Svake godine zemlje diljem svijeta slave Svjetski dan darivatelja krvi, 14. lipnja. Događaj služi za podizanje svijesti o potrebi sigurne krvi i krvnih pripravaka te zahvalu dobrovoljnim, neplaćenim darivateljima krvi na njihovim nesebičnim aktima darivanja krvi. Prikupljena krv pacijentima omogućuje pristup sigurnoj krvi i krvnim proizvodima u dovoljnoj količini te je ključna komponenta učinkovitog zdravstvenog sustava.

Krv je neophodna kako bi se pacijentima pomoglo da prežive teže operacije, liječenje raka, kroničnih bolesti i traumatskih ozljeda. Ova spasonosna skrb počinje s jednom osobom koja daje velikodušnu donaciju svoje krvi. Potreba za krvlju je konstantna, ali samo oko 3 % osoba koje ispunjavaju uvjete za dob daruju krv godišnje.

U nastavku saznajte tko smije, a tko ne smije darivati krv.

Tko smije darivati krv?

Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja, prema Udruzi dobrovoljnog darivanja krvi:

• starost – 18 – 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina 1 – 2 godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine
• tjelesna težina – iznad 55 kg
• tjelesna temperatura – do 37 °C
• krvni tlak – sistolički 100 – 180 mm Hg, dijastolički 60 – 110 mm Hg
• puls – 50 – 100 otkucaja u minuti
• hemoglobin – muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.

U Hrvatskoj muškarci, darivatelji pune krvi, smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja od tri mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do tri puta godišnje, s razmakom između darivanja od četiri mjeseca.

Tko ne smije darivati krv?

Iako teoretski ne postoje negativne posljedice darivanja krvi (osim toga što ćete možda imati podljev nakon darivanja krvi, privremenu vrtoglavicu ili slabost i sl.) za zdrave osobe, pojedini darivatelji mogu biti odbijeni. Razlog odbijanja je opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje.

Oko 10 % darivatelja se tijekom pregleda odbije. Oni mogu biti privremeno ili trajno odbijeni, navodi Udruga za dobrovoljno darivanje krvi.

Krv ne smiju davati osobe koje boluju od akutne ili kronične bolesti, uzimaju antibiotike ili neke druge lijekove, neispavane osobe, osobe koje su na dugotrajnoj dijeti i osobe s rizičnim ponašanjem.

Kriteriji za trajno odbijanje darivatelja:

• osobe koje su bolovale ili sada boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava
• osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti (osobe liječene inzulinskom terapijom), živčanih i duševnih bolesti
• osobe koje su zbog svojeg ponašanja ili aktivnosti izložene riziku dobivanja zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti krvlju
• ovisnici o alkoholu ili drogama
• muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima
• žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama
• osobe koje često mijenjaju seksualne partnere (promiskuitetne osobe)
• osobe koje su uzimale drogu intravenskim putem
• osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja)
• osobe koje su HIV-pozitivne
• seksualni partneri gore navedenih osoba.

Kriteriji za privremeno odbijanje darivatelja:

• darivanje krvi i alkohol – osobe koje su konzumirale alkoholna pića unutar osam sati prije darivanja krvi
• s lakšim akutnim bolesnim stanjima (prehlade, smetnje probavnog sustava, smanjeno željezo u krvi i sl.)
• nakon operativnih zahvata
• nakon primanja transfuzija ili nekih cjepiva
• poremećaj krvnog tlaka
• žene za vrijeme menstruacije, trudnoće i dojenja
• osobe koje toga dana obavljaju opasne poslove (rad na visini, dubini).

Pravilnikom o krvi i krvnim sastojcima od 16. prosinca 1998. je propisano da darivatelj krvi mora biti državljanin Republike Hrvatske.

Kako postati dobrovoljni darivatelj krvi?

Kada se odlučite za ovaj nesebičan akt i spremni ste spasiti tuđi život, javite se u društvo Crvenog križa u vašem mjestu stanovanja i raspitajte se o terminima održavanja akcija davanja krvi.

Netko tko ne smije darivati krv i nalazi se na popisu gore navedenih kriterija uvijek može svoju plemenitu zadaću ispuniti i na druge načine te dobrovoljno sudjelovati u drugim humanitarnim akcijama Crvenog križa (npr. darivanjem odjeće, hrane, pomaganjem onima kojima je to potrebno i sl.).

Pročitajte i ove članke:

• Darivanje krvi – uvjeti, proces, testiranje na bolesti, zalihe
• Kako postati darivatelj organa? Odluka koja može spasiti život! Evo koji su uvjeti za donaciju i kome se obratiti
• Kako saznati krvnu grupu? Njezino nepoznavanje može biti opasno po život! Evo zašto je ova informacija važna i kako doći do nje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Veza možda neće biti odmah vidljiva

Ovi zdravstveni problemi povezani su sa znatno većim rizikom od samoubojstva

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• darivanje krvi i alkohol
• kako postati dobrovoljni darivatelj krvi
• negativne posljedice darivanja krvi
• podljev nakon darivanja krvi
• tko ne smije darivati krv
• tko smije darivati krv