Miksedemska koma je ekstremni oblik (obično neliječene) hipotireoze. To je jedno od relativno malog broja endokrinih hitnih stanja i rijedak je, ali potencijalno fatalan poremećaj. 

Miksedemska koma može biti izazovna za dijagnosticiranje i uspješno liječenje. Čak i ako se brzo liječi, ima visoku stopu smrtnosti.

Međutim, ova sposobnost tijela da kompenzira nedostatak hormona štitnjače (T4 i T3) može biti preopterećena u raznim situacijama – infekcijom, lijekovima, drugim bolestima ili hipotermijom.

Stanje koje nastaje naziva se “miksedemska koma” unatoč činjenici da pacijent ne mora biti u komi ni pokazivati promjene na koži prisutne u miksedemu (otud alternativni naziv “miksedemska kriza”).

Klasične promjene na koži kod miksedema (uznapredovale hipotireoze s karakterističnim promjenama na koži) su:

• oticanje lica, što može uključivati ​​usne, kapke i jezik
• oticanje i zadebljanje kože bilo gdje na tijelu, posebno u potkoljenicama.

Miksedemska koma – učestalost

Evo nekoliko činjenica:

• miksedemska koma je oko četiri puta češća kod žena nego kod muškaraca
• miksedemska koma javlja se gotovo isključivo kod pacijenata starijih od 60 godina
• u zajednicama s nedostatkom joda (planinske regije Azije, Afrike i Južne Amerike) učestalost hipotireoze je veća; stoga je vjerojatno da je učestalost miksedemske kome također veća u tim populacijama
• stanje se češće javlja u zimskim mjesecima (90 % slučajeva prisutno je zimi); ova sezonska varijacija vjerojatno je povezana s gubitkom osjeta za temperaturu povezanim sa starenjem, u kombinaciji s nižom proizvodnjom topline uslijed hipotireoze
• obično se javlja kod pacijenata s dugotrajnom hipotireozom, koja može biti nedijagnosticirana ili nedovoljno liječena zbog nedostatka praćenja ili lošeg pridržavanja terapije
• drugi faktori poznati kao uzročnici miksedemske kome uključuju hipoglikemiju, infekciju, traumu, krvarenje i promjenu lijeka.

Miksedemska koma – uzroci i okidači

Miksedemska koma može se smatrati oblikom dekompenzirane hipotireoze u kojoj prilagodbe tijela na neliječeni hipotireoidizam ne uspijevaju održati ravnotežu i bivaju preopterećene hipotermijom, infekcijom ili drugim poticajnim čimbenicima.

Ove prilagodbe uključuju perifernu vazokonstrikciju kako bi se održala tjelesna temperatura. Proces prilagodbe i na kraju neuspjeha utječe na sve organe, uključujući mozak, srce, pluća, bubrege i gastrointestinalni trakt.

Najčešći uzroci

Evo što sve može biti uzrok:

• hipotermija je uobičajeni uzrok
• infekcije – gripa, upala pluća, infekcije mokraćnog sustava
• lijekovi – amiodaron, beta blokatori, diuretici, lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav, litij, fenitoin, rifampicin
• ostali značajni fiziološki izazovi – hipoglikemija, gastrointestinalno krvarenje, cerebrovaskularna bolest, kirurški zahvat, anestezija ili trauma, nesreće, opekline, respiratorna depresija.

Miksedemska koma – simptomi

Većina pacijenata nije u komi i nema miksedem, pa je izraz “miksedemska koma” stoga pomalo pogrešan. Međutim, pacijenti se mogu prezentirati u komatoznom stanju. Ljudi koji razviju miksedemsku komu obično imaju dugotrajnu hipotireozu.

Simptomi obično uključuju klasične značajke debljanja, umora, zatvora i nepodnošenja hladnoće. Također mogu biti prisutni ​​gruba kosa, produbljen glas i suha, blijeda, hladna koža.

Međutim, stariji ljudi s hipotireozom mogu imati atipične simptome. Mogu se prezentirati samo sa smanjenom pokretljivošću, a neki pacijenti s kompenziranim hipotireozom su asimptomatski. Stoga se dugotrajna hipotireoza lako može previdjeti.

Miksedemska koma obično utječe na mentalno stanje, pacijenti se mogu prezentirati s apatijom, lošim raspoloženjem, kognitivnim padom, zbunjenošću, pa čak i komom. Promjene mogu biti suptilne i mogu se pogrešno dijagnosticirati kao demencija ili depresija.

Pacijenti s miksedemskom komom obično su hipotermični s tjelesnom temperaturom nižom od 35,5 °C, niskog tlaka i niskog pulsa.

Miksedemska koma – dijagnoza i liječenje

Postavljanje dijagnoze će se temeljiti na simptomima, fizikalnom pregledu i anamnezi. Bitna je i povijest poremećaja štitnjače, operacija štitnjače i uzima li osoba lijekove za štitnjaču. Mogu se dodatno učiniti i pretrage poput:

• analize arterijskih plinova u krvi (ABG)
• krvne pretrage za provjeru broja bijelih krvnih stanica, niskog šećera u krvi i elektrolita
• EKG-a za provjeru srčanog ritma
• lumbalne punkcije.

Liječenje miksedemske kome obično se odvija na odjelu intenzivne njege gdje će zdravstveni tim pomno pratiti pacijenta. Terapijske opcije su:

• intravenski lijekovi – hormon štitnjače levotiroksin (T4) za brzo povećanje razine hormona štitnjače; ponekad se daje i T3
• intravenske tekućine – pomažu u stabilizaciji organizma; mogu povisiti krvni tlak, nadoknaditi izgubljene elektrolite i liječiti dehidraciju
• potporna njega – poput tople deke za hipotermiju, terapije kisikom ili mehaničke ventilacije za lakše disanje ili antibiotika za liječenje osnovne infekcije.

Pročitajte i ove članke:

• Obratite pozornost: Osam upozorenja da štitnjača radi probleme
• Možete li prestati uzimati lijekove za štitnjaču?
• Štitnjača i debljanje: Zašto kilogrami ne nestaju?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ovisi o ovome

Kada se pije vitamin D za maksimalnu učinkovitost?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• Miksedemska koma