Položaji za dojenje važni su za zdravlje bebe i osiguravaju da dobije optimalnu količinu majčinog mlijeka. Međutim, pronalaženje pravog položaja za dojenje može biti presudno i za udobnost majke i za učinkovitost procesa hranjenja. Uz brojne položaje za dojenje koje možete izabrati, razumijevanje njihovih prednosti i tehnika može značajno poboljšati iskustvo dojenja.

Savjetnice za dojenje iz udruge Roda – Roditelji u akciji, Marijana Žitnik Sedak i Vedrana Blažek Habijanec, za naš su portal objasnile koji su najčešći položaji za dojenje bebe, njihove prednosti i kako ih uspješno postići.

Što točno podrazumijeva pravilan položaj za dojenje?

Kada govorimo o pravilnom položaju pri dojenju, mislimo na način na koji se majka smjestila, način na koji drži bebu, položaj u kojem je bebino tijelo spram maminog i način na koji je dijete uhvatilo dojku.

Budući da, pogotovo u početku, dobar dio dana majke provode dojeći, važno je da njihov položaj bude udoban, čemu će svakako pridonijeti oslonac za leđa, ramena i laktove, pa je dobro naoružati se različitim jastucima kojima si majka položaj može učiniti udobnijim, ali i poduprijeti njima bebu.

Ono o čemu je bitno voditi računa je da mama treba sjediti ravno naslonjena leđima na zid/naslon i ne smije biti nagnuta nad dijete. Mamine noge su ispružene ili savijene u koljenima tako da stopala dodiruju pod. Beba treba biti praktički prilijepljena uz mamino tijelo, trbuhom o trbuh, licem u dojku, tako da su bebino uho, rame i kuk u jednoj ravnoj liniji.

Položaji za dojenje – zašto ih je važno znati?

Pravilan mamin i bebin položaj u dojenju omogućava djetetu pravilan prihvat dojke, a time i optimalno dojenje. To je kao neki začarani krug gdje se jedno veže na drugo.

Ako način na koji je smješteno bebino tijelo i način na koji mama drži dijete nisu dobri, beba neće moći doći pravilno na dojku, a time ni pravilno prihvatiti dojku (bradavicu i areolu).

U takvim slučajevima beba neće moći izvući dovoljnu količinu mlijeka (pa tako ni napredovati optimalno), a velika je šansa da će nepravilan hvat uzrokovati bol prilikom sisanja i ragade, tj. oštećenja na bradavicama, što zatim na sebe povlači i neke druge komplikacije.

Rodine savjetnice su istaknule:

Tu želimo naglasiti da je, osim pravilnog položaja i prihvata dojke, važan i ukupan broj podoja u 24 sata – to ide ruku pod ruku. Neka djeca mogu dojiti pravilno i aktivno, ali nedovoljno puta u 24 sata ili mogu dojiti stalno i neefikasno te unijeti nedovoljno mlijeka u 24 sata.

Najbolji položaji za dojenje

Postoji nekoliko položaja za dojenje te ih je osobito u prvim mjesecima dobro mijenjati jer svaki položaj uzrokuje drugačiji pritisak na bradavicu te se mijenja i intenzitet izvlačenja mlijeka iz pojedinih mliječnih kanala, čime se smanjuje opasnost od začepljenja.

Sedak i Blažek Habijanec su objasnile:

Iz tog razloga ne možemo reći da su neki položaji bolji od drugih, ali, svakako, svaka majka i beba trebaju pronaći položaj koji njima, u tom trenutku i situaciji, najbolje odgovara.

Biološki položaj je često jedan od prvih s kojim se majke sretnu, još u samoj rađaoni, gdje majka leži u poluležećem položaju, a beba je trbuhom na njezinom trbuhu, s glavom u visini dojki. Beba će mirisom sama naći put do dojke, a majka je pritom može voditi i pridržavati.

Ležeći položaj je položaj u kojem se majka može udobno namjestiti, već nakon samog poroda i oporavka. U tom položaju majka leži bočno okrenuta prema bebi koja je također na boku, a majka može i sebe i bebu poduprijeti jastucima iza leđa.

Položaj kolijevke je položaj u kojem često vidimo majke da doje, iako je u ovom položaju najteže ostvariti pravilan, asimetričan i dubok prihvat dojke. U položaju kolijevke majka sjedi uspravno, a beba je cijelim tijelom okrenuta prema majci (važno je uvijek obratiti pozornost na to jesu li uho, rame i bok u istoj liniji). Kod ovog položaja je važno da se majka ne naginje prema naprijed, kako ne bi opterećivala kralježnicu, a ni natrag, kako ne bi usporavala tok mlijeka. Sličan ovom položaju je i unakrsni hvat kolijevke u kojem ruke zamjene uloge.

Položaj nogometne lopte je položaj u kojem majka ima dobru preglednost kako beba siše jer je beba položena uz majku, sa strane, te joj zapravo leži na ruci (koju je dobro poduprijeti jastucima i kako bi majka bila opuštenija, a i kako bi se beba približila dojci).

