Europska komisija predložila je da se do 2025. godine uvede obveza o ugradnji solarnih panela na krovove novih trgovina i javnih zgrada, a do 2029. na nove stambene zgrade.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, rekla je kako je to ambiciozno i realno.

Taj prijedlog dio je plana nazvanog “REPowerEU” koji ima za cilj prestanak ovisnosti EU-a o ruskim energentima do 2027. godine kroz brži razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji sa štednjom energije i alternativnim pravcima za dobavu plina.

Komisija navodi da postoje dva hitna razloga za transformacije europskog energetskog sustava: okončanje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima, što Moskva koristi kao ekonomsko i političko oružje i košta europske porezne obveznike gotovo 100 milijardi eura godišnje, te rješavanje klimatske krize.

Komisija ističe da se na te izazove  može odgovoriti uštedom energije, diverzifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem obnovljive energije kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji električne energije:

 Štednja energije je najbrži i najjeftiniji način za rješavanje sadašnje energetske krize i smanjenje računa.  Promjenom ponašanja kratkoročno moglo bi se uštedjeti pet % potražnje za plinom i naftom.

Budućnost je u solarnim i vjetroelektranama te u štednji

 Zemljama članicama se predlaže da pokrenu ciljane komunikacijske kampanje za kućanstva i industriju o važnosti štednje. Također se preporučuje članicama da koriste fiskalne mjere, kako bi potaknule štednju energije,  poput smanjene stope PDV-a za učinkovite sustave grijanja, toplinsku izolaciju zgrada, kupnju energetski učinkovitih uređaja.

Komisija predlaže da se podigne cilj udjela energije iz obnovljivih izvora s 40 na 45 % do 2030. godine. Tome bi trebalo pridonijeti  udvostručenje fotonaponskih instalacija do 2025. i ublažavanje administrativnih ograničenja kako bi se ubrzale procedure za implementaciju solarnih i vjetroelektrana.

Predlaže se i postavljanje cilja od 10 milijuna tona domaće proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora i 10 milijuna tona uvoza do 2030. godine, kako bi se zamijenili prirodni plin, ugljen i nafta u industrijama i transportnim sektorima koje je teško dekarbonizirati.

S obzirom da je potpuno jasno da se EU ne može brzo osloboditi ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, već su poduzeti napori na diversifikaciji dobavnih pravaca iz Sjedinjenih Država, Alžira, i s Bliskog istoka.

Komisija predlaže mehanizam za zajedničku nabavu plina kako bi na  tržištu dobila što bolju cijenu.

Prema izračunima Komisije, za ubrzanu transformaciju europskog energetskog suShstava trebat će 210 milijardi eura dodatnih investicija do 2027. godine. Većina tih sredstava mogla bi se osigurati iz zajmova koji predviđeni u planu za oporavak NextGenerationEU.

Pročitajte i ovaj članak:

• Australija: Znanstvenici će testirati isprintane solarne panele na električnom automobilu.