Prema podacima Ujedinjenih Naroda svaka deseta osoba je u izvjesnoj mjeri invalid. U Hrvatskoj se od 2002. godine vodi Registar osoba s invaliditetom na području Republike Hrvatske kojem je cilj planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a reguliran je Zakonom o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom.

Prema navedenom Zakonu invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti (koje proizlazi iz oštećenja zdravlja) neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.

U izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj 2021. godine, u Hrvatskoj žive 586.153 osobe s invaliditetom, od čega je 335.050 muškog spola (57 %) i 251.103 ženskog spola (43 %). Na taj način osobe s invaliditetom čine oko 14,4 % ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 263.526 (45 %), je u radno-aktivnoj dobi (20 – 64 godine), dok je 258.564 (44 %) osoba u dobnoj skupini 65+.

Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom su višestruka oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa.

Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet pripadaju skupini dorzopatija (bolesti kralježnice), dok najčešći uzroci oštećenja drugih organa koji uzrokuju invaliditet pripadaju skupini srčanih bolesti. Najčešća oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj su psihičke bolesti te kronične bolesti.

Invalidi rada – kategorije

Invalid je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje, a koje za posljedicu ima trajnu ili najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu. Naglasak je na “smanjenim mogućnostima zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu”.

Zakon propisuje da je “osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti” i osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta, ali jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima, ima za posljedicu trajnu ili najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radno se osposobiti, zaposliti i raditi na tržištu rada pod općim uvjetima:

• I. kategorija invalidnosti – razvrstavaju se osiguranici potpuno nesposobni za obavljanje svojeg posla i drugog odgovarajućeg posla, koji se profesionalnom rehabilitacijom ne mogu osposobiti za obavljanje takvog posla
• II. kategorija invalidnosti – razvrstavaju se osiguranici samo djelomično sposobni za obavljanje svojeg ili drugog odgovarajućeg posla, koji se profesionalnom rehabilitacijom ne mogu osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom odgovarajućem poslu (invalidi rada druge i treće kategorije)
• III. kategorija invalidnosti – razvrstavaju se osiguranici potpuno nesposobni ili samo djelomično sposobni za obavljanje svojeg posla, a koji su sposobni za rad s punim radnim vremenom na drugom odgovarajućem poslu, ili se profesionalnom rehabilitacijom mogu osposobiti za takav rad.

Tjelesno oštećenje i invalidska mirovina

Od invalidnosti je odvojen pojam tjelesnog oštećenja koje čini “gubitak, bitnije oštećenje ili onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela od najmanje 30 %, što prouzrokuje ograničenje pokretljivosti, otežava normalnu aktivnost organizma i uvjetuje veće napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira da li ono (tj. tjelesno oštećenje) prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost”.

Profesionalna nesposobnost za rad utvrđuje se i postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice u usporedbi s tjelesno i psihički zdravom osobom iste ili slične naobrazbe i sposobnosti.

Opća nesposobnost za rad jači je stupanj nesposobnosti, a ona se utvrđuje i postoji kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane potpuni i trajni gubitak za rad.

Kod tih različitih određenja invalidnosti mora se upozoriti da se i kod jedne i kod druge invalidnosti, naglašava da je promjena u zdravlju “trajna” i “da se ne može otkloniti liječenjem”.

Invalidska mirovina

Pravo na invalidsku mirovinu osiguranik polaže kada se ispune (Zakon o mirovinskom osiguranju):

• uvjet postojanja djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
• uvjet staža.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a osiguranik s obzirom na svoju životnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost može raditi “na prilagođenim poslovima” iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, najmanje 70 % radnog vremena, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Profesionalna rehabilitacija je skup mjera i aktivnosti prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a koje se provode radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti.

Privremena invalidska mirovina

Privremenu invalidsku mirovinu može steći invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, no nakon završene rehabilitacije je bio dugotrajno nezaposlen.

Postupak ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, kada se radi o zaposlenoj osobi, odnosno na zahtjev stranke kod nezaposlenih osoba.

Prava invalida rada

Postupak utvrđivanja invaliditeta i smanjene radne sposobnosti pokreće se na zahtjev invalidne osobe ili zahtjev njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika. Međutim, poticaj za podnošenje zahtjeva za pokretanje tog postupka mogu dati i izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, roditelj, socijalni radnik i defektolog.

Zakon posebno naglašava da se upisom u Hrvatski registar osoba s invaliditetom automatski ne stječu prava.

Temeljem brojnih zakonskih i podzakonskih točaka, osobe s invaliditetom imaju brojna prava i povlastice.

Invalidi rada i njihova prava

Na ostvarivanje prava utječu stupanj invalidnosti, vrsta invalidnosti, imovinsko stanje invalidne osobe i brojni drugi uvjeti. Prethodno utvrđivanje invaliditeta potrebno je za priznavanje prava na osnovu invaliditeta. Tako se točno definira vrsta i stupanj težine bolesti, tjelesnog ili mentalnog oštećenja i njihove posljedice na psihofizički život pojedinca.

Većina prava i povlastica može se koristiti uz predočenje posebne iskaznice (invalidska iskaznica) o članstvu u pojedinoj udruzi (Udruga invalida rada – povlastice). Neka se prava ostvaruju na razini države, a neka na razini lokalne samouprave.

Udruga invalida rada Zagreba – raspored aktivnosti i povlastice

Cjelovit popis svih prava i povlastica (npr. internet popust za invalide), kao i raspored aktivnosti za članove Udruge invalida rada Zagreb možete pogledati na njihovoj stranici Povlastice za članstvo – Udruga invalida rada Zagreba (uir-zagreb.hr).

• invalidi rada
• invalidska mirovina
• kategorije
• prava invalida rada
• tjelesno oštećenje

Učitaj više izvora