Menierova bolest (Morbus Meniere ili Menierov sindrom) je poremećaj unutarnjeg uha koji uzrokuje spontane epizode vrtoglavice praćene fluktuirajućim (promjenjivim) gubitkom sluha, zujanje u uhu (tinitus), a ponekad i osjećaj punoće i pritiska u uhu praćen mučninom ili povraćanjem. U mnogim slučajevima ova bolest pogađa samo jedno uho.

Osobe koje imaju između 20 i 50 godina češće obolijevaju od Menierove bolesti od ostalih dobnih skupina, ali nije rijetkost da se pojavi i kod drugih, pa čak i kod djece.

Iako se Menierova bolest smatra kroničnim stanjem, razne strategije liječenja mogu pomoći u ublažavanju simptoma i bolesti koja može dugoročno utjecati na vaš život.

Nastaje zbog poremećaja mikrocirkulacije u labirintu uha. Ono što je poznato je to da u unutarnjem uhu dolazi do povećanja volumena i tlaka endolimfe (tekućina koja se nalazi u pužičnoj cijevi). Etiologija povećanja količine endolimfe nije poznata. Stanja poput hipotireoidizma (bolest štitnjače), odnosno autoimune bolesti, ateroskleroze ili nekih alergija i trauma glave ili uha, također mogu uzrokovati pojavu Menierove bolesti.

Uzroci Menierove bolesti

Menierova bolest se u prosjeku javlja u 15 osoba na 100.000 stanovnika. Najčešće se pojavljuje u dobi između 32. i 50. godine života. Manifestacija na oba uha prisutna je u 10% svih slučajeva. 

Uzroci Menierove bolesti mogu biti povećanje endolimfnog tlaka (tekućine) u labirintu uha te napuhavanje Reisnerove opne (granica između vanjskog i srednjeg uha). Nakupljanje tekućine nastaje zbog pretjeranog stvaranja i nedovoljne resorpcije endolimfe, kao i zbog poremećaja osmotske ravnoteže.

Znanstvenici su nabrojali niz potencijalnih uzroka ili okidača Menierove bolesti, uključujući:

• nepravilna drenaža tekućine u unutarnjem uhu – moguće zbog začepljenja ili anatomske abnormalnosti,
• autoimune bolesti,
• poremećaj autonomnog živčanog sustava,
• poremećaj sastava elektrolita i metabolizma vode, 
• ateroskleroza  i druge promjene krvnih žila,
• alergije unutarnjeg uha (često alergeni hrane),
• psihogeni uzroci (stres),
• virusne infekcije (sifilis, no rijetko),
• genetska predispozicija,
• ozljeda glave.

Simptomi Menierove bolesti

Menierov sindrom vrtoglavice većinom počinje naglo, bez očitog uzroka. Prvi simptomi su vrtoglavica, šum i nagluhost koja se manifestira na jednoj strani. Manifestirati se mogu i poremećaji ravnoteže kao što je ataksija (zanošenje i padanje na bolesnu stranu), nistagmus (titranje očnih jabučica) na zdravu stranu, bljedoća i znojenje. 

Glavni znakovi i simptomi su:

• Ponavljajuće epizode vrtoglavice – obično traju od pola sata pa do 24 sata koje prate mučnina i povraćanje, a praćene su gubitkom ravnoteže. Nakon dva sata šum u uhu počinje slabiti ili potpuno nestaje. Po završetku vrtoglavice većinom postoji lagana nesigurnost i zanošenje na bolesnu stranu. 
• Gubitak sluha – može varirati, osobito u ranom stadiju bolesti. Na kraju, većina ljudi ima neki stupanj trajnog gubitka sluha.
• Zujanje u uhu (tinitus) – očituje se poput zvuka zvonjave, zujanja, pištanja ili zviždanja; može biti trajan ili povremen.
• Osjećaj punoće u uhu – osjećaj povećanog pritiska u uhu.

Epizoda traje obično pola – dva sata, a nakon toga šum slabi ili nestaje, nagluhost također, prestaje povraćanje i vrtoglavica, a može ostati lagana nesigurnost uz zanošenje na bolesnu stranu.

Ako se bolest ne liječi, a često i pored liječenja, nakon neodređenog perioda (od nekoliko dana do nekoliko mjeseci ili više) slijedi nova epizoda slična prvoj.

Zatim slijede napadaji u istim ili kraćim vremenskim periodima. Ponekad može doći do nekoliko epizoda dnevno. Svaka epizoda oštećuje strukture uha pa je nagluhost sve izraženija, a osjetljivost organa za ravnotežu slabi.

Posavjetujte se s liječnikom ako imate bilo kakve znakove ili simptome Menierove bolesti. Bilo koji od navedenih simptoma može biti zapravo posljedica neke druge bolesti, zato je važno da dobijete točnu dijagnozu.

Menierova bolest – dijagnoza

Dijagnoza za Menierovu bolest se postavlja klinički, na temelju tipičnih simptoma i znakova bolesti te specifičnih testova koji upućuju na bolest.  Dijagnostički testovi i metode kojima ćete morati pristupiti su sljedeći: 

• kompletan otorinolaringološki pregled, neurološki pregled, fizijatrijski i imunološki pregled, 
• magnetska rezonanca, 
• CT (kompjuterizirana tomografija), 
• testovi ravnoteže, 
• glicerolski test, 
• audiogram.

Kada se obratiti liječniku?

Liječniku se trebate javiti u slučaju sljedećih situacija: 

• imate napadaje vrtoglavice koji se redovito ponavljaju, 
• imate teškoće u održavanju ravnoteže, 
• osjetite da gubite sluh, 
• ako ste primjetili nistagmus (titranje očnih jabučica),
• ako iste zvukove na oba uha čujete drugačije. 

