Kortikosteroidi su klasa snažnih protuupalnih i imunosupresivnih lijekova koji se široko koriste u liječenju raznih medicinskih stanja, uključujući autoimune bolesti, alergije, kožne poremećaje i dr.

Njihova učinkovitost u smanjenju upale i moduliranju imunoloških odgovora učinila ih je nezamjenjivima u modernoj medicini. Međutim, njihova upotreba često je popraćena nizom nuspojava, od kojih neke mogu značajno utjecati na kvalitetu života pacijenta.

Odnos između upotrebe kortikosteroida i izlaganja suncu posebno je značajan jer kortikosteroidi mogu utjecati na zdravlje kože i fotosenzitivnost, čime utječu na to kako pojedinci reagiraju na sunčevu svjetlost.

Kortikosteroidi su sintetski analozi hormona koje prirodno proizvodi kora nadbubrežne žlijezde, prvenstveno kortizola.

Oponašaju djelovanje prirodnih glukokortikoida i, donekle, mineralokortikoida. Njihove primarne funkcije uključuju suzbijanje upale, moduliranje imunoloških odgovora i utjecaj na metabolizam ugljikohidrata, proteina i lipida.

Kortikosteroidi se mogu primjenjivati ​​sistemski (oralno ili intravenski) ili lokalno. Lokalni kortikosteroidi se obično propisuju za dermatološka stanja poput ekcema, psorijaze i dermatitisa. Sistemski kortikosteroidi se koriste za teža ili raširena stanja, poput sistemskog eritemskog lupusa ili astme.

Iako su kortikosteroidi vrlo učinkoviti, njihova dugotrajna primjena ili primjena u visokim dozama može dovesti do niza nuspojava, uključujući osteoporozu, debljanje, hipertenziju, kataraktu i stanjivanje kože.

U nastavku otkrijte kako su povezani kortikosteroidi i sunce.

Kortikosteroidi i koža

Koža je uobičajeno mjesto primjene kortikosteroida, posebno u dermatološkim stanjima. Lokalni kortikosteroidi ostvaruju svoje protuupalne učinke inhibirajući proizvodnju upalnih medijatora, smanjujući vazodilataciju i potiskujući aktivnost imunoloških stanica.

Međutim, dugotrajna primjena ili formulacije visoke potentnosti mogu dovesti do štetnih učinaka na kožu, uključujući atrofiju kože, strije, telangiektazije i povećanu osjetljivost na ozljede.

Kortikosteroidi također utječu na barijeru kože, što dovodi do smanjene sinteze kolagena i stanjivanja epidermisa i dermisa. Ove promjene čine kožu krhkijom i osjetljivijom na utjecaje iz okoliša, uključujući UV zračenje sunca.

Kortikosteroidne kreme i sunce posebno su rizična kombinacija jer UV zračenje može dodatno pogoršati nuspojave lokalne terapije, poput stanjivanja kože i povećane fotosenzitivnosti.

Koža i sunce

Izlaganje suncu prvenstveno uključuje ultraljubičasto (UV) zračenje, koje obuhvaća UV-A (320 – 400 nm) i UV-B (280 – 320 nm). Dok je umjereno izlaganje suncu korisno za olakšavanje sinteze vitamina D, prekomjerno izlaganje može oštetiti stanice kože, ubrzati starenje kože i povećati rizik od raka kože.

UV zračenje uzrokuje izravno oštećenje DNK-a u stanicama kože, što dovodi do mutacija koje mogu pokrenuti proces nastanka raka. Također, izaziva oksidativni stres, što rezultira razgradnjom kolagena i elastina, koji su vitalni za elastičnost i integritet kože.

Kronično izlaganje suncu dovodi do fotostarenja, koje karakteriziraju bore, promjene pigmentacije i gubitak čvrstoće kože.

Kortikosteroidi i sunce

Kada su u pitanju kortikosteroidi i sunce, interakcija između terapije kortikosteroidima i izlaganja suncu je složena i klinički značajna. Učinci kortikosteroida na kožu – stanjivanje, smanjena sinteza kolagena i otežano zacjeljivanje – pojačavaju osjetljivost kože na oštećenja uzrokovana UV zračenjem.

Fotosenzibilizacija se odnosi na abnormalnu reakciju kože na sunčevu svjetlost, što dovodi do pretjeranih opeklina od sunca, osipa ili drugih kožnih promjena.

Iako se kortikosteroidi sami tradicionalno ne klasificiraju kao fotosenzibilizatori, njihov utjecaj na otpornost kože može pojedince učiniti ranjivijima na oštećenja od sunca.

Štoviše, neki lokalni kortikosteroidi, posebno u kombinaciji s drugim fotosenzibilizatorima ili u prisutnosti abrazija kože, mogu povećati fotosenzibilizaciju.

Sistemski kortikosteroidi mogu oslabiti sposobnost kože da popravi oštećenja DNK-a uzrokovana UV zračenjem. Ovo suzbijanje mehanizama popravka može ubrzati fotostarenje i povećati rizik od aktinične keratoze i raka kože.

Savjeti

Pacijente na terapiji kortikosteroidima treba savjetovati o mjerama zaštite od sunca, što uključuje:

• korištenje kreme za sunčanje – kreme za sunčanje širokog spektra s visokim SPF-om pružaju zaštitnu barijeru protiv UV zračenja
• nošenje zaštitne odjeće – šeširi, dugi rukavi i odjeća s UV zaštitom pomažu u zaštiti kože
• izbjegavanje izlaganja suncu kad je najjače – izloženost treba svesti na minimum tijekom podneva kada je UV zračenje najjače
• boravak u hladu – boravak u sjeni smanjuje izloženost UV zračenju
• praćenje promjena na koži – redoviti pregledi kože ključni su za rano otkrivanje oštećenja uzrokovanih UV zračenjem ili raka kože.

Pročitajte i ove članke:

• Kortikosteroidi: Moćni lijekovi koji su na lošem glasu zbog nuspojava! Liječnik otkriva kako pomažu, popis nuspojava i kako funkcionira prestanak uzimanja
• Čine li vaši lijekovi sunce dodatno opasnim za vašu kožu?
• Antibiotici i sunčanje: Potencijalna opasnost za zdravlje koju ne smijete ignorirati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Postoje zdravije alternative

Hrana koja povisuje krvni tlak: 12 najgorih namirnica

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• kortikosteroidi i sunce
• kortikosteroidne kreme i sunce