Obnovljivi izvori energije sve više postaju naša realnost i sadašnjost. Bez političke podrške, posebice od strane Europske unije, ne bi bilo toliko fokusa na obnovljivim izvorima energije. Europska unija nastoji što više provoditi zelenu politiku i pronalaziti zelena rješenja s ciljem očuvanja planeta.

Više o politici Europske unije o obnovljivim izvorima energije pročitajte u članku “Energija iz obnovljivih izvora“.

Koliko obnovljivi izvori energije postaju važni dokazuje i 26. travnja kada se obilježava Svjetski dan obnovljivih izvora energije. Europska komisija tako želi da do 2050. godine Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent.

Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije

Zbog rata u Ukrajini i nametanja sankcija Rusiji obnovljivi i neobnovljivi izvori energije dobili su još veću pažnju. Naime, neobnovljivi izvori energije ili fosilna goriva ovise o prirodnim resursima i nalazištima, pa su druge zemlje ovisne o uvozu plina ili nafte iz te zemlje koja je prirodno bogata fosilnim gorivima. U neobnovljive izvore energije ubrajamo:

• naftu
• ugljen
• zemni plin
• treset.

Osim što su fosilna goriva neobnovljivi izvori energije što znači da su ograničena količinom, a njihovo izgaranje negativno se odražava na okoliš. Hlapljivi organski spojevi, dušikovi oksidi, sumporni dioksidi, teški metali i drugi padaju na tlo stvarajući kisele kiše. Kisele kiše posebice su štetne za floru i faunu kojoj ne odgovara takav pH. Općenito, kisele kiše negativno utječu na:

• floru i faunu
• građevine
• šume
• jezera
• oceane.

Kisele kiše otapaju hranjive tvari u tlu poput kalcija oštećujući korijenje biljaka, iglice, pupoljke i koru te slabe otpornost biljaka na mraz i ostale vremenske neprilike. Utjecaj kiselih kiša vidljiv je po požutjelim listovima kojima nedostaje hranjivih tvari zbog čega biljke odumiru.

Nažalost, pod utjecajem kiselih kiša ugrožena je i vodena flora i fauna. Kisele kiše su samo jedan od faktora koji ima negativne posljedice na vodu. Osim kiselih kiša, tu su i otpadne industrijske vode, pesticidi s poljoprivrednih površina i otpadne vode uz urbana područja.

Kisele kiše zbog svojeg sastava dovode do raspadanja kamena na građevinama. Dolazi do razgradnje pijeska te mrvljenja materijala. Tako se brojne kulturne građevine suočavaju s nepovratnim uništavanjem.

Ovo su samo neke od posljedica korištenja neobnovljivih izvora energije, pa se alternativni izvori energije pokazuju nužnim i zahtijevaju što bržu zamjenu za fosilna goriva. Tako govorimo o obnovljivim izvorima energije koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti. Ako se pitate koji su obnovljivi izvori energije, evo popisa:

• energija vjetra
• energija Sunca
• biomasa
• geotermalna energija
• energija vodotoka
• toplinska energija mora
• potencijalna energija plime, oseke i morskih valova.

Prednosti i nedostaci obnovljivih izvora energije

Prednosti i nedostaci obnovljivih izvora energije ovise o tome koji su obnovljivi izvori energije u pitanju. Općenito, zajedničke prednosti obnovljivih izvora energije su:

• stalno se obnavljaju i nemoguće ih je potrošiti
• štite okoliš.

Zajednički nedostaci obnovljivih izvora energije su:

• još uvijek skupa oprema
• ovisnost o vremenskim prilikama.

Prednosti i nedostaci energije Sunca

Prednosti korištenja energije Sunca odnose se na sigurnost korištenja takve energije te na vrlo tih rad. Štedi se energija za grijanje vode i prostora, ali i za sušenje proizvoda u poljoprivredi. Sustav za svoje održavanje zahtjeva male troškove te je visoko pouzdan. Osim toga, ne zahtijeva žice i kablove.

Nedostatak energije Sunca jest što se ova energija može dobivati samo tijekom danjeg svjetla. Početna investicija i ulaganje u opremu je skupo. Tek oko 25 % sunčeve energije pretvara se u električnu energiju, a dodatno na to utječe i određeno doba godine.

