Dok smo mladi i osjećamo se nepobjedivo, često zanemarujemo dugoročne učinke pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola i sjedilačkog načina života. No, novo istraživanje pokazuje da posljedice tih navika mogu postati vidljive i ranije nego što očekujemo – već u srednjim 30-ima.

Dugotrajno izlaganje rizičnim ponašanjima štetnije je za zdravlje i mentalnu dobrobit, kaže voditeljica istraživanja dr. sc. Tiia Kekäläinen, viša istraživačica na Sveučilištu primijenjenih znanosti Laurea u Finskoj, za Everyday Health.

Ovakva ponašanja lako prijeđu u rutinu, dodaje dr. Kaushik Govindaraju, specijalist interne medicine iz New Yorka koji nije sudjelovao u istraživanju. S vremenom je sve teže promijeniti navike, pogotovo kad se pojave dodatni životni izazovi poput obiteljskih obaveza, stresa na poslu ili lošeg zdravstvenog stanja i kondicije.

Istraživanje je pratilo navike od rane odrasle dobi

Studija, objavljena u časopisu Annals of Medicine, analizirala je kako dugoročno pušenje, alkohol i fizička neaktivnost utječu na mentalno i tjelesno zdravlje tijekom 30 godina. Za razliku od prijašnjih istraživanja koja su pratila ljude od srednjih godina, ovo je uključilo ispitanike od njihove rane odrasle dobi.

Naše istraživanje ima dulji vremenski okvir od većine ranijih studija, a promatrali smo i subjektivni doživljaj zdravlja i konkretne zdravstvene pokazatelje, kaže dr. Kekäläinen.

Sudionici su ocjenjivani s 27, 36, 42 i 61 godinu

Istraživači su koristili podatke iz longitudinalne studije o osobnosti i društvenom razvoju iz Jyväskylae, koja je pratila stotine Finaca rođenih 1959. godine – od djetinjstva do ranih 60-ih.

Podaci su prikupljani u dobi od 27, 36, 42 i 61 godine. Korištenjem medicinskih kartona izrađeni su rizični profili na temelju krvnog tlaka, opsega struka, razine šećera, kolesterola i masnoća u krvi. Sudionici su redovito ispunjavali ankete o svojim životnim navikama i psihofizičkom stanju.

Depresivne simptome i psihološku dobrobit procjenjivali su na ljestvici 1 – 4, subjektivno zdravlje na ljestvici 1 – 5, a metabolički rizik na ljestvici 0 – 5.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su pušile, često konzumirale alkohol (više od 10 pića tjedno za žene, 14 za muškarce) i bile fizički neaktivne imale lošije mentalno i fizičko zdravlje od onih koje nisu imale takve navike.

Kombinacija sve tri navike pokazala se najštetnijom.

Evo ključnih nalaza istraživanja:

• sve tri navike kroz dugi period povezane su s porastom depresivnih simptoma za 0,38 bodova, porastom metaboličkog rizika za 1,49 bodova, padom psihološke dobrobiti za 0,14 bodova te slabijom subjektivnom procjenom zdravlja za 0,45 bodova
• samo konzumacija alkohola bila je povezana s porastom depresivnosti za 0,21 bod i metaboličkog rizika za 1,03 boda te padom subjektivnog zdravlja za 0,62 boda
• pušenje je povećalo depresivne simptome za 0,15 bodova, a subjektivno zdravlje smanjilo za 0,08
• tjelesna neaktivnost rezultirala je porastom metaboličkog rizika za 0,89 bodova i padom procjene zdravlja za 0,31 bod.

Svaka od navika imala je nešto drugačiji učinak, kaže dr. sc. Kekäläinen. Pušenje se više povezivalo s lošijim mentalnim zdravljem, dok je fizička neaktivnost više štetila fizičkom zdravlju. Alkohol je negativno utjecao na oba aspekta.

Rizici povezani s pušenjem, alkoholom i neaktivnošću

Pušenje je vodeći uzrok prerane smrti u SAD-u i može oštetiti svaki organ u tijelu, povećavajući rizik za karcinom pluća i KOPB.

Pretjerano pijenje alkohola povezano je s raznim bolestima, uključujući rak. Prema podacima američkog Ureda glavnog liječnika, alkohol je godišnje povezan s gotovo 100.000 slučajeva raka i 20.000 smrti.

Nedostatak kretanja može dovesti do kroničnih stanja poput pretilosti i metaboličkih bolesti. Sva tri čimbenika također su povezana s visokim krvnim tlakom, srčanim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom tipa 2 i slabijim imunitetom.

Ograničenja istraživanja

Studija se temeljila na uzorku Finaca rođenih 1959. godine, što znači da se rezultati možda ne mogu prenijeti na mlađe generacije ili ljude iz drugih dijelova svijeta. Istraživanje se fokusiralo na tri navike – pušenje, konzumaciju alkohola i fizičku aktivnost – bez uključivanja prehrane, sna ili drugih čimbenika.

Zdravstveni podaci su samoprocijenjeni, što znači da postoji mogućnost netočnosti zbog subjektivne percepcije ili zaborava.

Kako početi s promjenama?

Bez obzira na godine, dr. Govindaraju preporučuje razgovor s liječnikom koji može pomoći u promjeni životnih navika i motivirati vas na dugoročnu brigu o zdravlju.

Važno je obavijestiti obitelj i prijatelje kada odlučite prestati pušiti ili piti, kako biste imali podršku u izazovima koje to nosi – fizički i psihički, dodaje.

Američki CDC preporučuje barem 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 75 minuta intenzivne, uz vježbe snage dvaput tjedno.

Pozitivne promjene mogu se osjetiti već nakon nekoliko tjedana – od boljeg raspoloženja do boljih zdravstvenih nalaza.

Kombinacija prestanka pušenja, umjerene konzumacije alkohola i redovite tjelovježbe vodi do značajnog poboljšanja zdravlja srca i krvnih žila, zaključuje dr. Govindaraju. To znači i manji rizik od moždanog udara ili srčanog udara. 

Pročitajte i ove članke:

• Imate 40 godina i neke od ovih loših navika? Novo istraživanje otkriva koliko ćete još godina živjeti
• Iza viška kilograma kriju se dublji problemi: Psihologinja otkriva zašto nije dovoljno samo otići na dijetu
• Normalno je da ste povremeno umorni, ali ne i svaki dan! Evo 10 mogućih uzroka koji se kriju iza stalnog umora.

• istraživanje
• loše zdravstvene navike
• posljedice loših navika

Učitaj više izvora