Multipla skleroza (MS) kronična je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava koja zahvaća mozak, kralježničnu moždinu i vidne živce. Kod ove bolesti imunološki sustav pogrešno napada mijelin, zaštitni omotač živčanih vlakana koji omogućuje brzo i učinkovito provođenje živčanih impulsa.

Kada dođe do oštećenja mijelina i samih živčanih vlakana, prijenos informacija između mozga i ostatka tijela postaje poremećen, zbog čega se pojavljuju neurološki simptomi koji mogu zahvatiti mnoge dijelove tijela.

Multipla skleroza ima vrlo nepredvidiv tijek jer se simptomi i brzina napredovanja bolesti znatno razlikuju među oboljelima.

Kod nekih osoba bolest napreduje polako uz povremena pogoršanja i duga razdoblja stabilnosti, dok kod drugih dolazi do postupnog razvoja trajnog neurološkog oštećenja. Najčešći simptomi uključuju:

• umor
• slabost mišića
• poremećaje vida
• utrnulost
• trnce
• probleme s ravnotežom
• vrtoglavicu
• poteškoće s koncentracijom.

Relaps multiple skleroze označava pojavu novih neuroloških simptoma ili značajno pogoršanje postojećih simptoma koje traje najmanje 24 sata i nije uzrokovano infekcijom, povišenom tjelesnom temperaturom ili drugim privremenim stanjima.

Relaps nastaje zbog nove upalne aktivnosti u središnjem živčanom sustavu tijekom koje dolazi do dodatnog oštećenja mijelina.

Osim relapsno-remitirajućeg oblika bolesti, koji je najčešći i karakteriziran izmjenom relapsa i razdoblja djelomičnog ili potpunog oporavka, postoje i drugi oblici multiple skleroze.

Sekundarno progresivna multipla skleroza razvija se kod dijela bolesnika nakon godina relapsno-remitirajuće bolesti, pri čemu dolazi do postupnog pogoršanja neuroloških funkcija neovisno o relapsima.

Primarno progresivna multipla skleroza od početka ima postupan progresivan tijek bez jasnih relapsa, dok progresivno-relapsni oblici uključuju kombinaciju progresije bolesti i povremenih pogoršanja (visoko aktivna multipla skleroza).

---

Svjetski dan multiple skleroze međunarodni je dan koji okuplja globalnu MS zajednicu kako bi dijelili priče, podizali svijest i vodili kampanju za promjene u vezi multiple skleroze, a obilježava se 30. svibnja.

Tema Svjetskog dana multiple skleroze 2024. – 2026. je “Moja MS dijagnoza” koja se zalaže za ranu i točnu dijagnozu za sve koji žive s MS-om.

---

Kako izgleda relaps multiple skleroze?

Relaps multiple skleroze može izgledati vrlo različito ovisno o tome koji je dio živčanog sustava zahvaćen novom promjenom.

Kod nekih osoba simptomi mogu biti blagi i prolazni, dok kod drugih relaps uzrokuje značajno neurološko pogoršanje koje otežava svakodnevno funkcioniranje. Simptomi se obično razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana, a mogu trajati danima ili tjednima.

Jedan od najčešćih oblika relapsa uključuje poremećaje vida, osobito optički neuritis, odnosno upalu vidnog živca koja uzrokuje zamagljen vid, bol pri pomicanju oka i smanjenu percepciju boja.

Kod drugih bolesnika mogu se pojaviti utrnulost i trnci u rukama ili nogama, slabost mišića, poremećaji hoda, problemi s ravnotežom, vrtoglavica, tremor, dvoslike ili poteškoće s mokrenjem.

Važno je razlikovati pravi relaps od tzv. pseudorelapsa. Pseudorelaps označava privremeno pogoršanje postojećih simptoma bez nove upalne aktivnosti u živčanom sustavu, a najčešće ga izazivaju infekcije, stres, umor ili povišena tjelesna temperatura.

Klinički relaps podrazumijeva jasno prisutne simptome koje bolesnik osjeća i koje neurolog može potvrditi pregledom.

Radiološki relaps odnosi se na pojavu novih ili aktivnih lezija na magnetskoj rezonanciji mozga ili kralježnične moždine, čak i kada bolesnik nema izražene simptome.

Danas se zna da bolest može biti aktivna i bez vidljivih kliničkih tegoba, zbog čega magnetska rezonancija ima ključnu ulogu u praćenju bolesti.

Postoji i subklinička aktivnost bolesti, kod koje dolazi do tihog oštećenja živčanog sustava bez jasnih simptoma, ali se promjene mogu otkriti slikovnim metodama ili neurološkim testovima. Upravo zbog toga redovite kontrole imaju veliku važnost čak i kada se bolesnik osjeća dobro.

Relaps se najčešće otkriva neurološkim pregledom i magnetskom rezonancijom koja omogućuje prikaz novih upalnih lezija u mozgu i kralježničnoj moždini. U određenim slučajevima koriste se i dodatne metode poput evociranih potencijala ili analize cerebrospinalne tekućine.

Koje su mogućnosti liječenja relapsa multiple skleroze?

Liječenje relapsa multiple skleroze ovisi o težini simptoma i stupnju neurološkog oštećenja. Blaži relapsi koji ne uzrokuju značajnije funkcionalne poteškoće ponekad ne zahtijevaju agresivno liječenje jer se simptomi mogu spontano djelomično ili potpuno povući.

Kod umjerenih i težih relapsa najčešće se primjenjuju visoke doze kortikosteroida, obično metilprednizolona, koji smanjuje upalu u središnjem živčanom sustavu i ubrzava oporavak.

Kortikosteroidi se najčešće daju intravenozno tijekom nekoliko dana, a ponekad se terapija nastavlja oralnim lijekovima. Važno je naglasiti da kortikosteroidi ne liječe samu bolest niti dugoročno zaustavljaju njezino napredovanje, nego prvenstveno ublažavaju akutnu upalnu aktivnost.

Kod vrlo teških relapsa koji ne reagiraju na kortikosteroide može se koristiti plazmafereza, postupak tijekom kojeg se iz krvi uklanjaju štetna antitijela i upalni čimbenici. U određenim slučajevima primjenjuju se i imunoglobulini, osobito kada druge terapije nisu prikladne.

Dugoročno liječenje multiple skleroze temelji se na tzv. terapiji koja modificira tijek bolesti, odnosno lijekovima koji smanjuju učestalost relapsa i usporavaju progresiju bolesti. Danas postoji velik broj suvremenih lijekova koji djeluju na imunološki sustav i mogu značajno smanjiti aktivnost bolesti.

Osim medikamentozne terapije, važnu ulogu imaju fizikalna terapija, rehabilitacija, psihološka podrška i prilagodba životnih navika. Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, kontrola stresa i pravodobno liječenje infekcija mogu pomoći u smanjenju rizika od pogoršanja simptoma.

Pročitajte i ove članke:

• “Moja nevidljiva multipla skleroza”: Pet žena iskreno o onome što drugi ne vide, a tu je
• 7 self-help savjeta za osobe oboljele od multiple skleroze
• Multipla skleroza i životni vijek: Koliko žive oboljeli?

• kako izgleda relaps kod multiple
• relaps multiple skleroze
• visoko aktivna multipla skleroza

Učitaj više izvora