Pet načina kako ljutnja utječe na vaše zdravlje
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja

Ljutnja je više nego samo neugodna emocija; dugotrajna ljutnja može negativno utjecati na vaše zdravlje.
Dok ljutnja može poslužiti kao signal upozorenja i motivirati nas da nešto poduzmemo, često uključuje osjećaj neprijateljstva prema nekome ili nečemu što nam je uzrokovalo nevolju.
Ako se ljutnja doživljava prečesto, intenzivno ili predugo, ili ako se čini nesrazmjernom događaju koji ju je izazvao, može imati štetne učinke na naše blagostanje i zdravlje, prema dr. Raymondu Chipu Tafrateu, kliničkom stručnjaku psihologu i profesoru na Državnom sveučilištu Central Connecticut.
Dr. Tafrate za Everyday Health objašnjava da ljutnja aktivira tjelesnu reakciju “borbe ili bijega”, što uzrokuje da nadbubrežne žlijezde otpuštaju hormone stresa poput adrenalina i kortizola. To dovodi do fizioloških promjena kao što su ubrzani otkucaji srca i povišeni krvni tlak, što priprema tijelo za “borbu ili bijeg”.
Iako je ova reakcija na stres evoluirala kako bi nas zaštitila, većina svakodnevnih situacija (poput prometnih gužvi ili manjih sukoba) ne zahtijeva tako visoku razinu energije. Kronična aktivacija hormona stresa može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Evo nekoliko načina kako ljutnja utječe na zdravlje.
Zdravlje srca
Ljutnja potiče oslobađanje hormona stresa, koji s vremenom mogu naštetiti zdravlju srca. Studije pokazuju da čak i kratki trenuci ljutnje mogu oslabiti sposobnost srca da učinkovito pumpa krv, što potencijalno dovodi do visokog krvnog tlaka i povezanih stanja kao što su bolesti srca, srčani udari, moždani udari i metabolički sindrom.
Pojedinci s visokom razinom ljutnje ili oni koji često percipiraju neprijateljstvo izloženi su većem riziku od koronarne bolesti srca i povezanih komplikacija. Ljutnja također pogoršava aritmije ili nepravilne otkucaje srca.
Rizik od srčanog udara
Istraživanja pokazuju da je ljutnja povezana s većim rizikom od srčanog udara. Pregledom studija u kojima je sudjelovalo gotovo 4.000 sudionika utvrđeno je da ljutnja može više nego udvostručiti vjerojatnost srčanog udara unutar dva sata nakon ispada, s jačom poveznicom kod intenzivnije ljutnje.

Probavni problemi
Mozak i crijeva blisko komuniciraju, a stres može poremetiti ovu interakciju. Stres može dovesti do gastrointestinalnih problema poput bolova u trbuhu, želučanih tegoba i proljeva. Dugotrajni stres također je povezan sa stanjima kao što su upalna bolest crijeva, sindrom iritabilnog crijeva i gastroezofagealna refluksna bolest.
Mentalno zdravlje
Ljutnja može negativno utjecati na mentalno zdravlje, budući da je često povišena kod emocionalnih poremećaja poput tjeskobe i depresije.
Dugotrajna ljutnja može narušiti koncentraciju, potaknuti neprijateljstvo i zategnuti odnose, što može biti štetno za opću dobrobit.
Poremećaj spavanja
Oni koji se bore s ljutnjom ili često doživljavaju ljutnju obično imaju lošiju kvalitetu sna. Studije su pokazale da su veće razine ljutnje povezane sa značajnim povećanjem poremećaja spavanja. Ljutnja može povećati psihološko uzbuđenje i mentalni nemir, što otežava zaspati.
Pročitajte i ove članke:
- Ljutnja i nekontrolirani bijes: Normalna emocija ili problem? Psihologinja otkriva što stoji u pozadini i kako se nositi s time
- Kako kontrolirati ljutnju? Donosimo 3 savjeta koji će vam pomoći da se zaustavite prije neželjene reakcije
- Kontrola bijesa – strategije i terapija.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Ljetno računanje vremena 2025.: Kako se pripremiti?
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Cornwell, S. (2024). 5 Ways Anger Affects Your Health. Everyday Health.
- Mostofsky, E. i sur. (2014). Outbursts of anger as a trigger of acute cardiovascular events: a systematic review and meta-analysis. Eur. Heart J., 35(21): 1404–1410.
- Shin, C. i sur. (2005). Relationship between trait-anger and sleep disturbances in middle-aged men and women. Journal of Psychosomatic Research, 58(2): 183–189.
- Rosenberg, E. L. i sur. (2001). Linkages between facial expressions of anger and transient myocardial ischemia in men with coronary artery disease. Emotion, 1(2): 107–115.