Gubitak sluha često se doživljava kao neizbježan dio starenja, no sve je više dokaza da on ima mnogo ozbiljnije posljedice po zdravlje mozga.

Novo istraživanje pokazuje da čak i blagi gubitak sluha može znatno povećati rizik od demencije, dok pravovremena uporaba slušnih pomagala može imati zaštitni učinak.

Gubitak sluha i starenje – više od “normalne” pojave

Dobno uvjetovani gubitak sluha, koji se razvija postupno i zahvaća oba uha, vrlo je čest kod starijih osoba.

Iako se ranije smatrao bezazlenim znakom starenja, danas je jasno da je gubitak sluha povezan s nizom nepovoljnih ishoda, uključujući društvenu izolaciju, kognitivni pad i – kako pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open – povećan rizik od demencije.

Prema rezultatima studije, osobe s dobnim gubitkom sluha imaju čak 71 % veći rizik od razvoja demencije, dok slušna pomagala mogu pomoći u smanjenju tog rizika.

Kako je gubitak sluha povezan s demencijom?

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu živi gotovo 57 milijuna ljudi s demencijom, a svake se godine bilježi oko 10 milijuna novih slučajeva.

Razvoj demencije obično je rezultat kombinacije genetskih čimbenika i promjenjivih rizika poput povišenog krvnog tlaka, razine kolesterola, obrazovanja, pušenja, konzumacije alkohola i društvene izolacije.

U posljednje vrijeme sve se više istražuje i uloga gubitka sluha. Dosadašnje studije pokazale su povezanost između oštećenja sluha, slabije kognitivne funkcije i promjena u strukturi mozga. No, većina njih promatrala je samo jedan od tih čimbenika.

Što donosi novo istraživanje?

Novo istraživanje temeljilo se na podacima iz poznate Framinghamske studije srca, dugotrajnog praćenja zdravlja više generacija. U analizu je uključeno 2.178 sudionika, podijeljenih u dvije djelomično preklapajuće skupine.

Jedna skupina (prosječne dobi 58 godina) korištena je za procjenu povezanosti gubitka sluha s kognitivnim sposobnostima i promjenama na mozgu, dok je druga skupina (prosječne dobi 67 godina) praćena tijekom 15 godina kako bi se utvrdio rizik od razvoja demencije.

Svi sudionici prošli su testiranje sluha, a dio njih i magnetsku rezonanciju mozga te kognitivna testiranja u kasnijim fazama istraživanja.

Što se događa u mozgu kod osoba s oštećenim sluhom?

Rezultati su pokazali da je veći stupanj gubitka sluha povezan s lošijim rezultatima na kognitivnim testovima i izraženijim promjenama u strukturi mozga. Posebno su bile pogođene tzv. izvršne funkcije – sposobnosti poput planiranja, pažnje i kontrole drugih mentalnih procesa.

Osobe s blagim ili težim gubitkom sluha imale su manji ukupni volumen mozga i izraženiji pad izvršnih funkcija. Čak su i oni s vrlo blagim oštećenjem sluha pokazivali više promjena u bijeloj tvari mozga, što se smatra ranim pokazateljem neurodegeneracije.

Tijekom dugotrajnog praćenja pokazalo se da su osobe s blagim gubitkom sluha imale 71 % veći rizik od demencije u usporedbi s osobama normalnog sluha.

Genetika dodatno povećava rizik

Istraživači su analizirali i utjecaj gena APOE4, koji je poznat kao čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest. Povezanost između gubitka sluha i demencije bila je znatno izraženija kod osoba koje nose ovaj gen.

Drugim riječima, ako imate genetsku predispoziciju i čak blago oštećenje sluha, vaš je rizik od demencije još veći.

Mogu li slušna pomagala pomoći?

Dobra vijest je da su osobe s oštećenjem sluha koje su koristile slušna pomagala imale manji rizik od demencije u odnosu na one koji ih nisu koristili. Taj je zaštitni učinak bio posebno izražen kod nositelja gena APOE4.

Znanstvenici smatraju da slušna pomagala mogu smanjiti kognitivno opterećenje mozga, olakšati komunikaciju, očuvati društvene kontakte i time usporiti negativne promjene u mozgu.

Zašto gubitak sluha utječe na mozak?

Još uvijek nije potpuno jasno zašto gubitak sluha povećava rizik od demencije. Jedna je teorija da otežana komunikacija vodi u povlačenje iz društva, što potiče kognitivni pad.

Druga pretpostavka jest da mozak mora trošiti više energije na razumijevanje zvukova, ostavljajući manje resursa za pamćenje i razmišljanje.

Važno je naglasiti da je riječ o promatračkoj studiji, što znači da ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Ipak, rezultati snažno upućuju na to da gubitak sluha može biti rani pokazatelj ranjivosti mozga.

Zašto su redovite kontrole sluha važne?

Zanimljivo je da se samoprocjena sluha često nije poklapala s objektivnim testovima – mnogi sudionici nisu bili svjesni da već imaju blago oštećenje sluha.

To naglašava važnost redovitih pregleda sluha, osobito nakon 50. godine, te njihovo uključivanje u rutinske preventivne preglede.

Pročitajte i ove članke:

• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
• Zašto neki ljudi dobiju demenciju u srednjoj dobi?
• Slabije čujete? Sluh se može vratiti u ovim slučajevima.

 

• demencija
• gubitak sluha
• istraživanje

Učitaj više izvora