Vrijeme dojenja definirano je kao razdoblje od rođenja djeteta do njegove prve godine života. Ako je žena prvi put rodila, to je ujedno nova faza i za nju koja nerijetko uključuje puno pitanja, strahova i neizvjesnosti. Isto može biti i s drugim ili trećim djetetom, iako tada bude lakše jer žene prolaze kroz više-manje poznati proces. 

Jedan od vrlo bitnih faktora, kako tijekom trudnoće, tako i tijekom dojenja jest prehrana. Mame se pitaju koja je hrana za dojilje, koja je to pak hrana koju ne smiju jesti dojilje i slično.

Važno je naglasiti da postoje neke generalne smjernice i preporuke, no uvijek se dodatno konzultirajte s liječnikom i nutricionistom. Prehrana je vrlo individualna stvar i ono što vrijedi za jednu mamu, ne mora vrijediti za drugu, posebice ako majka ima specifične prehrambene izbore ili potrebe zbog intolerancija, alergija ili pak prehrambenog izbora poput veganstva. 

Pročitajte članak “Vodič kroz dojenje – pravilni položaji, kalendar dojenja i pomagala za dojilje“.

Dojenje i hrana

Ne postoji univerzalna najbolja prehrana za dojilje jer se energetski i nutritivni unos određuje specifičnostima majke. U periodu dojenja majke se ne bi trebale opterećivati mogućim nakupljenim kilogramima tijekom trudnoće. Vrijeme dojenja nije vrijeme za redukcijske dijete. 

Svaka redukcijska prehrana, odnosno dijeta ili kalorijski deficit rezultiraju manjkom vitamina i minerala ako se provode kroz duži period i tada je potrebno uzimati dodatke prehrani. Iz tog razloga s procesom mršavljenja ne treba započeti za vrijeme dojenja, kako bi i beba dobivala adekvatne količine mikronutrijenata za svoj rast i razvoj, ali i prevenciju poremećaja i bolesti. 

Tijekom dojenja normalno je da žena na tjednoj bazi gubi oko pola kilograma kao dio fiziološkog procesa nakon trudnoće. No, dijete kao takve su zabranjene ako majka doji. S druge strane, ne treba ni pretjerivati s energetskim unosom, što bi rezultiralo dodatnim nakupljanjem kilograma. 

Već je odavno razbijen mit da majka treba jesti za dvoje. Tijekom dojenja kod žena s normalnom tjelesnom težinom može biti povećana potreba za unosom oko 500 kcal, što bi slikovito prikazano izgledalo kao da majka tijekom dana pojede dodatno jednu bananu, 50 g riže i oko 60 g zobenih pahuljica.

Na primjer, za bebu su izuzetno bitni vitamini K, D i B12 te minerali željezo i fluor. Već je poznato da je probavni sustav dojenčeta sterilan, zbog čega nije u mogućnosti sintetizirati ili proizvesti vitamin K koji je neophodan za stvaranje protrombina. 

Vitamin B12 je rizičan kod majki veganki, a bitan je za diobu stanica. Isto tako, željezo u majčinom mlijeku nije prisutno u većim količinama, ali je opet izuzetno bitno jer je 50 % tog željeza probavljivo. 

Isto tako, treba pratiti reakcije bebe, odnosno ima li kolike, bolove u trbuhu što može ukazivati da majka treba promijeniti prehranu jer bebi smeta izbor određenih namirnica. 

Pročitajte članak “Grčevi kod novorođenčadi – kako ih ublažiti?“.

Najbolja hrana za dojilje 

Kad su u pitanju namirnice za dojilje, moguće ih je podijeliti po skupinama kao u piramidi pravilne prehrane. Hrana za dojilje je većinom hrana koja se i preporučuje u okvirima pravilne prehrane. 

Tako je zdrava hrana za dojilje sva ona hrana koja je neprocesuirana, dolazi u svojem izvornom obliku te nije lišena vitamina i minerala. Generalne preporuke za dojilju su:

• oko 6 serviranja žitarica
• oko 5 serviranja povrća
• oko 7 serviranja voća
• oko 2 serviranja mliječnih proizvoda, mesa i zamjena za meso
• oko 2,5 serviranja ostalih namirnica.

Da bismo razumjeli što znači serviranje, krenimo od žitarica. Tako jedno serviranje žitarica znači:

• 1 šnita kruha (primjerice, 2 šnite kruha za doručak su već 2 serviranja od preporučenih 6)
• pola šalice suhih žitarica za doručak 
• 1 šalica kuhanih žitarica poput tjestenine ili riže.

