to ne znači da ćete lakše zapamtiti popis za kupnju.

igre za vježbanje mozga
FOTO: Shutterstock

Računalni programi koji obećavaju poboljšanje pamćenja ili čak IQ-a nisu dokazano učinkoviti u svakodnevnom životu. Dr. sc. Elizabeth A. L. Stine-Morrow, profesor emeritus na Odjelu za obrazovnu psihologiju i Beckman institutu Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign, izjavila je za Health:

Nema čarobne formule. Svakodnevni život već pruža više stimulacije nego bilo koja aplikacija za treniranje mozga.

Kako odabrati pravu igru?

Ako vas igre vesele – nastavite s njima. No želite li maksimalno iskoristiti njihov potencijal, birajte one koje su:

  • izazovne – ako je prelagano, nema učinka
  • nove – učenjem novih igara aktivirate dijelove mozga koje inače manje koristite
  • dosljedne – najbolje je igrati nekoliko puta tjedno po barem 30 minuta.

Važno je pronaći “zlatnu sredinu” – da bude dovoljno izazovno da vas potakne, ali ne i frustrirajuće. Upravo takva granica potiče plastičnost mozga, odnosno njegovu sposobnost prilagodbe i učenja.

Još načina za očuvanje zdravlja mozga

Igre su samo jedan mali dio slagalice. Jednako važni (ako ne i važniji) su:

Ako primijetite ozbiljnije promjene – česta zaboravljanja, nagle promjene raspoloženja ili gubitak novonaučenih informacija – svakako se obratite svojem liječniku.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu