Ovisnost o marihuani ostavlja ove razorne posljedice
- Budite prvi i komentirajte!
- 6 min čitanja
Ovisnost o marihuani postala je svjetski javnozdravstveni problem. U posljednjih nekoliko godina, porast konzumacije marihuane došao je do alarmantnih brojki, a legalizacija marihuane u određenim državama svijeta itekako utječe na razvoj pozitivnih ili neutralnih stavova društva o konzumaciji marihuane.
Pogrešne generalizacije u mišljenjima o marihuani (npr. “Svi to rade!”, “Svugdje u svijetu je dozvoljena!” itd.) dovode do širenja netočnih informacija i vjerovanja u sve veći broj zabluda o marihuani.
Ovisnost o marihuani – statistika
Prema prošlogodišnjem europskom istraživanju o pijenju alkohola i uzimanju droga u školama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD), Hrvatska je na visokom sedmom mjestu po opijanju mladih, a na trećem mjestu po broju mladih koji su pušili cigarete (više od sto tisuća ispitanih srednjoškolaca u 37 zemalja Europe i svijeta).
Najčešće vrste ovisnosti kod mladih su alkohol i cigarete, ali odmah nakon toga slijedi ovisnost o marihuani (18 % mladih u Hrvatskoj, a 17 % prosječno u ostalim zemljama je probalo marihuanu najmanje jednom u životu). Čak je 70 % liječenih odraslih osoba zbog zlouporabe opijata izjavilo da je kao prvu drogu konzumiralo upravo marihuanu.
Prema rezultatima nacionalnog istraživanja Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva, 11 % učenika prvih razreda srednje škole je jednom ili više puta u životu konzumiralo marihuanu ili hašiš, dok je u zadnjih mjesec dana, a najmanje jednom ili više puta, marihuanu ili hašiš konzumiralo njih 6 %.
Čak 59 % učenika u potpunosti se slaže s tvrdnjom kako je štetno za zdravlje samo ako se često konzumira marihuana (npr. svaki vikend). Ovakvi podaci su zabrinjavajući, posebno ako uzmemo u obzir da se razvoj ovisnosti svake godine pomiče prema sve nižim dobnim skupinama.
Uz alkohol i cigarete, ovisnost o marihuani je sljedeća najčešća vrsta ovisnosti kod mladih. Više od 90 % ovisnika o teškim drogama (npr. heroin) navodi da je kao svoju prvu drogu konzumiralo marihuanu. Smatra se da do kraja srednje škole svaki treći učenik barem jednom proba marihuanu, a prosječna dob prvog kontakta s ostalim drogama (kao što su amfetamini, ecstasy, LSD, kokain, heroin) je između 15 i 17 godina.
Marihuana – lako dostupna ilegalna droga
Marihuana je sredstvo koje dobiva sušenjem cvjetnih vršaka indijske konoplje, ilegalno uzgajane i na našim prostorima. Riječ “kanabis” opisuje bilo koji oblik droge dobiven od indijske konoplje, uključujući marihuanu i hašiš. Aktivna tvar u marihuani, odnosno hašišu, je THC (tetrahidrokanabinol). Marihuana se obično puši u ručnom pripremljenim smotuljcima (joint), a dim je prepoznatljivog slatko-kiselog mirisa.
Kod pušenja marihuane, THC jako brzo prelazi iz pluća u krvotok. Dolaskom u mozak, navedena tvar uzrokuje različita djelovanja – umirujuća i opuštajuća, ali pomalo i stimulirajuća. THC djeluje na kanabinoidne receptore, određena mjesta moždanih stanica čija se najveća gustoća nalazi u dijelovima mozga koji utječu na zadovoljstvo, pamćenje, razmišljanje, koncentraciju, percepciju osjeta i vremena te koordinirano kretanje.
Marihuana i hašiš najčešće su početne droge. Za one koji ih započnu redovito konzumirati, to je prva stepenica prema razvoju drugih ovisnosti.
Ovisnost o marihuani – simptomi
Marihuana pretjerano aktivira kanabinoidni sustav u mozgu, uzrokujući pritom poteškoće u kretanju i koordinaciji, promjene raspoloženja i percepcije te poteškoće u razmišljanju i rješavanju problema.
Istraživanja su dokazala da kanabis značajno ometa procese upamćivanja i učenja. Širok spektar problema, uključujući kardiopulmonalni sustav i respiratorne funkcije (npr. akutne bolesti prsnog koša, jaki svakodnevni kašalj, pojačano stvaranje sluzi u plućima i sl.), samo su neki od posljedica marihuane.
Neposredno nakon konzumacije marihuane, dolazi do ubrzavanja srčane frekvencije za 20 – 100 %, što povećava rizik od srčanog udara za 4,8 puta u prvom satu nakon konzumacije.
Kod osjetljivih pojedinaca može doći do iskrivljenog doživljavanja okoline, odnosno akutnih psihotičnih epizoda, zbog čega se marihuana također ubraja u halucinogene. Kod osoba koje u sebi nose sklonost razvoju psihotičnih poremećaja (npr. shizofrenije), pušenje marihuane čak do šest puta povećava rizik da će se bolest razviti, a simptomi pogoršati.
