Darivanje krvi čin je kojim se može spasiti život. Ta je procedura bezbolna za donora, a nekome može značiti razliku između života i smrti. Zato se svake godine 25. listopada u Hrvatskoj obilježava Dan dobrovoljnih darivatelja krvi. Na taj se način želi podići globalna svijest o potrebi za krvnim preparatima za transfuziju, istaknuti doprinos dobrovoljnih i neplaćenih darivatelja krvi te podržati postojeće i motivirati buduće organizacije u njihovim programima za darivanje krvi.

Krv i krvni proizvodi bitni su resursi za učinkovito liječenje:

• žena koje pate od krvarenja povezanog s trudnoćom i porođajem 
• bolesnika s poremećajima krvi i koštane srži, nasljednim poremećajima hemoglobina i stanjima imunološkog nedostatka 
• žrtava traume, hitnih slučajeva, katastrofa i nesreća  
• pacijenata koji se podvrgavaju naprednim medicinskim i kirurškim zahvatima.

Darivanje krvi – uvjeti

Dobrovoljno darivanje krvi moguće je za svakog čovjeka dobrog općeg zdravstvenog stanja. Opći uvjeti za davanje krvi su:

• dob – starost 18 – 65 godina, ako je u pitanju prvo darivanje krvi, starosna granica je 60 godina, a redoviti donori mogu do 70. godine davati krv 1 – 2 godišnje, uz dozvolu nadležnog liječnika
• tjelesna težina – iznad 55 kg
• tjelesna temperatura – do 37 °C
• krvni tlak – sistolički 100 – 180 mmHG, a dijastolički 60 – 110 mmHG
• puls – 50 – 100 otkucaja u minuti
• hemoglobin – muškarci 135 g/l, žene 125 g/l.

Moguće je da će darivatelj biti privremeno odbijen ako:

• boluje od lakše prolazne bolesti (viroza, prehlada, bakterijske infekcije)
• žena ima menstruaciju, doji ili je trudna
• je bio podvrgnut operativnom zahvatu (ne preporučuje se darivanje krvi nakon operacije), endoskopskom pregledu ili primio transfuziju u zadnja četiri mjeseca
• se tetovirao (darivanje krvi – tetovaža), bušio uho ili drugi dio tijela te bio na akupunkturi u zadnja četiri mjeseca.

Trajno odbijeni bit će oni pojedinci koji boluju od ozbiljnijih bolesti srca i krvnih žila, drugih kroničnih zaranih i nezaraznih bolesti, autoimunih bolesti te oni koji zbog svojeg socijalnog ponašanja pripadaju skupinama s povećanim rizikom za dobivanje bolesti koje se prenosi krvlju poput ovisnika o alkoholu i drogama, osobe koje često mijenjaju seksualne partnere ili su liječene zbog spolno prenosivih bolesti.

Darivanje krvi – COVID

Osobe koje su razvile simptome COVID infekcije mogu darivati krv 14 dana nakon prestanka simptoma. Oni kojima je laboratorijski potvrđena infekcija, a nisu imali simptoma, mogu također nakon 14 dana pristupiti davanju krvi. Nakon cijepljenja protiv COVID-19 za većinu cjepiva je odgoda darivanja za 48 sati zbog mogućnosti lokalne reakcije.

Donacija krvi – proces

Donatori prolaze kratki niz pregleda prije samog uzimanja krvi. Na početku je upitnik za darivanje krvi koji svatko treba ispuniti da bi se dobio opći pregled o zdravstvenom stanju u zadnjih nekoliko mjeseci, kao i o ponašanju i putovanjima. Zatim se vrši provjera količine željeza u krvi uzimanjem kapljice krvi iz jagodice prsta.

Nakon toga je na redu razgovor s liječnikom u kojem se utvrđuju prethodno i sadašnje zdravstveno stanje te kratki fizikalni pregled u kojem se mjere krvni tlak i rad srca. Nakon toga slijedi samo davanje krvi.

Darivanje krvi – količina

Prilikom jednog darivanja uzima se oko 450 ml pune krvi, što je otprilike 10 % ukupne količine, koja se brzo nadoknadi. Sam postupak traje do 12 minuta, što ukupno s prijašnjim pregledima čini oko 30 minuta. Za darivanje krvi ne treba biti natašte, najbolje je pojesti lagani obrok nekoliko sati prije darivanja. Treba izbjegavati masnu hranu i alkohol jer se može poremetiti kvaliteta uzorka. 

Darivanje krvi – testiranje na bolesti

Pri Zavodu za transfuzijsku medicinu radi i Savjetovalište za davatelje krvi. Svaka doza darivane krvi testira se na četiri obvezna uzročnika bolesti koje se prenose krvlju:

• hepatitis B
• hepatitis C
• HIV
• uzročnik sifilisa.

Ako je neki uzorak pozitivan, on se testira ponovo istim testom. Davatelja se najčešće pismenim putem obavještava o njegovoj reaktivnosti na neki od uzročnika. U sklopu rada Savjetovališta darivatelji krvi mogu saznati više o svojem zdravstvenom stanju i dobiti dodatne naputke.

Darivanje krvi – zalihe

Na stranicama Zavoda za transfuzijsku medicinu može se pronaći najnovije stanje zaliha krvi.

Darivanje krvi – raspored

Na istim stranicama mogu se pronaći i informacije kada je koja akcija darivanja krvi. U Zavodu se može svakodnevno darivati krv, za vrijeme radnog vremena svakim radnim danom 7:30 – 19 ili subotom 7:30 – 15 sati.

Darivanje krvi – besplatno dopunsko

Muški donori koji dosegnu 35 darivanja i ženski koji dosegnu 25 darivanja dobit će plaćeno dopunsko osiguranje od strane države.

Darivanje krvi – pogodnosti

Također, dobrovoljni darivatelji krvi u Republici Hrvatskoj imaju pravo i na plaćeni dopust (jedan slobodan dan). U gradu Zagrebu imaju pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu za javni prijevoz koji se odvija unutar područja javnog prijevoza Grada Zagreba. Potonje se odnosi na muškarce koji su darovali krv 30 i više puta i žene koje su krv darovale 20 i više puta, ako to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Pročitajte i ove članke:

• Tko ne smije darivati krv? Za ovaj nesebičan i spasonosan akt ipak postoje kriteriji! Liječnik otkriva koji su i kako postati darivatelj
• Kako saznati krvnu grupu? Njezino nepoznavanje može biti opasno po život! Evo zašto je ova informacija važna i kako doći do nje
• Kako postati darivatelj organa? Odluka koja može spasiti život! Evo koji su uvjeti za donaciju i kome se obratiti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Šalica zdravlja

Najzdraviji biljni čajevi: Neka ovih 7 “veličanstvenih” bude dio dnevnog rituala ispijanja

• Suzana Mussiow
• 5 min čitanja

• besplatno dopunsko osiguranje
• darivanje krvi - COVID
• darivanje krvi - tetovaža
• nagrade za darivanje krvi
• prvo darivanje krvi
• stanje zaliha krvi
• tko ne smije darivati krv
• uvjeti za davanje krvi