Važno je da prije prihvata dojke beba bude u visini dojke, zatim da mamina bradavica bude u visini bebinog nosa ili oči. Kad beba široko otvori usta, treba je brzim i odlučnim pokretom privući i u usta staviti što veći dio bradavice i areole (veći dio areole zahvatit će donjom usnom). Beba će refleksno sama, kada je se po ustima pomiluje prstom ili bradavicom okrenuti glavu na tu stranu tražeći dojku.

Ako beba pritom nije dovoljno otvorila usta, majka joj može pomoći tako da i sama otvara usta jer će je beba refleksno oponašati. Ako to ne pomogne, majka može kažiprstom ruke kojom pridržava dojku lagano pritisnuti bradu prema dolje.

Bitno je da beba dobro uhvati dojku s donje strane, stoga prilikom stavljanja u bebina usta bradavica ne mora biti centralna, nego može biti malo usmjerena prema gore.

Za vrijeme sisanja jezik treba biti ispružen ispod bradavice, usne trebaju biti izvrnute prema van, a bebin nos i brada trebaju biti uronjeni u dojku. Položaj bebine glave sličan je položaju kada mi pijemo vodu iz boce, a glavica je prije i tijekom prihvata dojke lagano zabačena iza.

Mnoge se majke pitaju koji su najbolji položaji za dojenje nakon carskog reza. Ako je majka rodila carskim rezom (kao i kod poroda koji je završio epiziotomijom), vjerojatno će joj najugodnije biti dojiti u ležećem položaju, kako bi mogla što više odmarati i ne opterećivati ranu. Majke koje imaju velike grudi će možda, pogotovo u početku, lakše “kontrolirati” podoj ako doje u položaju nogometne lopte.

Majci koja imaju jak otpust mlijeka će možda najzgodnije biti dojiti u biološkom položaju jer je malo nagnuta unatrag pa mlijeko ne curi prema bebi. Također, može dojiti i u ležećem položaju gdje će se onda višak mlijeka sam izlijevati bebi iz usta, a ako se odluči dojiti u položaju kolijevke, treba voditi računa da je bebina glava (i vrat) iznad razine bradavice.

Položaj nogometne lopte i unakrsni hvat kolijevke su, zbog bolje preglednosti, dobar izbor položaja za sitnije i prerano rođene bebe te bebe koja imaju problema s hvatanjem dojke.

Kako prepoznati da je beba dobro uhvatila dojku?

Da je beba dobro uhvatila dojku možemo prepoznati na nekoliko načina:

• podoj ne boli (iako izostanak boli sam po sebi nije znak da je hvat optimalan)
• bradavica je nakon podoja obla bez vidljivih znakova gužvanja, crta ili utisnutih dijelova
• prije prihvata i tijekom podoja bebina glavica je lagano zabačena iza, što je tzv. asimetričan prihvat; bradica bebe je utisnuta u dojku, dignuta prema gore tako da ima puno prostora između bebinih ključnih kosti i bradice; nos je uz dojku ili lagano odmaknut od nje
• tijekom podoja bebina usta su puna dojke, usnice su izvrnute prema van, a jezik u tzv. “sendviču” između dojke i donjih bebinih desni
• čuje se ili vidi bebino aktivno gutanje tijekom podoja
• mama osjeća otpuštanje mlijeka, može se vidjeti mlijeko u kutu bebinih usana.

Rodine savjetnice su istaknule:

Beba u početku podoja siše brzo i neujednačeno. Nakon nekoliko sekundi (do jedne minute) kada se pokrene refleks otpuštanja mlijeka, majka će primijetiti da beba ujednačeno, ritmičkim pokretima guta mlijeko koje samo teče. Kažemo da beba aktivno siše kada vidimo ritmičke pokrete donje čeljusti – brada pada nisko, miču se uši, sljepoočnice, obrazi su okrugli. Uz to možemo i čuti ritmičko gutanje kao “kaa”-stop-“kaa”-stop-“kaa”.

Ako beba nije dobro prihvatila dojku, majka može osjetiti bol, može se čuti coktanje, zagrcavanje i sl., a takav podoj je potrebno prekinuti. Najsigurnije je to učiniti tako da se u bebin kut usana stavi prst i oslobodi podtlak, te nakon toga lagano izvuče dojka iz bebinih usana.

Kako prepoznati da je beba nahranjena?

Važno je znati da ne postoji način da majke koje doje “izmjere” količinu mlijeka koju je beba tijekom podoja popila. Nekad će bebe podoj završiti nakon samo nekoliko minuta, nekad će zaspati na dojci pa nastaviti dojiti kada se probude ili će same ispustiti dojku i time završiti podoj.

Vrijeme koje beba provede na dojci također nije realan pokazatelj koliko je jela, ali bitno je voditi računa je li beba aktivno sisala tijekom podoja.

Rodine savjetnice za dojenje su istaknule:

Vrijeme trajanja aktivnog podoja ovisi o dobi i zdravstvenom stanju djeteta, ali kažemo da je potrebno otprilike 5 – 15 minuta aktivnog gutanja u barem 8 – 12 podoja u 24 sata.