Suprotno uvriježenim društvenim stavovima, marihuana dokazano stvara ovisnost. Dugotrajni konzumenti ne mogu prestati s uzimanjem ove droge zbog razvoja simptoma apstinencijske krize (razdražljivost, nesanica, smanjen apetit, anksioznost, silna potreba i želja za drogom i sl.), što rijetki od njih priznaju.
Upravo zbog toga se mnogi s vremenom počnu susretati s problemima u svakodnevnom funkcioniranju zbog ovisnosti o drogi zbog koje gube kontrolu na poslu, u obitelji, u obavljanju akademskih obveza, društvenim interakcijama i sl.
Učinci marihuane na mentalno stanje pojedinca su razorni. Brojne studije su dokazale povezanost konzumacije marihuane i razvoja drugih psihičkih problema – teške depresije, anksioznosti, poremećaja raspoloženja, problema s pažnjom, poremećaja svijesti i mišljenja, psihotičnih epizoda itd. Marihuana može imati i smrtne posljedice, posebno u prometu, s obzirom na to da narušava donošenje odluka i motoričku koordinaciju te značajno doprinosi riziku od prometnih nesreća.
Stavovi društva o marihuani
Hoće li netko probati marihuanu ili ne, ovisi o raznim faktorima – osobinama ličnosti, društvenom utjecaju, životnim okolnostima, odgojnim mjerama itd. Pristup tržištu psihoaktivnih tvari nikad nije bio jednostavniji, a sve veći broj mladih kad-tad dođe u kontakt s društvenim skupinama u kojima je eksperimentiranje s psihoaktivnim tvarima jedan od načina dokazivanja drugima i pripadanja skupini.
Nažalost, odrasli koji nemaju dovoljno informacija o štetnim učincima marihuane i koji sami odbijaju potražiti ispravne i znanstveno utemeljene dokaze o navedenom problemu, najčešće ne znaju mladima ispravno objasniti problem razvoja ovisnosti o marihuani, nego pribjegavaju strogim zabranama uz pojačanu količinu straha što dodatno ostavlja prostora znatiželji mladih da se sami uvjere u ispravnost takvih restrikcija na druge, opasne načine.
Jedan veliki problem koji pridonosi širenju ovisnosti o marihuani, posebno među mladima, upravo su dezinformacije koje se nekontrolirano provlače na raznim virtualnim platformama na kojima mladi provode sve više slobodnog vremena. Upravo zato se razmnožavaju zablude o marihuani – da je svi puše, da nitko od nje ne umire, da je manje štetna od alkohola i cigareta, da je u pitanju ljekovito sredstvo, da ne stvara ovisnost itd.
Problemi navedenih informacija su u tome što im se ne pristupa kritički i na temelju provjerenih medicinskih dokaza, nego ih se promovira na raznim neprovjerenim stranicama zbog sve većeg broja onih koji takvim argumentima brane vlastiti problem ovisnosti.
Generalno, jedan veliki uzrok pozitivnih ili neutralnih društvenih stavova o konzumaciji marihuane upravo se krije u neznanju i neposjedovanju ispravnih informacija od strane odraslih koji su odgovorni za postavljanje jasnih granica i zdravog sustava vrijednosti.
Da bismo tome stali na kraj, moramo prestati istraživati informacije na neprovjerenim portalima koji prenose dezinformacije i time formiraju stavove kako kod odraslih, tako i kod mladih. Sve je veći broj i znanstvenih studija, ali i priča osoba koje dijele svoja teška iskustva razvoja ovisnosti o marihuani i procesa odvikavanja, koji su dostupni na brojnim platformama.
Preporučujemo da više informacija o navedenim zabludama i mitovima o marihuani pročitate na ovoj internetskoj stranici.
Dodatne informacije o vrstama ovisnosti i konzumaciji različitih psihoaktivnih tvari možete pronaći u dokumentu Vlade RH (Ured za suzbijanje zlouporabe droga) na sljedećoj poveznici.
Pomoć možete potražiti u Zavodima za javno zdravstvo (službe za školsku medicinu i službe za mentalno zdravlje) koji su prisutni u svim županijama Republike Hrvatske, ali i u nekim udrugama (Ambidekster, Jedni za druge, Mentor, MREŽA – zajedno protiv ovisnosti, Nada – za suzbijanje zlouporabe droga i pomoć obiteljima ovisnika, Sirius itd.).
Pročitajte i ove članke:
- Ovisnost o drogama: Poremećaji koji proizlaze vodeća su psihijatrijska dijagnoza u Hrvatskoj! Evo koji su simptomi, posljedice i kako se liječi ovisnost o drogama
- Konzumacija ove droge sada je češća od konzumacije alkohola
- Osobe koje redovito konzumiraju ovu drogu imaju 34 % veći rizik od srčanog i moždanog udara.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- Internacionalna Policijska Asocijacija – IPA Hrvatska sekcija (2023). Droge, ovisnost i mladi – savjeti za djecu, mladež, roditelje. Rijeka: IPA Nakladnička grupa.
- Ivandić Zimić, J. (2011). Rizični čimbenici za pojavu ovisnosti o drogama s naglaskom na čimbenike u obiteljskom okruženju. Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 19(1): 65–80.
- Bognar, L. (2005). Pedagoški aspekt problema ovisnosti kod mladih. Pedagogijska istraživanja, 2(1): 113–124.
- Sakoman, S. (2002). Obitelj i prevencija ovisnosti. Zagreb: SysPrint.