Prednosti i nedostaci energije vjetra

Osim izostanka negativnog utjecaja na okoliš, energija vjetra ima veliku dostupnost. Vjetroelektrane mogu se koristiti i u poljoprivredi, a izgradnja sustava je prilično jednostavna i brza.

Ponovno, nedostatak energije vjetra jest što rad vjetroelektrane ovisi o vjetrovitom vremenu. Za razliku od energije Sunca, vjetroelektrane stvaraju veliku buku, a predstavljaju i potencijalnu opasnost za ptice i druge životinje poput šišmiša. Nadalje, vjetroelektrane su isplative samo za veće kapacitete ovisne o poticajima.

Ono što je zanimljivo u vezi vjetroelektrana jest da dosežu od 50 m naviše jer su na većim visinama vjetrovi jači. No, energija vjetra nije novost jer su u prošlosti, primjerice, jedrenjaci plovili uz pomoć vjetra.

Prednosti i nedostaci biomase

Biomasa se odnosi na slamu, drvo i drvne industrijske ostatke, otpatke hrane. Prednost biomase u odnosu na energiju vjetra i Sunca je ta što ne ovisi o vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Lako se skladišti i koristi kada za to postoji potreba. Obrada biomase zahtjeva rad, pa se potiče i otvaranje novih radnih mjesta. Korištenjem biomase smanjuje se i količina otpada.

Nedostatak biomase kao obnovljivog izvora energije jest što zahtjeva troškove transporta, a izgaranjem biomase ipak nastaje određena količina štetnih tvari, no manja nego u slučaju fosilnih goriva.

Prednosti i nedostaci geotermalne energije

Geotermalna energija odnosi se na iskorištavanje Zemljine topline. Što se dublje kopa, to je toplina veća. Vruća voda ili para koja izbija na površinu koristi se za dobivanje električne energije, a u nedostatku vrućih izvora koriste se dizalice topline.

Prednosti geotermalne energije su njezina veća efikasnost, tihi rad geotermalnih elektrana, niski troškovi održavanja, neovisnost o godišnjim dobima i ne stvaraju se štetni ispušni plinovi.

Nedostaci geotermalne energije opet se odnose na skupu početnu investiciju ili ulaganje, ovisi o lokaciji (u slučaju Hrvatske samo je kontinentalni dio pogodan za geotermalnu energiju) te predstavlja potencijalnu opasnost za iscrpljivanje pojedinih izvora. 

Obnovljivi izvori energije – voda

Energija vode nastaje zahvaljujući gibanju vode, pa se odnosi na plimu, oseku, vodotoke i morske valove. Energija vode još se naziva i hidroenergijom, a najviše se koriste riječni tokovi za dobivanje energije.

Što se prednosti energije vode tiče, ne stvaraju se štetni plinovi te su pouzdanije od vjetroelektrana i energije Sunca. Također, energija vode je uvijek obnovljiva jer će kruženje vode, odnosno kiša uvijek postojati.

Nedostaci energije vode, odnosno hidroelektrana jesu skupa izgradnja, stvaranje akumulacijskog jezera koje se negativno odražava na biljni i životinjski svijet te hidroelektrane koje zauzimaju puno prostora.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora

Kao što smo vidjeli, alternativni izvori energije mogu biti različiti i zapravo se većina njih odnosi na proizvodnju električne energije i topline. Konkretno, izvori energije za proizvodnju električne energije odnose se na:

• hidroelektrane
• vjetroelektrane
• geotermalne izvore
• fotonaponske elektrane (energija Sunca)
• toplane ili bioelektrane (biomasa).

Hidroelektrane mogu se kombinirati s drugim izvorima energije i omogućuju predviđanje proizvodnje u budućnosti. Hidroelektrana sastoji se od hidro agregata, generatora, sustava dobave i odvodnje vode i drugih dijelova. Električna energija u hidroelektrani dobiva se pretvorbom energije vode u mehaničku rotacijsku energiju u vodenim turbinama. Ta energija se prenosi do generatora gdje se pretvara u električnu energiju.

Hidroelektrane se dijele s obzirom na tip i način proizvodnje. Prema tipu postoji akumulacijska i protočna hidroelektrana. Akumulacijske hidroelektrane prepoznaju se po branama.

