Datulje su plod datuljine palme koja je osobito poznata na Bliskom Istoku. Koriste se u ljudskoj prehrani duže od 6000 godina. Zbog slatkoće i zaštitnih učinaka koje mogu imati na ljudsko zdravlje, datulje se danas konzumiraju diljem svijeta.

Dijabetes je sve učestalija bolest u svijetu. To je metabolička bolest koju karakterizira poremećaj metabolizma, pri čemu je najuočljiviji poremećaj metabolizma ugljikohidrata. Zbog toga, dijabetičari moraju pažljivo planirati svoju prehranu i pratiti razinu glukoze u krvi.

Većinu oboljelih od dijabetesa čine osobe s dijabetesom tip 2, dok je dijabetes tip 1 manje učestao.

Usprkos visokom sadržaju šećera, datulje su sigurne za dijabetičare ako ih konzumiraju u umjerenim količinama. Ipak, to može obuhvaćati svega dvije datulje dnevno.

Nutritivni sastav datulja

Zbog svog nutritivnog sastava, datulje mogu biti korisna komponentom ljudske prehrane.

Jedna datulja (oko 24 g) prosječno sadrži:

• 67 kcal,
• 18 g ugljikohidrata,
• 16 g šećera (8 g fruktoze i 8 g glukoze),
• 1,6 g prehrambenih vlakana.

Datulje sadrže zanemarive količine proteina i masti, a od vitamina i minerala u datuljama se ističu:

• vitamini B skupine – osobito niacin, vitamin B5 i B6,
• bakar,
• magnezij,
• mangan,
• kalij.

Utjecaj datulja na zdravlje

Datulje su privukle pozornost znanstvenika zbog svojih antioksidacijskih i protuupalnih učinaka.

Zbog relativno visokog sadržaja kemijskih spojeva polifenola i karotenoida, datulje mogu djelovati antioksidacijski. Polifenoli i karotenoidi su antioksidansi, što znači da sudjeluju u neutralizaciji slobodnih radikala.

Smatra se da su mnoge kronične bolesti današnjice, poput dijabetesa, posljedica oksidacijskog stresa odnosno štetnih učinaka slobodnih radikala u organizmu. Antioksidansi iz mnogih biljaka, pa tako i datulja, sudjeluju u zaštiti od negativnih učinaka slobodnih radikala.

U usporedbi s drugim suhim voćem, datulje su na samom vrhu prema sadržaju antioksidansa.

Budući da je oštećenje i slabljenje funkcije bubrega jedna od mogućih komplikacija dijabetesa, prehrana bogata hranom biljnog podrijetla i antioksidansima može imati zaštitni učinak.

Datulje se povezuju sa zaštitom od pojave različitih vrsta raka. Za antikancerogeni učinak odgovornima se smatraju upravo antioksidansi. Uz njih, pretpostavlja se da datulje sadrže i druge sastojke koji mogu zaštititi od pojave raka. Primjerice, D-glukani iz datulja pokazali su antikancerogeno djelovanje na pokusnim životinjama.

Datulje imaju i protuupalno djelovanje. Prisutnost upale niskog stupnja u organizmu povezuje se s nastankom nekih kroničnih bolesti, poput dijabetesa. Unos namirnica koje su izvor protuupalnih sastojaka može pomoći u njihovoj prevenciji. Glavni sastojci odgovorni za protuupalno djelovanje datulja su polifenoli.

Datulje sadrže prehrambena vlakna te time podržavaju zdravlje probavnog sustava i sprječavaju nastanak konstipacije.

Utjecaj datulja na glukozu u krvi

Glavni cilj terapije dijabetesa je poboljšati kontrolu glikemije i tako spriječiti nastanak zdravstvenih komplikacija.

Istraživanje provedeno među dijabetičarima iz Saudijske Arabije pokazalo je mogući povoljan učinak svakodnevnog unosa datulja na kontrolu glikemije. Ispitanici koji su redovito konzumirali datulje imali su nešto niže vrijednosti HbA1c. 

Mnoge znanstvene studije pokazale su pozitivan učinak datulja na dijabetes. Način na koji datulje djeluju još uvijek nije poznat, a pretpostavlja se da datulje potiču lučenje inzulina i sprječavaju apsorpciju glukoze.

Glikemijski indeks

Iako učinak prehrane s niskim glikemijskim indeksom i glikemijskim opterećenjem ne mora nužno biti bolji od bilo kojeg drugog oblika dobro isplanirane prehrane, dijabetičarima se često preporučuje smanjenje unosa namirnica visokog glikemijskog indeksa s ciljem lakše kontrole glikemije.

Glikemijski indeks je broj koji opisuje utjecaj hrane na porast glukoze u krvi nakon njezine konzumacije. Niski glikemijski indeks imaju namirnice čija je vrijednost glikemijskog indeksa manja ili jednaka 55. Srednji glikemijski indeks pripisuje se vrijednostima između 55 i 70, a vrijednosti jednake ili veće od 70 smatraju se visokim glikemijskim indeksom.

