Frontotemporalna demencija često pogađa osobe u srednjim godinama, no zbog svojih nespecifičnih simptoma poput promjena u ponašanju ili jeziku, nerijetko je pogrešno dijagnosticirana kao depresija, shizofrenija ili Parkinsonova bolest.

Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu (UCSF) donosi nadu za ranije otkrivanje ove progresivne bolesti – i to pomoću proteina u cerebrospinalnoj tekućini.

Nova saznanja o razvoju frontotemporalne demencije

Znanstvenici s UCSF-a analizirali su više od 4.000 proteina iz uzoraka cerebrospinalne tekućine 116 osoba s nasljednim oblikom frontotemporalne demencije. Njihove rezultate usporedili su s uzorcima 39 zdravih članova obitelji.

Budući da je riječ o genetskom obliku bolesti, istraživači su imali rijetku priliku proučavati potvrđene slučajeve kod živih pacijenata. To nije moguće kod sporadičnih (nenasljednih) oblika bolesti, koji se sa sigurnošću mogu dijagnosticirati tek nakon smrti.

Upravo ti proteini mogli bi postati prvi specifični biomarkeri frontotemporalne demencije koji su otkriveni već u srednjoj dobi, kada bolest počinje pokazivati prve znakove.

Prepoznavanje bolesti u ranom stadiju može promijeniti tijek liječenja

Trenutno ne postoji konačna metoda za dijagnosticiranje frontotemporalne demencije tijekom života, osobito kod sporadičnih slučajeva. No, ako bi se bolest mogla otkriti ranije uz pomoć novih biomarkera, oboljeli bi mogli ranije dobiti odgovarajuću pomoć, sudjelovati u kliničkim ispitivanjima i imati koristi od personaliziranih terapija.

Dr. Rowan Saloner, znanstvenik i profesor u UCSF-ovom Centru za pamćenje i starenje, za Medical News Today pojašnjava da je analiza cerebrospinalne tekućine omogućila identifikaciju bioloških promjena vezanih uz obradu RNA-e, zdravlje sinapsi i imunološki odgovor. Te su promjene povezane s većom ozbiljnošću bolesti.

Posebno je važno što su neka otkrića potvrđena i kod osoba sa sporadičnim oblikom bolesti, što ukazuje na širu primjenjivost rezultata.

Potencijal za razvoj terapija

Profesor emeritus James Giordano s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Georgetown za Medical News Today ističe kako studija ima veliki značaj jer koristi napredne proteomske metode za otkrivanje potencijalnih biomarkera.

Iako postoje ograničenja zbog vrste korištene analize, rezultati otvaraju vrata razvoju novih alata za ranije dijagnosticiranje i praćenje napredovanja bolesti.

Giordano naglašava kako rana identifikacija biomarkera može doprinijeti razvoju lijekova koji bi mogli usporiti ili čak spriječiti napredovanje bolesti poput frontotemporalne demencije.

Za razliku od Alzheimerove bolesti, frontotemporalna demencija još nema odobrenih terapija

Za razliku od Alzheimerove bolesti, koja već ima dostupne biomarkere i terapije u razvoju, frontotemporalna demencija još uvijek nema nijednu odobrenu terapiju. U slučaju sporadičnih oblika trenutno ne postoje pouzdani načini određivanja moždanih promjena tijekom života.

Zaključno, dr. Saloner ističe da rezultati njihove studije približavaju znanost razvoju molekularnih testova koji bi mogli otkrivati bolest u ranijim fazama, pratiti njezino napredovanje te omogućiti preciznije i personalizirane terapije. 

Pročitajte i ove članke:

• Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije
• Razlika između Alzheimera i demencije: Često miješamo ove pojmove, ali nisu istoznačnice! Psihologinja otkriva detalje
• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Stiže novi val zaraze

Pojavila se nova COVID-19 varijanta! Evo koji su simptomi

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• demencija u srednjoj dobi
• frontotemporalna demencija
• istraživanje
• rano otkrivanje frontotemporalne demencije