Serviranje povrća znači pola šalice mahunarki, kuhanog povrća ili svježe salate, ali i također jedan krumpir. Serviranje voća odnosi se na jednu voćku srednje veličine, primjerice, jedna srednja jabuka. Ako je riječ o manjem voću poput marelica ili šljiva, tada se jedno serviranje odnosi na dva komada tog voća.

Serviranje voća uključuje i pola šalice domaćeg cijeđenog soka, oko dvije jušne žlice suhog voća poput grožđica ili jednu šalicu konzerviranog voća. 

Jedno serviranje životinjskih proizvoda ili njihovih zamjena uključuje:

• 1 čašica jogurta
• 1 šalica mlijeka
• oko 40 g sira
• do 100 g mesa s manje masnoća
• oko 100 g ribe
• 1 veliko jaje 
• stisnuta šaka orašastih plodova. 

Jedno serviranje nekih drugih namirnica odnosi se najčešće na izvore masti poput ulja ili maslaca, a količina je jedna čajna žličica. Ako ne možete bez slatkog, onda si dopustite oko 3 – 4 komada keksa i pola table neke manje čokolade. Pored hrane, važno je unositi i dovoljnu količinu vode tijekom dana. 

Više pročitajte u članku “Prehrana dojilja – što je dobro za vas, dobro je i za vaše dijete“.

Dojenje – hrana koju treba izbjegavati 

Popis namirnica koje su zabranjene je veći za razdoblje tijekom trudnoće nego tijekom dojenja. Namirnice koje dojilje ne smije jesti ili piti uglavnom su, kao što bismo i zdravorazumski zaključili, alkoholna pića, ali i pretjerani unos tune i sirove ribe. Također, treba pripaziti i ograničiti unos kofeina koji može otežano djelovati na stvaranje mlijeka. 

Nisu nužno zabranjene namirnice za dojilje, ali se svakako preporučuje da se njihova količina svede na minimum, a to su češnjak, šećer, ljuta hrana, procesuirana hrana s puno konzervansa i ostalih dodataka te konzervirana hrana. Također, umjetna sladila kao zamjena za šećer nisu najsretnije rješenje. 

Ako u obiteljskoj anamnezi postoje alergije ili intolerancije na hranu, tada se posavjetujte s liječnikom ili nutricionistom koji će vam objasniti trebate li izbjegavati takvu hranu ili je možete konzumirati u određenoj količini. Najčešći alergeni su orašasti plodovi, sezam, soja, gluten, jaja, laktoza, gorušica i kikiriki. 

Pročitajte članak “Jedna vrsta hrane koju dojilje ne bi smjele izbjegavati“.

Hrana koja nadima – dojenje

Hrana koju ne smiju jesti dojilje ako primijete kolike kod bebe najčešće se odnosi na kupusnjače poput kupusa, ali i na brokulu te na kravlje mlijeko. Ostale namirnice koje mogu izazvati nadimanje su grah, čokolada, paprika, ananas i luk. 

Svakako pratite reakcije bebe, a možete voditi i dnevnik prehrane kako biste mogli prepoznati potencijalnu namirnicu koja izaziva nadimanje te je izbaciti neko vrijeme iz prehrane ili zamijeniti nekom drugom namirnicom. 

Hrana za više mlijeka kod dojilja 

Kao i u svemu, tako je i kod dojenja važna sveukupna prehrana s naglaskom na pojedinim namirnicama koje tijekom dojenja nisu toliko poželjne. Hrana koja potiče stvaranje mlijeka kod dojilja je sva ona hrana koja odgovara principima pravilne prehrane uz već određene nabrojane izuzetke. 

Za stvaranje mlijeka važno je unositi dovoljnu količinu vode, raznovrsnog dopuštenog voća i povrća te integralnih žitarica. Ako je majka veganka, tada treba obratiti pažnju i na dodatke prehrani poput vitamina B12, D te minerala cinka, željeza, joda i kalcija.

Pročitajte i članke:

• Smije li majka dojiti ako je zaražena koronavirusom?
• Oporavak nakon klasičnog poroda – koliko traje?
• Hormoni nakon poroda – promjene, poremećaji, posljedice i savjeti
• Tijelo nakon poroda – kako se nositi s promjenama?
• Vježbanje nakon poroda – vježbe uz koje ćete ponovno biti u formi.

• hrana koju ne smiju jesti dojilje
• hrana za dojilje
• hrana za više mlijeka kod dojilja
• najbolja hrana za dojilje
• namirnice za dojilje
• zabranjene namirnice za dojilje