Emocionalno nestabilna ličnost: Što trebate znati?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja

Emocionalno nestabilna ličnost (F60.3) podrazumijeva poremećaj osobnosti karakteriziran sveprisutnom nestabilnošću u svakodnevnom funkcioniranju, od međuljudskih odnosa do vlastitog raspoloženja. Također su prisutni impulzivni obrasci ponašanja te poteškoće u shvaćanju vlastite slike o sebi.
Emocionalno nestabilna ličnost detaljno je opisana u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB 10), a dijeli se na impulzivni i granični tip. Iako je jasan uzrok još uvijek nepoznat, čini se da postoje određene predispozicije (psihološke, genetske i neurološke) koje mogu utjecati na razvoj poremećaja.
Emocionalno nestabilna ličnost (F60.3) – uzroci i simptomi
Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB 10), emocionalno nestabilna ličnost razvija se još u djetinjstvu, a karakterizirana je nedostatkom kontrole ljutnje, intenzivnim i čestim promjenama raspoloženja, impulzivnim postupcima, poremećenim međuljudskim odnosima i po život opasnim ponašanjima.
Također se opisuje i kao značajno oštećenje u svakodnevnom funkcioniranju uključujući sljedeće simptome:
- nestabilnost u održavanju odnosa s drugima
- osjećaj praznine i beznađa
- poteškoće sa shvaćanjem slike o sebi
- osjećaj nedostatka identiteta
- promjene raspoloženja
- intenzivan strah od napuštanja
- impulzivno ponašanje
- epizode samoozljeđivanja
- suicidalne misli i postupci.
Prema klasifikaciji emocionalno nestabilna ličnost dijeli se na dvije podvrste – impulzivni tip (F60.30) i granični tip (F60.31), svima poznatiji kao borderline. Iako oba tipa poremećaja dijele slične simptome, glavna razlika je u težini simptoma i njihovoj specifičnosti u svakodnevnim aktivnostima.
Impulzivni tip je specifičan po brzim i nepromišljenim postupcima bez razmišljanja o posljedicama zbog čega osoba često upada u rizične aktivnosti (npr. ovisnosti, seksualni odnosi, prekomjerno trošenje novca itd.). Također je karakteriziran čestim sukobima i konfliktima s drugim ljudima, uz redovite izljeve bijesa kao odgovor na kritike drugih.
Više o graničnom tipu potražite u članku “Borderline sindrom ili strah od napuštanja: Evo kako ga prepoznati i kako pobijediti strah od napuštanja“.

Kod emocionalno nestabilnih ličnosti uobičajene su fluktuacije u funkcioniranju. Primjerice, u jednom periodu će se doimati prilično samopouzdani i sigurni u sebe, dok će već u sljedećem trenutku upasti u stanje očaja i tjeskobe, što će ih dovesti do impulzivnih ponašanja.
U nekim slučajevima postoji mogućnost od pojavljivanja prolaznih psihotičnih simptoma, kao što su halucinacije ili deluzije.
Iako su uzroci još uvijek nepoznati, stručnjaci smatraju da postoji kombinacija trauma iz ranog djetinjstva (npr. zanemarivanje, zlostavljanje u djetinjstvu) uz genetske (obiteljska povijest psihičkih oboljenja) i neurološke predispozicije (neravnoteža u dijelovima mozga odgovornim za kontrolu nagona i regulaciju emocija).
Emocionalno nestabilna ličnost – dijagnoza i liječenje
Važna karakteristika emocionalno nestabilne ličnosti je perzistirajući obrazac nestabilnih i intenzivnih međuljudskih odnosa, samopoimanja i raspoloženja, uz slabu kontrolu nagona i regulaciju emocija.
Emocionalno nestabilna ličnost spada u poremećaje osobnosti što zapravo znači da je riječ o poteškoćama koje su kod osobe prisutne tijekom cijelog života i ne mogu se potpuno izliječiti, ali se mogu ublažiti simptomi te držati pod kontrolom pravilnim liječenjem.
Riječ je o simptomima koji variraju ovisno o raznim čimbenicima – trenutnim životnim okolnostima, “okidačima” iz okoline koji igraju važnu ulogu u aktiviranju simptoma, podršci od strane bližnjih i uključenosti u redovito liječenje (posebno psihoterapijski rad).
Život s ovim poremećajem osobnosti predstavlja oštećenja u brojnim socijalnim i psihološkim područjima te poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Nažalost, zbog svega navedenog je kvaliteta života oboljelog prilično smanjena.
Dijagnoza se postavlja tek nakon detaljnih ispitivanja anamnestičkih i heteroanamnestičkih podataka, uz stručnu procjenu liječnika stručnjaka u području mentalnog zdravlja. Tijek poremećaja je promjenjiv, ali moguće je uspostaviti stabilnost u svakodnevnom funkcioniranju uz stručnu podršku i pomoć bližnjih.
Očekivano je da će neki uspostavljeni obrasci ponašanja biti teško održivi u teškim životnim razdobljima, no moguće ih je kontrolirati uz redoviti rad na sebi (prvenstveno u obliku psihoterapije) te, ako je potrebno, korištenje psihofarmakoloških sredstava.
Pročitajte i ove članke:
- Granični poremećaj ličnosti i ljubav – simptomi, ponašanje i liječenje
- Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija
- Vrste psihoterapije: Ne znate koju odabrati? Imamo popis dostupnih psihoterapijskih pravaca u Hrvatskoj, a evo i o čemu ovisi odabir.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Nedostatak folne kiseline: Simptomi koji vas upozoravaju
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Sciriha Camilleri, R. (2024). Emotionally unstable personality disorder: an in-depth analysis in clinical practice. Mind Maps, 87–98.
- Tidy, C. (2022). Emotionally unstable personality disorder. Patient.
- Gamlin, C. i sur. (2019). Emotionally unstable personality disorder in primary care: a thematic review and novel toolkit. Psychiatria Danubina, 31(3): 282–289.
- Svjetska zdravstvena organizacija. (2012). Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (deseta revizija). Medicinska naklada: Zagreb.