Derivacijske, pribranske, crpne i reverzibilne hidroelektrane su elektrane prema načinu proizvodnje.

Fotonaponske ili sunčane elektrane prepoznatljive su po solarnim panelima, pa su pogodne za kućanstva ili poljoprivredne zgrade. Pritom se proizvodi istosmjerna energija.

Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj

Budući da je Hrvatska članica Europske unije, okrenuta je zelenim politikama i obnovljivim izvorima energije. Više od polovice elektrana u Hrvatskoj u okviru elektroenergetskog sustava čine hidroelektrane. No, ostali izvori energije u Hrvatskoj također su dio obnovljivih izvora.

Znate li da je jedna od prvih hidroelektrana u svijetu otvorena baš u Hrvatskoj? Naime, prva hidroelektrana u Europi, a druga u svijetu otvorena je 28. kolovoza 1985. godine pod nazivom “Jaruga”, na rijeci Krki ispod slapa Skradinskog buka.

Danas Hrvatska broji poveći broj hidroelektrana, a neke od njih su:

• hidroelektrane na Cetini
• hidroelektrane na Dobri i Kupi
• hidroelektrane na Gackoj i Lici
• hidroelektrane na Lokvarki i Ličanki
• hidroelektrane na Rječini
• hidroelektrane Zrmanji
• hidroelektrane na Dravi
• hidroelektrane na Trebišnjici
• hidroelektrane na Krki.

Hrvatska je započela s izgradnjom vjetroelektrana 1988. godine kada je prvi vjetroagregat postavljen na brodogradilištu Uljanik. Hrvatska je pogodna zemlja za gradnju vjetroelektrana jer su zadovoljene bitne karakteristike vjetra poput smjera, brzine i učestalosti. Zadnja po redu vjetroelektrana u Hrvatskoj otvorena je 2021. godine, a naziva se “Korlat”.

Hrvatska danas ima veći broj vjetroelektrana, a neke od njih su najviše izgrađene u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U Hrvatskoj tako postoji i nekoliko elektrana na biomasu ili bioelektrane koje se dijele s obzirom na različite vrste biomase. Tako se bioelektrana u Vukovaru pokreće na bioplin uz pomoć bioreaktora.

Bioelektrane koriste i šumsku biomasu za dobivanje energije, za što Hrvatska također ima veliki potencijal. Za sada je HEP izgradio dvije bioelektrane ili toplane u Osijeku i Sisku.

Obnovljivi izvori energije – poticaji

Obnovljivi izvori energije u kućanstvu najčešće se odnose na energiju Sunca, odnosno solarne panele. Sve se više postavljaju i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nudi poticaje za obnovljive izvore energije.

Poticaji za energetsku obnovu u kućanstvu uključuju:

• solarne panele
• toplinske dizalice
• kotlove na biomasu
• toplinsku zaštitu ovojnice grijanog prostora.

Raspon bespovratnih sredstava kreće se u rasponu 40 – 80 %, ovisno o uvjetima natječaja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost navodi sljedeće korake prilikom prijave za dobivanje poticaja:

• kontaktirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
• slanje potrebne dokumentacije putem e-pošte
• nakon pregleda dokumentacije Fond kontaktira vas
• izrada proračuna o uštedi u potrošnji toplinske energije
• završetak dokumentacije za javni poziv
• odabir prema principu “najbržeg prsta”. 

Pregled potrebne dokumentacije možete pronaći na mrežnoj stranici Fonda pod nazivom “Dokumentacija za energetsku obnovu obiteljskih kuća“. Tamo vas očekuju odgovori na najčešće postavljena pitanja, kao i kontakti Fonda.

Pročitajte i članke:

• Zabranjeni su od 2010.: Porasla razina plinova koji oštećuju ozon, ima ih i u kućanskim uređajima
• Gotovo 1/3 proizvedene hrane se baci: Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti.

• biomasa
• energija Sunca
• energija vjetra
• geotermalna energija
• obnovljivi i neobnovljivi izvori energije
• obnovljivi izvori energije - poticaji
• obnovljivi izvori energije - voda
• obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj
• proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora
• Svjetski dan obnovljivih izvora energije