Znate li koliko vam u prosjeku treba da zaspite nakon što legnete u krevet? Stručnjaci kažu da je idealno vrijeme između 10 i 20 minuta. No, ako zaspite gotovo odmah ili se okrećete više od pola sata prije nego što vas san uhvati, možda vam tijelo pokušava nešto poručiti.

Što se smatra normalnim snom?

Zdrav san temelj je dobrog funkcioniranja organizma. Kod odraslih osoba normalan san znači da zaspite unutar 10 – 20 minuta i spavate između sedam i osam sati.

Vrijeme potrebno da zaspite naziva se latencija sna. Ako redovito zaspite prebrzo ili vam treba dulje od pola sata, moguće je da imate poremećaj spavanja.

Povremene teškoće sa spavanjem nisu zabrinjavajuće – svi ponekad teže “ugasimo mozak” zbog stresa, briga ili neobičnih događaja u danu. Isto tako, ako zaspete u trenu nakon iscrpljujućeg dana, to je sasvim normalno.

Zašto ponekad ne možete zaspati?

Razlozi mogu biti brojni – od preuranjenog odlaska u krevet i nepravilne rutine spavanja do previše dnevnog sna ili poremećaja spavanja poput nesanice.

Vaš biološki sat

Vaše tijelo ima cirkadijalni ritam, prirodni 24-satni ciklus koji određuje kada spavate, jedete i budite se. Neki ljudi prirodno ranije odlaze u krevet i ustaju rano, dok su drugi “noćne ptice” koje su aktivnije kasnije navečer.

Ako pokušavate zaspati ranije nego što vam tijelo nalaže, vjerojatno ćete se nepotrebno mučiti da zaspite.

Higijena sna

Kvaliteta sna ovisi i o vašim večernjim navikama. Stručnjaci savjetuju da:

• ne vježbate kasno navečer
• izbjegavate kofein barem šest sati prije spavanja
• ugasite ekrane (mobitel, TV, računalo) barem pola sata prije odlaska u krevet
• idete spavati svaku večer u približno isto vrijeme.

Previše sna također može biti problem – ako predugo spavate ili odmarate kasno popodne, tijelo se može “zbuniti” i teže ćete zaspati navečer.

Kada je problem ozbiljniji?

Ako vam često treba više od pola sata da zaspite ili ako uopće ne možete zaspati, možda imate nesanicu. Ona se može pojaviti nasumično, ali i zbog drugih zdravstvenih problema ili lijekova koje uzimate.

U tom slučaju važno je razgovarati s liječnikom. On može predložiti promjene u rutini spavanja ili dodatne pretrage.

A što ako zaspite prebrzo?

Možda mislite da je to prednost, no prebrzo zaspati ponekad znači da ste kronično neispavani. Nedostatak sna s vremenom dovodi do umora, razdražljivosti, pa čak i povećanog krvnog tlaka i slabljenja imuniteta.

Ako vam se to često događa, pokušajte ranije odlaziti na spavanje ili si priuštiti dulji odmor sljedeću noć.

Kako lakše zaspati?

Evo nekoliko jednostavnih savjeta koji vam mogu pomoći:

• odlazite na spavanje u isto vrijeme svake večeri
• uklonite sve ekrane iz sobe i osigurajte mir, mrak i ugodnu temperaturu
• izbjegavajte kofein poslijepodne i navečer
• vježbajte svakodnevno, ali ne neposredno prije spavanja
• izbjegavajte obilne obroke i alkohol kasno navečer
• ako ne možete zaspati unutar 20 minuta, ustanite i napravite nešto opuštajuće – čitajte, slušajte glazbu ili dišite duboko, pa se vratite u krevet kad ponovno osjetite umor.

Kada potražiti pomoć?

Ako redovito imate poteškoće sa spavanjem – bilo da ne možete zaspati ili zaspete prerano – obratite se liječniku. Vođenje dnevnika spavanja može pomoći da zajedno otkrijete što uzrokuje problem i pronađete najbolji način da se vaš san ponovno vrati u ravnotežu.

Pročitajte i ove članke:

• 18 načina na koje sabotirate svoj raspored spavanja
• Pravi odmor: Pet prednosti ranijeg odlaska na spavanje
• Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti.

• normalan san
• spavanje
• trajanje usnivanja

Učitaj više izvora