Posljednjih nekoliko godina istraživanja u području zdravstva sve više naglašavaju poveznicu između mentalnog i tjelesnog zdravlja. Nedavne studije su potvrdile da su psiha i visoki tlak, odnosno mentalno zdravlje i kardiovaskularni sustav u složenoj interakciji.

Činjenica da psihičko stanje ima utjecaj na snagu kojom srce pumpa krv zanimljiva je brojnim istraživačima, a i u našoj svakodnevnici nije rijetka izjava “Skočio mi je tlak!” u kojoj se obično referiramo na situaciju koja nas je uznemirila i uzrokovala visoku količinu stresa.

Psiha i visoki tlak

Noviji pristupi u istraživanju i liječenju hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka, sve više ističu poveznicu između mentalnog i tjelesnog zdravlja. Iako ova informacija ne iznenađuje one koji već jasno osjećaju slične posljedice u svojem zdravstvenom stanju, mentalna stanja poput depresije i anksioznosti mogu utjecati na krvni tlak, a odnos između njih je dvosmjeran, što znači da hipertenzija također može utjecati na psihu i mentalno zdravlje.

Anksioznost i visoki tlak itekako su povezani u istraživačkim studijama, a rezultati su pokazali da oni koji imaju visoke rezultate na skalama anksioznosti imaju do 50 % veću vjerojatnost razvoja poteškoća s hipertenzijom. Mnogi pacijenti navode da dugotrajna kronična anksiozna razdoblja i tjeskobna stanja prethode porastu krvnog tlaka.

Korelacija je također pronađena između visokog krvnog tlaka i simptoma depresije. Istraživači su pronašli podatke da je dijagnoza visokog krvnog tlaka povezana s izraženijim depresivnim simptomima i općenito sniženim raspoloženjem. Također su potvrdili da je opasnost od razvoja hipertenzije povezana s lošijim mentalnim stanjem.

Navedeni podaci daju nam sa sigurnošću samo naznake o tome kako psihološki čimbenici mogu zakomplicirati liječenje hipertenzije te pogoršati stanje kod onih koji već osjećaju simptome.

Još jedna poveznica krije se u lijekovima za liječenje određenih problema mentalnog zdravlja, kao što su depresija i anksioznost, koji mogu rezultirati neželjenim nuspojavama kao što je visoki krvni tlak. Smatra se da često korišteni antidepresivi (poznatiji kao selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) mogu uzrokovati stanja povezana s razvojem hipertenzije.

Dodatna problematika krije se kod onih koji se bore s ozbiljnim psihičkim bolestima i ujedno imaju dijagnozu hipertenzije, a nisu redoviti u uzimanju propisane terapije i ne prate potrebe organizma, što dodatno pogoršava dijagnoze s kojima se svakodnevno bore.

Faktori koji utječu na psihu i visok krvni tlak

Evolucijski neuropsiholozi smatraju da su ljudi u današnjem svijetu predaleko otišli s prirodnim evolucijskim odgovorom organizma “bori se ili bježi”, odnosno “fight or flight“.

Navedeno stanje se povijesno odnosilo na privremene situacije bijega, kao što je bijeg od divlje životinje. Tada dolazi do različitih psihofizioloških promjena u tijelu, između ostalog, i kratkog povišenja krvnog tlaka i otkucaja srca. No, stanje se nakon bijega od stresne situacije smiruje i stabilizira te nije prisutno i narednih dana.

Međutim, danas se ne borimo s divljim životinjama, nego s različitim psihološkim prijetnjama koje ispunjavaju gotovo svačiju svakodnevicu (npr. problemi na poslu, u odnosima s drugima, s financijama i egzistencijom itd.).

Psihofiziološki odgovor tijela “bori se ili bježi” ne bi trebao trajati tjednima ili čak mjesecima, kao što je to slučaj u današnjem svijetu i radnom tempu. Dugotrajni stres kojem su mnogi izloženi itekako igra značajnu ulogu u razvoju visokog krvnog tlaka.

Kao što je već spomenuto, priča između psihe i krvnog tlaka je dvosmjerna. Drugim riječima, osobe koje imaju dijagnozu hipertenzije itekako su svjesne rizika od srčanog i moždanog udara, što pridonosi stanjima tjeskobe i depresije, posebno kada se određeni simptomi pogoršaju.

U pitanju je začarani krug u kojem je ponekad teško procijeniti što je primarno potrebno liječiti i s čime se prvo početi baviti. Jedan zajednički nazivnik u svemu tome je svakako – stres.

Kako pomoći?

Glavna definicija stresa navodi da je u pitanju stanje koje se javlja kada zahtjevi okoline prelaze adaptivni kapacitet pojedinca. U takvim situacijama pojedinac se suočava s teškoćama koje dovode do različitih ishoda koji su najčešće nepovoljni za njegovo zdravlje te sve više utječu na razvoj kroničnih oboljenja.

Posebno opasan je dugotrajni, kronični stres koji potiskuje imunološke funkcije, dovodi do smanjene otpornosti organizma na infekcije i tumore te sudjeluje u razvoju složenih zdravstvenih poteškoća te raznih kroničnih i autoimunih bolesti.

Teško je pronaći jednostavan recept za liječenje kada su u pitanju kompleksna stanja kao što su psihičke i  kardiovaskularne poteškoće. Činjenica je da u svemu navedenom stres igra značajnu ulogu, od svakodnevnih stresora kojima neopravdano zanemarujemo štetnost do visoko stresnih životnih okolnosti u kojima tijelo teško pronalazi najbolje odgovore i obrane od emocionalne boli.

Bitno je uzeti u obzir sve one intervencije koje nisu štetne, a mogu pomoći ako im ispravno pristupimo, posebno neke od psihološki provjerenih metoda i tehnika koje značajno pridonose smanjenju štetnosti posljedica povezanih sa stresom (npr. autogeni trening, mindfulness tehnike, progresivna mišićna relaksacija, psihoterapijske individualne ili grupne tehnike i sl.).

Glavna prednost navedenih tehnika je ta što se lako mogu naučiti i provoditi samostalno, ali važno je biti redovit i ne odustajati kada se u prvih nekoliko dana ne dogode značajne promjene jer dugotrajna stresna stanja dovode do kroničnih posljedica koje je teško sanirati u nekoliko pokušaja.

Pročitajte i članke:

• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Psihosomatske bolesti: Ne rješavaju se magičnom društvenom zabludom – “sve je u glavi”! Psihologinja otkriva koje su i kako se liječe
• 7 psihosomatskih bolesti: Psihologinja donosi popis najčešćih stanja koja su pod utjecajem psihološkog stresa.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Donat

Pobijedite nadutost: Lagani i osvježavajući ljetni obroci za zdravu probavu

• Nova Studio
• 4 min čitanja

• anksioznost i visoki tlak
• psiha i visoki tlak