4 načina kako smanjiti rizik od demencije koja je potvrdila znanost

Demencija je skup simptoma koji nastaju kad dolazi do oštećenja moždanih stanica

Znanost o demenciji sve se brže razvija, a popis stvari koje možete učiniti kako biste smanjili rizik – svakim je danom sve duži. I što je najbolje – većina tih stvari čini dobro i vašem tijelu, ne samo mozgu.

Ponekad je riječ o većim koracima poput redovite meditacije ili trčanja na duge staze, a ponekad o malim promjenama poput šetnje, vrtlarenja ili konzumiranja borovnica.

Što je zapravo demencija?

Demencija je skup simptoma koji nastaju kad dolazi do oštećenja moždanih stanica, što može utjecati na pamćenje, razmišljanje i svakodnevno funkcioniranje. No, ono što je donedavno smatrano “neizbježnim dijelom starenja” danas se sve više promatra kao složen proces na koji možemo djelovati.

Demencija nije nešto što se samo dogodi s godinama. Sada znamo da na njezin razvoj utječe niz faktora koji se gomilaju desetljećima prije nego što se pojave prvi simptomi, ističe dr. Silky Pahlajani, neurologinja i profesorica na Weill Cornell Medicine u New Yorku, za WebMD.

Četiri načina kako smanjiti rizik od demencije

U nastavku donosimo četiri nove znanstveno utemeljene strategije koje istovremeno poboljšavaju zdravlje tijela i štite mozak.

1. San – kvaliteta je važnija od količine

Dobar san oduvijek se povezuje s boljim zdravljem mozga. No, nova istraživanja pokazuju da nisu svi oblici sna jednako korisni. Najkorisniji su tzv. duboki san (sporovalni) i REM faza – jer upravo tada mozak uklanja toksine i obnavlja memorijske mreže.

Kako znati je li vaš san kvalitetan? Započnite s vođenjem dnevnika spavanja – bilježite kada idete na spavanje, kada se budite i kako se osjećate ujutro. Ako tijekom dana osjećate pospanost u trenucima kada inače ne biste trebali, moguće je da vaš san nije dovoljno obnavljajući, ističe neurologinja dr. Sudha Seshadri.

U pomoć mogu uskočiti i pametni satovi ili senzori ispod madraca koji mjere faze sna – a prikupljene podatke možete pokazati i svojem liječniku.

2. Lagana tjelovježba

Ne morate se preznojavati u teretani da biste pomogli svojem mozgu. Novo istraživanje je pokazalo da čak i lagane vježbe poput istezanja, vježbi ravnoteže i pokretljivosti mogu usporiti kognitivni pad kod osoba s blagim gubitkom pamćenja.

Sudionici su vježbali 3 – 4 puta tjedno, a pozitivan učinak zadržao se i šest mjeseci nakon što su prestali vježbati uz pomoć trenera.
čak i lagane vježbe poput istezanja, vježbi ravnoteže i pokretljivosti mogu usporiti kognitivni pad
FOTO: Shutterstock

Ovo je najveće kliničko istraživanje koje je dosad provedeno na ovu temu, rekla je dr. Laura Baker, profesorica gerijatrije. Tjelesna aktivnost ima brojne prednosti za zdravlje, ali još uvijek otkrivamo njezin puni potencijal u prevenciji demencije.

3. Kontrola LDL kolesterola

Niža razina “lošeg” LDL kolesterola povezuje se sa značajno manjim rizikom od demencije. Osobe s LDL-om ispod 70 mg/dL imale su čak 26 % manji rizik od razvoja demencije i 28 % manji rizik od Alzheimerove bolesti, u usporedbi s onima kod kojih je LDL bio iznad 130.

Ti brojevi su usporedivi s nekim od najdjelotvornijih promjena životnog stila koje poznajemo, rekao je neurolog dr. Michael Dobbs.

Usto, kod osoba koje su uz niski LDL uzimale i statine dodatno je zabilježen do 13 % manji rizik. Statini smanjuju upale i sprječavaju nakupljanje plakova u krvnim žilama – uključujući one u mozgu.

Moguće je da statini također utječu na smanjenje nakupljanja nepravilnih proteina povezanih s Alzheimerom, ali za to nam treba više istraživanja, dodaje dr. Dobbs.

4. Kod dijabetesa lijekovi koji štite mozak

Za osobe starije od 50 koje boluju od dijabetesa tipa 2 dvije vrste lijekova – GLP-1 i SGLT2i – povezane su s čak 33 – 43 % manjim rizikom od Alzheimerove bolesti ili slične demencije.

No, važno je ne podleći senzacionalizmu, upozorava dr. Diana Thiara sa Sveučilišta u Kaliforniji. Iako je istraživanje obećavajuće, još nije dovoljno snažno da promijeni kliničke smjernice, ali može poslužiti kao temelj za razgovor s liječnicima.

Fokus na zdravlju srca i metabolizma – uključujući kolesterol, san i razinu šećera – ključan je ne samo za prevenciju dijabetesa i moždanog udara, nego i za očuvanje mentalnih funkcija – zaključuje dr. Thiara.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu