Fibrilacija atrija (AFib) jedan je od najčešćih poremećaja srčanog ritma, a s njom se suočava čak jedan od pet odraslih Amerikanaca. Iako je najveći rizik kod AFib-a moždani udar, nova istraživanja donose korisne smjernice o tome kako svakodnevne navike mogu utjecati na povratak aritmije nakon liječenja.

U nastavku donosimo pregled najnovijih znanstvenih spoznaja – jednostavno objašnjenih i uz praktične savjete koje možete primijeniti odmah.

Što je fibrilacija atrija?

Fibrilacija atrija je nepravilni i ubrzani srčani ritam koji može uzrokovati preskakanje srca, umor, vrtoglavicu ili nedostatak zraka. Iako nije uvijek opasna, povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara, zbog čega je važno razumjeti čimbenike koji utječu na njezin povratak.

1. Dobra vijest – kava ne povećava rizik od ponovne fibrilacije atrija

Novo, kvalitetno dizajnirano istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of the American Medical Association pokazalo je da svakodnevna šalica kave ne povećava vjerojatnost ponovnog pojavljivanja AFib-a nakon uspješne elektrokardioverzije.

U studiji su sudionici bili nasumično raspoređeni u dvije skupine – oni koji su nastavili piti kavu kao i prije te oni koji su se morali potpuno suzdržati šest mjeseci.

Zašto je to važno?

Mnogi vjeruju da kava izaziva aritmiju, no stručnjaci napominju da to nije potkrijepljeno snažnim dokazima – osim kod osoba koje već imaju izražene palpitacije.

Što vi možete učiniti?

Ako želite smanjiti rizik od povratka AFib-a, liječnici savjetuju – zadržite kavu, ali smanjite ili izbacite alkohol.

2. Metformin može smanjiti rizik od povratka AFib-a – ali ne zbog mršavljenja

U maloj studiji 99 osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću koje su prošle ablaciju, oni koji su nakon zahvata uzimali metformin imali su manji rizik od ponovne fibrilacije atrija – iako nitko od njih nije imao dijabetes.

Zanimljivo, pozitivan učinak nije bio povezan s gubitkom kilograma, što upućuje na to da lijek može djelovati preko drugih mehanizama, poput utjecaja na upalu, metabolizam ili masno tkivo oko srca.

Zašto je to važno?

Dodatno potvrđuje da su prekomjerna tjelesna težina i poremećaji metabolizma snažno povezani s rizikom AFib-a.

Što vi možete učiniti?

Iako je istraživanje premalo da bi se metformin preporučio osobama bez dijabetesa, stručnjaci poručuju:

• upravljanje tjelesnom težinom ključno je za smanjenje rizika
• redovita tjelovježba i prehrambene promjene donose najveću korist
• izbjegavanje alkohola i kontrola tlaka jednako su važni.

Planiraju se nova istraživanja o tome mogu li strukturirani programi vježbanja i nutricionistička podrška dodatno smanjiti rizik.

3. Nova poveznica – fibrilacija atrija nakon operacije može povećati rizik od demencije

Velika analiza više od 670.000 pacijenata u dobi 65+ pokazala je da osobe koje razviju AFib nakon operacije koja nije vezana uz srce imaju veći rizik od kasnijeg razvoja demencije:

• nakon kardijalne kirurgije rizik je bio jednak (oko 4 %), bez obzira javlja li se AFib ili ne
• nakon nekardijalnih operacija, rizik od demencije bio je 13 % kod onih s AFib-om i 9 % kod onih bez AFib-a.

To predstavlja približno 20 % povećani rizik.

Zašto je to važno?

Stručnjaci pretpostavljaju da mali, neprepoznati moždani udari ili mikroskopska oštećenja krvnih žila mogu povezivati AFib i demenciju, iako točno objašnjenje još nije poznato.

Što vi možete učiniti?

Ako vas čeka operacija, AFib ne mora biti vaš najveći strah, ali:

• korisno je nositi pametni sat ili uređaj koji prati puls i ritam
• ako ste već imali AFib nakon operacije, redovito praćenje ritma posebno je važno
• uočite li nepravilnosti, javite se svojem liječniku.

Pročitajte i ove članke:

• Četiri načina za zaustavljanje epizode fibrilacije atrija
• Može li fibrilacija atrija ikad nestati?
• 10 slavnih osoba s nepravilnim srčanim ritmom.

• fibrilacija atrija
• nova istraživanja

Učitaj više izvora