Preventivni pregledi dio su preventivne medicine koja ulaže napore prema prevenciji bolesti, bilo kod pojedinca ili u zajednici u cjelini – a dio je onoga što je šire poznato kao javno zdravstvo. Preventivna medicina, osim što smanjuje rizik od bolesti, ima važnu ulogu u sprječavanju invaliditeta i smrti.

Napredak u otkrivanju raka doveo je do poboljšanog probira na razne zloćudne bolesti:

• široku uporabu kolonoskopije u probiru raka debelog crijeva
• mamografiju u probiru raka dojke
• Papa test i testiranje humanog papiloma virusa u raku vrata maternice.

Povišena razina kolesterola i hipertenzija poslužili su u ključnim ulogama u prevenciji, identificiranju i kontroli kardiovaskularnih bolesti.

Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja. Ove godine je i 75 godina od osnutka Svjetske zdravstvene organizacije, krovne svjetske zdravstvene organizacije koja djeluje diljem svijeta putem akcija i događaja sa svrhom podizanja svijesti o raznim bolestima i važnosti zdravlja za kvalitetan i ispunjen život pojedinca, svugdje u svijetu.

Preventivni pregledi

Sistematski pregled posjet je liječniku radi pregleda potencijalnih zdravstvenih problema. Cilj je rano uhvatiti bilo kakve probleme kada ih je lakše liječiti. Testovi probira razlikuju se ovisno o dobi, spolu i povijesti bolesti, ali mogu uključivati fizički pregled, provjeru krvnog tlaka, razinu kolesterola, probir na rak i druge bolesti.

Preventivni sistematski pregled

Preventivni sistematski pregledi važni su jer mogu pomoći u prepoznavanju zdravstvenih rizika kod asimptomatskih pojedinaca prije nego što postanu ozbiljni. Mnogi zdravstveni problemi poput srčanih bolesti, moždanog udara, raka i dijabetesa tipa 2 mogu se spriječiti ili barem rano otkriti redovitim pregledima.

Sistematski pregled je periodični zdravstveni pregled koji za cilj ima identificirati rane znakove bolesti i spriječiti njihov razvoj u ozbiljnija stanja. Obično uključuje testove za česta medicinska stanja kao što su visoki krvni tlak, srčane bolesti, rak i dijabetes.

Uključuje i pregled povijesti bolesti osobe, obiteljske anamneze i čimbenika rizika za određene bolesti na temelju dobi, spola i drugih osobnih karakteristika. Osim toga, može uključivati fizikalni pregled – liječnik će izmjeriti visinu, težinu i krvni tlak; poslušati srce i pluća; pregledati kožu, kosu i nokte; pregledati oči i uši i popipati trbuh.

Također može naručiti dodatne laboratorijske testove poput razine hormona štitnjače, razine PSA za prostatu kod muškaraca ili druge dijagnostičke postupke, kao što su rendgenske snimke ili CT snimke.

Preventivni kardiološki pregled

Kardiovaskularne bolesti srca i krvnih žila su ubojica broj jedan u zapadnim zemljama. Nezdrav način života, malo kretanja, loša prehrana, pušenje, konzumacija alkohola samo su neki od razloga zašto moždani udar, dijabetes, visok krvni tlak, infarkt miokarda i ateroskleroza povećavaju broj oboljelih i umrlih iz godine u godinu.

Ciljani kardiološki pregled ima cilj utvrditi tegobe koje pacijent ima, analizirati ih te, ako je potrebno, krenuti s liječenjem istih. Počinje razgovorom, odnosno uzimanjem anamneze pacijenta, ali i njegove obitelji, s obzirom na bitnu ulogu i genetske podloge.

Nakon pregleda dosadašnjih nalaza i utvrđivanja trenutnih tegoba, kreće se s fizikalnim pregledom usmjerenim na srce i krvne žile, poput slušanja srca, pregleda ekstremiteta, slušanja pluća.

Uzimaju se vitalni parametri i podaci, poput mjerenja tlaka, snimanja EKG-a, a ako je potrebno, može se napraviti i preventivni blok pretraga koje uključuju:

• laboratorijske pretrage – kompletnu krvnu sliku, pretrage šećera u krvi, bubrežne parametre, jetrene parametre
• kompletan lipidogram – ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol, trigliceride
• razina željeza
• analizu urina
• hormone štitnjače
• ultrazvuk srca
• test opterećenja srca.

Nakon učinjenih pretraga moguće je izračunati ukupni kardiovaskularni rizik za tu osobu, koji daje procjenu koliko je netko pod rizikom da doživi kardiovaskularni incident.

Kardiološki preventivni pregled preporučuje se svima s tegobama kardiovaskularnog sustava, pojednicima starijima od 45 godina, a onima koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu na srčane bolesti i ranije.

Nacionalni preventivni programi za muškarce i žene

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Ministarstvom zdravlja donio nekoliko nacionalnih programa za rano otkrivanje malignih bolesti. Njihov je cilj selektivno testiranje (engl. screening) ranjivih skupina koji ne pokazuju simptome određenih bolesti, a zbog svojih bi obilježja mogli biti u ranim fazama spomenutih bolesti.