Važno je i znati da bebe sišu u tzv. valovima, što znači da neće sve bebe doći na dojku i najesti se u nekoliko minuta, već je moguće da vrijeme hranjenja potraje.

Mokre i pokakane pelene su dosta dobar pokazatelj unos mlijeka. Beba starija od pet dana pa sve do šestog tjedna života treba u 24 sata imati barem 5 – 6 mokrih pelena i barem 1 – 3 stolice. Također, važno je naglasiti da se ne preporučuje gledati i pouzdati u samo jedan pokazatelj unosa mlijeka, već gledamo skup njih – pelene u 24 sata, broj podoja u 24 sata, aktivna gutanja u podojima, napredak na masi, hvat i položaj te opće stanje najbolje pokazuju kako dojenje ide.

Posljedice nepravilnog položaja za dojenje

Ako način na koji je mama namjestila svoje tijelo i bebino tijelo te uhvatila bebu nije dobar, vrlo vjerojatno neće ni pravilno staviti dijete na dojku. U tom slučaju velika je šansa da će podoj biti bolan i da će doći do oštećenja dojki – mogu se pojaviti rane koje zatim mogu dodatno zakomplicirati cijelu situaciju.

Dijete zatim neće moći pravilno uhvatiti dojku, neće je moći efikasno prazniti, što znači da neće unositi optimalnu količinu mlijeka, neće puniti pelene ili će ih puniti, ali kako će trošiti veći dio energije na neefikasan podoj, neće unijeti dovoljno mlijeka za napredak na masi, optimalan rast i razvoj.

Dakle, alfa i omega uspješnog dojenja su pravilan hvat i položaj na dojkama jer oni osiguravaju temeljito pražnjenje dojki, a jedino dojke koje se temeljito i često (8 – 12) prazne osiguravaju dovoljno mlijeka i uspješnu laktaciju.

Greške tijekom dojenja

Česte greške koje majke rade su da primiču dojku bebi, a ne bebu dojci ili guraju dijete k dojci radeći pritisak na glavu i vrat umjesto na području bebinih leđa, tj. od ramena do guze.

Ne pridržavaju dojku rukom, pokušavaju ostvariti hvat dok beba nije dovoljno otvorila usta ili ciljaju bradavicom u centar bebinih usta.

Jedna od čestih grešaka i je upotreba duda i bočica, često i nepotrebno korištenje šeširića koje onda dovodi do konfuzije dojke, lošeg hvata, pada produkcije i sl.

Također, majke često znaju svakodnevno vagati bebe ili ih vagati i prije i nakon podoja, kako bi vidjele koliko je beba pojela i kako napreduje te se time opterećuju brojkama i postaju nesigurne.

Jastuk za dojenje

Jastuk za dojenje majke mogu koristiti u kojem god položaju dojile, kako bi osigurale da i njima i bebi bude ugodno te kako bi dignule bebu u visinu dojki i time spriječile naginjanje nad dijete.

Rodine savjetnice za dojenje napominju:

To ne mora biti jastuk koji je isključivo namijenjen za dojenje, može biti i nekoliko manjih jastučića koje onda majka može rasporediti kako njoj odgovara, a npr. kada doji u ležećem položaju iza bebe može staviti i zarolani ručnik (od ramena do guze, jastuk ili ručnik nikada ne idu iza glave i vrata, oni uvijek moraju biti slobodni).

Potražite pomoć stručnjaka ako imate problema s dojenjem

Ako imate problema s položajima za dojenje, Sedak i Blažek Habijanec poručuju:

Majkama savjetujemo da ne odustaju, nego da pokušaju mijenjati položaje, pronaći način koji njima i njihovoj bebi najviše odgovara. Ako primijete da se stanje ne popravlja, bilo bi dobro da se obrate za stručnu podršku, Rodinim savjetnicama za dojenje, IBCLC savjetnicama ili patronažnim sestrama.

Udruga Roda ima brojnu i aktivnu zajednicu na Facebooku, na moderiranoj Rodinoj SOS grupi za dojenje na Facebooku, na kojoj odgovore majkama pružaju njihove savjetnice, a mogu se javiti i e-porukom na dojenje@roda.hr ili na Rodin SOS telefon za dojenje (091/227-7220 ili 01/6177-520) koji je dostupan radnim danom 17 – 20 sati, a vikendom 15 – 20 sati.

I trudnicama i majkama novorođenčadi preporučuju da upoznaju osnove fiziologije dojenja i pripreme se na najčešće probleme putem besplatnog e-tečaja na platformi edukacija.roda.hr.

Pročitajte i ove članke:

• Prejaki refleks otpuštanja mlijeka: Kako dojiti kada se beba zagrcava, ispušta dojku i plače?
• Hrana za dojilje: Evo koje su zabranjene namirnice za dojilje, a koja je hrana za više mlijeka kod dojilja
• Bolne grudi kod dojilja: Ovi prirodni lijekovi provjereno pomažu.

• jastuk za dojenje
• najbolji položaji za dojenje
• položaji za dojenje
• položaji za dojenje bebe
• položaji za dojenje nakon carskog reza
• pravilni položaji za dojenje