Nemojte odgađati posjet liječniku – jer u pitanju može biti znatno ozbiljnije oboljenje od Menierove bolesti. 

Liječenje Menierove bolesti

Ne postoji lijek za Menierovu bolest, ali postoje metode koje vam mogu pomoći u ublažavanju neugodnih simptoma.

Ako je utvrđen uzrok bolesti, liječi se osnovna bolest ili poremećaj te uzimaju lijekovi koji sprječavaju nastanak hidropsa labirinta. Ako uzrok nije pronađen, ispituje se koji lijekovi bolesniku najbolje pomažu.

Istraživanja pokazuju kako većina osoba s Menierovom bolesti pozitivno reagira na liječenje, iako je dugoročni gubitak sluha teško spriječiti.

Liječnik vam može preporučiti lijekove protiv vrtoglavice i mučnine kako biste ublažili težinu napadaja i kako biste lakše kontrolirali mučninu i povraćanje.

Lijekovi koji se primjenjuju:

• lijekovi s hipotoničnim osmotskim djelovanjem,
• diuretici (lijekovi koji pospješuju izmokravanje),
• vazodilatatori (lijekovi koji šire krvne žile),
• antialergici,
• antiangiopatici (lijekovi protiv poremećaja krvnih žila),
• hormonski lijekovi,
• antivertiginozni lijekovi (lijekovi protiv vrtoglavice).

Dugotrajna upotreba lijekova u slučaju Menierove bolesti 

Liječnik vam može propisati lijekove protiv zadržavanja tekućine u tijelu (diuretike). Smanjenje količine tekućine pomaže vašem tijelu u regulaciji volumena tekućine i pritiska u unutarnjem uhu.

Ako koristite diuretike, tada i češće mokrite, a vaše tijelo izbacuje mnogo korisnih minerala, primjerice kalij. Prilikom primjene diuretika, obavezno nadopunite svoju prehranu svaki tjedan s 3 ili 4 obroka bogata kalijem. Namirnice bogate kalijem su: banane, dinje, naranče, špinat ili slatki krumpir.

Liječnik vam može propisati i lijekove protiv mučnine. 

Neinvazivna terapija u slučaju Menierove bolesti

Neke osobe mogu imati koristi od drugih neinvazivnih terapija i postupaka, kao što su:

• Rehabilitacija – ako ste imali problema s ravnotežom između epizoda vrtoglavice, možete imati koristi od vestibularne rehabilitacijske terapije (terapija ravnoteže, odnosno liječenja vrtoglavice). Cilj te terapije jest da vaše tijelo i mozak bolje funkcioniraju, a terapiju možete provoditi i kod kuće.
• Slušni aparat – može poboljšati vaš sluh u uhu koje je pogođeno Menierovom bolesti.
• Meniett uređaj – za vrtoglavice koje je teško liječiti, ova terapija uključuje primjenu pozitivnog tlaka u srednjem uhu za poboljšanje razmjene tekućine. Tretman se izvodi od kuće, obično tri puta dnevno kroz pet minuta. Prvi rezultati primjene Meniett uređaja pokazuju poboljšanje u simptomima vrtoglavice, zujanja u ušima i pritiska u ušima, ali njegova dugoročna uspješnost još nije dovoljno istražena.

Menierova bolest – kirurgija

Ako napadaji vrtoglavice uzrokovani Menierovom bolesti predstavljaju težak problem, a uobičajeni tretmani ne pomažu i nisu učinkoviti, postoji opcija kirurgije. Postupci mogu uključivati:

• Vestibularnu neurektomiju – uključuje presjecanje živca koji povezuje senzore ravnoteže i pokreta (vestibularni živac). Rijetko može doći do nesigurnosti u hodu i glavobolja, no vrtoglavica nestaje u 95% operiranih bolesnika.
• Drenaža endolimfne vrećice – ovaj kirurški zahvat igra važnu ulogu u reguliranju razine tekućine u unutarnjem uhu. Učinkovitost je od 50 do 70% što se tiče ublažavanja vrtoglavica.

Menierova bolest – prirodno liječenje i prehrana

Ako imate Menierovu bolest svakako će vas prije prirodnog liječenja i prehrane zanimati kako trenutno olakšati nelagodu, stoga smo za vas pripremili upute za samopomoć: 

• ako osjetite napad vrtoglavice, lezite i pokušajte se smiriti,
• smanjite unos soli i tekućine, 
• izbjegavajte kofeinske napitke (kava i čaj), alkohol i pušenje, 
• regulirajte tjelesnu težinu,
• noću se nastojte što bolje naspavati i odmoriti, 
• izbjegavajte plivanje, vožnju, penjanje na ljestve i druge aktivnosti koje mogu dovesti do ozbiljne ozljede ako dođe do vrtoglavice. 

Pokušajte smanjiti razinu stresa u životu, pronađite hobi ili se posvetite sportu.  Uvijek u dnevnom rasporedu nastojte pronaći vremena za stvari koje vas vesele. Odlična vijest za one koji se vole opuštati u kupkama – za ublažavanje stresa u vašu kupku dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja lavande, geranije ili sandala. Možete se opustiti i uz masažu eteričnim uljem lavande i kamilice. 

Kada je u pitanju prehrana, stručnjaci savjetuju povećan unos kalorija, bjelančevina i masnoća, premda nema dokaza da takva prehrana može dovesti do izlječenja bolesti. Savjetuje se i dnevni unos vitamina C u količini od 2000 mg, 50 mg vitamina B1, B2, B6, 20 mg cinka te u dogovoru s liječnikom ostalih minerala i vitamina. 

Izbjegavajte sol jer uzrokuje zadržavanje tekućine u organizmu.

• gubitak sluha
• menierova bolest
• steroidi
• vrtoglavica
• zujanje u ušima