• Nacionalni program za prevenciju raka pluća – rak pluća jedan je od vodećih uzroka smrti od malignih bolesti. Čak 3.000 ljudi godišnje u Hrvatskoj umre od ove bolesti, a isto toliko i dobije ovu dijagnozu. Problem je otkrivanje raka pluća u kasnoj fazi kada su terapijske opcije vrlo limitirane, što bi se redovitim screeningom trebalo spriječiti, barem kod dijela populacije. Cilj je preventivnog programa da barem 80 % oboljelih preživi dulje od pet godina. Probir će se vršiti niskodoznim CT-om, kojim će se identificirati pojedinci s operabilnim tumorima. Ciljana skupina su pušači od 50 do 75 godina, s obzirom na to da je 90 % svih bolesnika s rakom pluća bivši ili aktivni pušač. Uz probir se vrši i edukacija građana o štetnosti pušenja, škole nepušenja i slične javnozdravstvene akcije.
• Nacionalni program za prevenciju raka dojke – rak dojke najčešće je sijelo raka u svijetu, a pad smrtnosti od ove bolesti zamijetio se u zapadnim zemljama koje su počele provoditi sličan program. On obuhvaća žene od 50 do 69 godina koje su pozvane svake 2 – 3 godine na mamografski screening. Ovaj je program vrlo učinkovit ako kvalitetno obuhvati svu ciljanu skupinu i treba se provoditi bez obzira na geografsku, socijalnu ili drugu barijeru.
• Nacionalni program za prevenciju raka grlića maternice – rak vrata maternice drugo je najčešće sijelo raka kod žena u svijetu. Nakon godina pada broja oboljelih žena, od 90-ih godina se primjećuje ponovni porast, čak i u mlađim dobnih skupinama od 25 do 35 godina. Redoviti ginekološki pregled s Papa testom i po potrebi HPV testiranjem uspješno dijagnosticiraju, a potom i usmjeruju na liječenje ove bolesti kada se uhvati u ranom stadiju. Ovaj program poziva žene između 25 i 64 godina koje na kućnu adresu dobivaju poziv na Papa test svake tri godine.
• Nacionalni program za prevenciju raka debelog crijeva – rak debelog crijeva drugo je najčešće sijelo raka kod muškaraca i kod žena. Učestalost i smrtnost u laganom su porastu, a razlog tako lošoj prognozi je kasni stadij bolesti u kojoj se otkrije, kada se bolest već proširila. Ovim programom obuhvaćene su žene i muškarci od 50 do 74 godine, koji se pozivaju da provedu testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici svake 2 – 3 godine, a pozitivne osobe se zatim pozivaju na kolonoskopski pregled.

Kolonoskopija

Kolonoskopija se vrši slanjem uske, savitljive cijevi s kamerom na kraju u završno crijevo s ciljem pronalaska abnormalnosti u debelom ili završnom crijevu.

To je primarna metoda testiranja na rak završnog i debelog crijeva. Postupak se također može koristiti za uklanjanje malih komadića tkiva za slanje u laboratorij na analizu. To se radi u slučaju da liječnik sumnja da je tkivo potencijalno tumorskog podrijetla.

Ako postoje povećani rizici od raka, razmak između kolonoskopija se smanjuje na pet godina nakon što se napuni 60 godina života.

Sa starenjem se povećava rizik od razvoja polipa i raka debelog crijeva. Obavljanje rutinskih kolonoskopija pomaže liječniku da rano pronađe abnormalnosti kako bi se mogle brzo liječiti. Trebali biste razmisliti o kolonoskopiji ranije u životu ako imate obiteljsku anamnezu raka crijeva ili, ako imate prethodno dijagnosticirana stanja koja utječu na probavni trakt, uključujući:

• sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
• upalna bolest crijeva (IBD)
• kolorektalne polipe.

Nakon 75 godina (ili 80 godina u nekim slučajevima) liječnik može preporučiti prestanak odlaska na kolonoskopije. Rizik od komplikacija u tom životnom razdoblju može nadmašiti prednosti ove rutinske provjere.

Pročitajte i ove članke:

• Prevencija raka vrata maternice: Probir može smanjiti smrtnost za 80 %! Donosimo sve što trebate znati o primarnoj i sekundarnoj prevenciji
• Prvi simptomi raka pluća: Ovih sedam znakova upućuje na rani stadij jedne od najčešćih i najsmrtonosnijih malignih bolesti
• Najčešće vrste raka: Donosimo najstrašniji popis! Ove zloćudne tvorevine imaju najveću incidenciju u Hrvatskoj.

• nacionalni preventivni programi
• preventivni kardiološki pregled
• preventivni pregled
• preventivni pregledi
• preventivni pregledi za muškarce
• preventivni pregledi za rano otkrivanje bolesti
• preventivni pregledi za žene
• preventivni sistematski pregled

Učitaj više izvora