Niski glikemijski indeks uzrokuje blaže varijacije glukoze u krvi. Većina vrsta datulja ima niski glikemijski indeks i blagi učinak na postprandijalnu (nakon jela) razinu glukoze u krvi kod dijabetičara.

To je dokazano u istraživanju objavljenom 2011. godine u časopisu Nutrition Journal. Vrijednost glikemijskog indeksa 5 različitih vrsta datulja kretao se između 46 i 55 kod zdravih ispitanika, te između 43 i 53 kod osoba s dijabetesom tip 2.

Niska vrijednost glikemijskog indeksa pripisuje se visokom udjelu fruktoze i prisutnosti prehrambenih vlakana. Fruktoza ima nizak glikemijski indeks, za razliku od glukoze čiji je glikemijski indeks visok. 

S druge strane, prehrambena vlakna usporavaju prolazak hrane iz želuca u crijeva time usporavajući probavu ugljikohidrata i njihovu apsorpciju u krv.

Glikemijsko opterećenje

Uz glikemijski indeks spominje se i pojam glikemijsko opterećenje. Dok glikemijski indeks govori samo o kvaliteti ugljikohidrata, glikemijsko opterećenje u obzir uzima i količinu pojedenih ugljikohidrata. Glikemijsko opterećenje računa se množenjem glikemijskog indeksa pojedine namirnice s količinom ugljikohidrata u pojedenom serviranju te namirnice, i dijeljenjem sa 100. 

Pri tome, niskim glikemijskim opterećenjem za pojedinu namirnicu smatraju se vrijednosti između 1 i 10. Umjereno glikemijsko opterećenje je ono čije su vrijednosti između 10 i 20, dok vrijednosti iznad 20 pripadaju visokom glikemijskom opterećenju.

Dakle, vrijednost glikemijskog opterećenja ovisi o količini namirnice koja se konzumira, a prehrana niskog do umjerenog glikemijskog opterećenja može pomoći u kontroli razine glukoze u krvi.

Značaj za dijabetičare

Prehrana u kojoj prevladavaju namirnice s niskim glikemijskim indeksom i ona koja je niskog glikemijskog opterećenja može ali i ne mora djelovati povoljno kod osoba koje su oboljele od dijabetesa.

Ipak, čini se da bi osobe koje imaju poteškoća u kontroli glikemije mogle imati koristi od ovog oblika prehrane. Loše kontroliran dijabetes karakterizira vrijednost glikoziliranog hemoglobina HbA1c veća od 8 %. 

U oblicima loše kontroliranog dijabetesa odabir namirnica nižeg glikemijskog indeksa i njihovo konzumiranje u količinama koje su u granicama niskog do umjerenog glikemijskog opterećenja imaju značajniji učinak na glikemiju u odnosu na osobe s već dobrom kontrolom glikemije.

Osim toga, namirnice niskog glikemijskog indeksa povezuju se s dužim osjećajem sitosti u usporedbi s namirnicama visokog glikemijskog indeksa. Razlog tome je postepenija apsorpcija glukoze u krv pa time i duža opskrba organizma energijom.

Preporučena količina datulja za dijabetičare

Datulje mogu biti ukusan i energetski bogati međuobrok. Na Bliskom Istoku gdje je konzumacija datulja uobičajena dnevno se prosječno pojede 7-10 datulja. Ipak, zbog toga što su bogate jednostavnim šećerima poput glukoze i fruktoze, ne preporučuje se pretjerivati.

Datulje mogu biti dio pravilne prehrane dijabetičara koja pomaže u održavanju razine glukoze u krvi normalnima. Međutim, nisu nužne, a ako se konzumiraju preporučuje se biti umjeren.

Iako je glikemijski indeks datulja nizak, u jednoj datulji nalazi se 18 grama ugljikohidrata, tj. čak 16 grama šećera. Iz toga proizlazi da je glikemijsko opterećenje dvije datulje prosječno 18, čime je već dostignuta srednja razina glikemijskog opterećenja.

Ne postoje znanstvena istraživanja koja su ispitala utjecaj svakodnevnog unosa dvije datulje na razinu glukoze u krvi ili HbA1c u usporedbi s višim ili nižim unosom. Međutim, prema vrijednosti glikemijskog opterećenja mogli bismo zaključiti da unos dvije datulje ne bi trebao imati nepovoljne učinke na glikemiju. 

Dodatak proteina i zdravih masnoća mogao bi dodatno usporiti porast glukoze u krvi. Upravo zbog toga, idealan međuobrok mogla bi biti kombinacija datulja i orašastih plodova, kao što je to u receptu za Sirove kuglice od datulja i lješnjaka.

Iako su datulje namirnica niskog glikemijskog indeksa, dijabetičarima je važno s oprezom i u suradnji s liječnikom uvoditi nove namirnice te aktivno pratiti njihov utjecaj na glukozu u krvi jer svaka osoba može reagirati na drugačiji način.

• antikancerogeno
• antioksidansi
• datulje
• dijabetes
• dijabetes tip 1
• dijabetes tip 2
• glikemija
• glikemijski indeks
• glikemijsko opterećenje
• protuupalno djelovanje

Učitaj više izvora