Darivanje plazme jedan je od najvrjednijih načina pomaganja drugima – njome se spašavaju životi i liječe brojna ozbiljna zdravstvena stanja.

Ako razmišljate o darivanju plazme ili to već redovito činite, važno je znati koliko često smijete darivati, tko može darivati, koji su mogući rizici i kako se pravilno pripremiti. U nastavku donosimo sve ključne informacije koje trebate znati prije nego što se odlučite na ovaj plemeniti čin.

Koliko često možete darivati plazmu?

Za razliku od darivanja pune krvi, koje se najčešće može obavljati svakih osam tjedana, plazmu je moguće darivati znatno češće – čak do dva puta tjedno.

Darivanje plazme je dobrovoljan i iznimno važan čin. Kao i darovana krv, plazma se koristi u bolnicama za liječenje hitnih stanja, teških ozljeda, poremećaja zgrušavanja i imunodeficijencija.

Pravila i preporuke

Učestalost darivanja plazme određuju zdravstvene smjernice. Nakon prvog darivanja, plazma se još ne koristi – potrebno je drugo darivanje unutar šest mjeseci kako biste postali registrirani darivatelj.

Nakon toga možete darivati češće, ali uz obaveznu pauzu od najmanje 48 sati između dva darivanja. Kada ste jednom redoviti darivatelj, možete dogovoriti raspored u ovlaštenom centru, pod uvjetom da svaki put prođete zdravstveni pregled.

Primjerice, Američki Crveni križ dopušta darivanje plazme svakih 28 dana, dok neki privatni centri omogućuju darivanje dva puta tjedno ili svaka dva dana.

Za razliku od Crvenog križa, mnogi centri za darivanje plazme nude novčanu naknadu. Prije učestalog darivanja važno je razgovarati s liječnikom i osobljem centra o tome što je sigurno za vas te koji su mogući nuspojave.

Zašto postoji ograničenje učestalosti darivanja?

Istraživanja pokazuju da prečesto darivanje može utjecati na kvalitetu plazme, jer tijelo možda nema dovoljno vremena za obnovu važnih sastojaka.

Studije su povezale učestalo darivanje s:

• manjkom željeza
• nižim hemoglobinom
• većim brojem privremenih zabrana darivanja.

Ako često darujete plazmu, važno je da o tome obavijestite svojeg liječnika. On će procijeniti vaše zdravstveno stanje, po potrebi napraviti krvne pretrage i savjetovati vas o sigurnom darivanju.

Koja je krvna grupa najtraženija?

Plazma svih krvnih grupa je potrebna, no osobe s AB krvnom grupom posebno su vrijedni darivatelji, jer se njihova plazma može dati osobama svih krvnih grupa.

Tko može darivati plazmu?

Uvjeti se mogu razlikovati ovisno o lokaciji, ali općenito vrijedi da morate:

• imati najmanje 18 godina
• težiti najmanje 50 kg
• proći zdravstveni pregled i ispuniti medicinski upitnik
• imati negativne nalaze na hepatitis i HIV
• ne imati tetovažu ili piercing u posljednja 3 – 4 mjeseca
• pridržavati se preporučene prehrane (bez masne hrane, alkohola i kofeina 24 sata prije darivanja)
• piti dovoljno tekućine
• ne koristiti nikotin barem sat vremena prije darivanja.

Niska razina hemoglobina ili hematokrita

Prije darivanja provjerava se razina hemoglobina i hematokrita. Ako su vrijednosti preniske, nećete moći darivati dok se ne normaliziraju.

• hematokrit mora biti najmanje 39 % za muškarce i 36 % za žene
• hemoglobin mora biti najmanje 13 g/dl za muškarce i 12 g/dl za žene.

Niske vrijednosti mogu upućivati na anemiju, čiji su simptomi umor, slabost i manjak energije. U tom slučaju javite se liječniku.

Ostali razlozi za odgodu darivanja

Darivanje se može privremeno odgoditi ako imate:

• povišenu temperaturu
• visoki krvni tlak
• nepravilni ili izrazito ubrzani/usporeni puls
• prehladu, gripu ili alergiju
• terapiju antibioticima (potrebno je pričekati najmanje 10 dana nakon terapije).

Trudnice ne smiju darivati plazmu, a nakon poroda potrebno je pričekati najmanje šest tjedana.

Tetovaže i piercing

Nakon nove ili popravljene tetovaže potrebno je čekati 3 – 4 mjeseca. Piercing je dopušten ako je rađen jednokratnim, sterilnim priborom; u suprotnom se čeka tri mjeseca.

Darivanje krvi vs. darivanje plazme

Krv se sastoji od crvenih i bijelih krvnih stanica, trombocita i plazme. Plazma je tekući dio krvi bogat proteinima i antitijelima, ključnim za liječenje teških bolesti i trauma.

Ukratko:

• darivanje krvi traje kraće, ali rjeđe
• plazma se može darivati češće
• mnogi centri nude naknadu za darivanje plazme
• oba oblika darivanja spašavaju živote.

Je li darivanje plazme sigurno?

Za većinu ljudi – da. Nuspojave su uglavnom blage i kratkotrajne, a mogu uključivati:

• vrtoglavicu
• umor
• dehidraciju
• modrice na mjestu uboda
• rijetko alergijsku reakciju.

Plazma se u tijelu u potpunosti obnovi unutar 48 sati, a većina ljudi ne osjeti nikakve dugoročne promjene.

Nakon darivanja preporučuje se ostati u centru barem 15 minuta. Ako kasnije osjetite jače tegobe, potražite liječničku pomoć.

Pročitajte i ove članke:

• Darivanje krvi nakon operacije, antibiotika ili za vrijeme menstruacije? Liječnik donosi odgovore
• Tri važna razloga zbog kojih je darivanje krvi dobro za naše tijelo
• Tko ne smije darivati krv? Za ovaj nesebičan i spasonosan akt ipak postoje kriteriji! Liječnik otkriva koji su i kako postati darivatelj.

 

• darivanje plazme
• plazma

Učitaj više izvora