Svi se s vremena na vrijeme osjećamo ljutito – to je prirodan odgovor na stresne situacije. No, jeste li znali da iza naglih izljeva bijesa i razdražljivosti ponekad stoje i ozbiljni zdravstveni razlozi?

Ako vam ljutnja sve češće utječe na odnose i svakodnevicu, možda je vrijeme da promotrite dublje razloge. Donosimo vam pregled mogućih zdravstvenih stanja koja mogu utjecati na vaše raspoloženje i izazvati ljutnju, frustraciju ili agresiju.

Moždani udar

Nakon moždanog udara nije neuobičajeno doživljavati nagle promjene raspoloženja. Ako je oštećen dio mozga koji regulira emocije, možete se osjećati frustrirano, tjeskobno, tužno, ali i jako ljutito – bez jasnog povoda.

Alzheimerova bolest

Jedan od ranih znakova Alzheimerove bolesti mogu biti promjene osobnosti, uključujući iritabilnost i lako uzrujavanje.

Autizam

Osobama s poremećajem iz spektra autizma teško je nositi se s nepredvidivim situacijama. Promjena rutine može izazvati bijes, agresivno ponašanje, pretjeranu reakciju na buku ili čak samoozljeđivanje.

Depresija

Ljutnja nije uvijek znak lošeg dana – ponekad je to maska za depresiju. Ako se osjećate razdražljivo, nemirno i često planete bez razloga, to bi mogao biti znak da se iza toga kriju tuga i emocionalna iscrpljenost.

Dijabetes

Nagli pad šećera u krvi može utjecati na ponašanje – od ljutnje i plača do zbunjenosti. Kod osoba koje dulje boluju od dijabetesa ti simptomi mogu doći naglo i bez prethodnih upozorenja.

Epilepsija

Iako rijetko, određeni tip epileptičnog napada – poznat kao jednostavna parcijalna kriza – može izazvati iznenadne nalete bijesa. Ove krize zahvaćaju samo jednu stranu mozga i javljaju se dok ste budni.

Zatajenje jetre

Kada jetra ne uspijeva učinkovito izbacivati toksine, oni se nakupljaju u organizmu i mogu utjecati na mozak. Rezultat su promjene raspoloženja, razdražljivost i problemi s osobnošću.

PMDD – predmenstrualni disforični poremećaj

Ljutnja prije menstruacije poznata je mnogim ženama, no ako osjećate snažne promjene raspoloženja i izljeve bijesa 1 – 2 tjedna prije menstruacije, možda je riječ o težem obliku PMS-a – PMDD-u.

Menopauza

Hormonalne promjene u perimenopauzi mogu uzrokovati razne emocionalne reakcije, uključujući i iznenadne nalete ljutnje. Te promjene često se javljaju prije same menopauze.

Pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza)

Ako vam štitnjača radi ubrzano, mogli biste se osjećati tjeskobno, nemirno i razdražljivo. Usto se mogu javiti i drugi simptomi poput promjene tjelesne težine ili problema s probavom.

Wilsonova bolest

Ovo je nasljedna bolest kod koje se bakar nakuplja u tijelu jer se ne može pravilno izlučiti. Osim fizičkih simptoma, bolest često uzrokuje i promjene osobnosti, raspoloženja i ponašanja.

Lijekovi

Statini – lijekovi koji se koriste za snižavanje kolesterola – kod nekih ljudi mogu izazvati neželjene psihičke nuspojave poput agresije, razdražljivosti pa čak i nasilnog ponašanja.

---

Imate li problem s ljutnjom?

Ljutnja je prirodna emocija, ali ako se često osjećate kao da ćete “eksplodirati”, ili vam bijes utječe na odnose i svakodnevicu – vrijeme je da zastanete i razmislite.

Upozoravajući znakovi uključuju učestale izljeve bijesa, dugotrajno zadržavanje ljutnje te verbalno ili fizičko nasilje.

Kako smanjiti ljutnju?

Bez obzira na uzrok, postoje načini da lakše kontrolirate ljutnju. Pokušajte s vježbanjem, dubokim disanjem, relaksacijom mišića ili vizualizacijom smirujućih slika.

Razmislite i o izbjegavanju poznatih okidača. Ako vam je teško samostalno upravljati bijesom, obratite se svojem liječniku – on vam može pomoći pronaći pravi pristup. 

Pročitajte i ove članke:

• Ljutnja i nekontrolirani bijes: Normalna emocija ili problem? Psihologinja otkriva što stoji u pozadini i kako se nositi s time
• Pet načina kako ljutnja utječe na vaše zdravlje
• Emocija koja šteti: Kako se što bolje nositi s ljutnjom?

• ljutnja kao simptom bolesti
• stanja koja izazivaju ljutnju

Učitaj više izvora