Plućna arterijska hipertenzija je oblik plućne hipertenzije koji uzrokuje povišeni krvni tlak u malim arterijama pluća. Ova ozbiljna bolest može poremetiti normalan protok krvi, što dovodi do simptoma poput otežanog disanja, boli u prsima i vrtoglavice, a time i do smanjene kvalitete života.

Kada je u pitanju plućna hipertenzija, uzroci i vrste se nalaze u nastavku.

Plućna hipertenzija – uzroci i vrste

Postoji sedam vrsta ovog stanja.

1. Idiopatska plućna arterijska hipertenzija

Otprilike polovica svih slučajeva plućne arterijske hipertenzije nema jasan uzrok. Kada se izvor bolesti ne može identificirati, naziva se idiopatskom.

Idiopatska plućna arterijska hipertenzija je najčešći oblik ovog stanja, a iako točan uzrok nije poznat, stručnjaci smatraju da genetski i okolišni čimbenici mogu igrati ulogu.

2. Plućna arterijska hipertenzija povezana s bolestima vezivnog tkiva

Drugi najčešći oblik plućne arterijske hipertenzije javlja se kod osoba s bolestima vezivnog tkiva. To su autoimune bolesti kod kojih imunološki sustav napada vlastiti organizam, izazivajući upalu koja oštećuje arterije u plućima. Stanja povezana s plućnom arterijskom hipertenzijom uključuju:

• sustavnu sklerozu – oblik sklerodermije koji uzrokuje zadebljanje i otvrdnuće kože i vezivnog tkiva u tijelu
• sustavni eritemski lupus – najčešći oblik lupusa, autoimune bolesti koja izaziva upalu i oštećenja vezivnog tkiva, uključujući stijenke krvnih žila
• miješanu bolest vezivnog tkiva – rijetko stanje koje kombinira karakteristike nekoliko bolesti vezivnog tkiva.

3. Plućna arterijska hipertenzija uzrokovana prirođenim srčanim manama

Prirođene srčane mane – abnormalnosti srca prisutne pri rođenju – mogu dovesti do nepravilnog protoka krvi između srca i pluća, povećavajući rizik od plućne arterijske hipertenzije. Neka od ovih stanja uključuju:

• atrijski septalni defekt – rupica između gornjih srčanih komora
• anomalni plućni venski povrat – nenormalna povezanost vena koje vraćaju krv iz pluća u srce
• ventrikularni septalni defekt – rupica između donjih srčanih komora
• atrioventrikularni septalni defekt – stanje u kojem postoji rupa između gornjih i donjih srčanih komora te između zalistaka
• transpozicija velikih arterija – pogrešna povezanost aorte i glavne plućne arterije sa srcem.

4. Nasljedna plućna arterijska hipertenzija

Oko 20 % slučajeva plućne arterijske hipertenzije povezano je s nasljednim čimbenicima, često zbog mutacija u BMPR2 genu. Ako jedan roditelj nosi ovu mutaciju, dijete ima 50 % šanse da je naslijedi.

5. Plućna arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima ili toksinima

Određeni lijekovi i kemijske tvari mogu oštetiti arterije u plućima, povećavajući rizik od plućne arterijske hipertenzije. Neki od poznatih uzročnika su:

• lijekovi za suzbijanje apetita (npr. fenilpropanolamin, aminoreks, deksfenfluramin)
• fenfluramin, ranije korišten za mršavljenje, sada ograničen na liječenje određenih epileptičkih poremećaja
• stimulansi poput amfetamina, metamfetamina i kokaina
• lijekovi za liječenje raka (npr. dasatinib, bosutinib i alkilirajući agensi)
• imunomodulacijski lijekovi (npr. interferon-alfa, interferon-beta i leflunomid)
• biljni dodaci poput gospine trave i L-triptofana
• lijekovi za hepatitis C temeljeni na sofosbuviru.

6. Plućna arterijska hipertenzija povezana s bolestima jetre

Bolesti jetre, poput ciroze, mogu uzrokovati portalnu hipertenziju, stanje u kojem dolazi do visokog krvnog tlaka u krvnim žilama koje opskrbljuju jetru. To može dovesti do oblika plućne arterijske hipertenzije poznatog kao portopulmonalna hipertenzija.

Pretpostavlja se da određeni štetni spojevi, koji bi inače bili filtrirani u jetri, zaobilaze jetru i dospijevaju u pluća, što uzrokuje probleme.

7. Plućna arterijska hipertenzija uzrokovana infekcijama

Kada su u pitanju plućna hipertenzija i uzroci, u rijetkim slučajevima određeni virusi i paraziti mogu utjecati na plućne arterije i izazvati plućnu arterijsku hipertenziju. Među njima su:

• HIV – na svakih 200 osoba s HIV-om procjenjuje se da jedna do 10 može razviti plućnu arterijsku hipertenziju
• šistosomijaza – parazitska infekcija kod koje jajašca crva mogu dospjeti u pluća, izazivajući upalu i ožiljke.
• hepatitis B i C – rjeđi, ali mogući uzročnici plućne arterijske hipertenzije
• humani herpesvirus 8 – virus povezan s određenim plućnim bolestima.

Tko ima povećan rizik od plućne arterijske hipertenzije?

Plućna arterijska hipertenzija je češća kod osoba koje:

• imaju između 30 – 60 godina
• imaju obiteljsku povijest plućne arterijske hipertenzije
• nose genetske mutacije (npr. mutacija BMPR2 gena, Downov sindrom, Gaucherova bolest)
• koriste stimulativne droge poput kokaina ili metamfetamina
• žive na visokim nadmorskim visinama.

Opasne komplikacije plućne arterijske hipertenzije

Plućna arterijska hipertenzija je ozbiljno i progresivno stanje koje s vremenom može postati po život opasno. Povišen krvni tlak u plućima stavlja srce pod veliki napor i remeti cirkulaciju krvi, što može dovesti do teških posljedica, uključujući:

• anemiju (nizak broj crvenih krvnih stanica) zbog smanjene apsorpcije željeza
• aritmije (nepravilan srčani ritam) uzrokovane promjenama tlaka u srcu
• krvne ugruške u plućima zbog smanjene cirkulacije krvi
• krvarenje u plućima zbog povišenog tlaka u plućnim arterijama
• zatajenje srca zbog prekomjernog opterećenja srca i poremećenog protoka krvi.

Pročitajte i ove članke:

• “Nevidljiva bolest” napada mlade, može biti fatalna: “Ovo su dva glavna simptoma koja mnogi ne shvaćaju ozbiljno”
• Pulmonalna hipertenzija: Kako visoki tlak utječe na disanje?
• Ovo su neočekivani uzroci oštećenja pluća.

• Plućna hipertenzija - uzroci

Učitaj više izvora