Zamislite da već nakon jedne noći spavanja možete saznati koliki je vaš rizik od razvoja ozbiljnih bolesti poput demencije, moždanog udara ili srčanog zatajenja.

Upravo to pokazuje novo istraživanje koje otkriva kako umjetna inteligencija (AI) iz podataka prikupljenih tijekom sna može procijeniti zdravstvene rizike s iznimnom preciznošću.

Kako AI mijenja dijagnostiku bolesti?

Jedan od najvećih potencijala umjetne inteligencije i strojnog učenja nalazi se upravo u zdravstvu.

Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Stanford pokazuje da AI može predvidjeti rizik od razvoja više od 100 ozbiljnih zdravstvenih stanja koristeći neinvazivne podatke prikupljene tijekom samo jedne noći spavanja.

Zašto je san toliko važan?

San je ključan za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Utječe na emocionalnu stabilnost, kognitivne sposobnosti, koncentraciju, otpornost na stres i pamćenje.

Procjenjuje se da je oko 50 % slučajeva nesanice povezano sa psihološkim stresom, anksioznošću ili depresijom, dok se opsesivno-kompulzivni poremećaj često povezuje s lošom kvalitetom sna.

Prema podacima Cleveland Clinic, postoji više od 80 različitih poremećaja spavanja. Najčešći su kronična nesanica, opstruktivna apneja u snu, sindrom nemirnih nogu, poremećaj ponašanja u REM fazi sna, narkolepsija, poremećaj odgođene faze spavanja te poremećaj spavanja povezan sa smjenskim radom.

Tko danas loše spava?

Problemi sa snom postali su globalni problem. Očekuje se da će tržište poremećaja spavanja do 2034. godine dosegnuti vrijednost od 72 milijarde američkih dolara. U SAD-u se procjenjuje da 50 – 70 milijuna ljudi ima neki oblik poremećaja sna ili budnosti, a svaka treća odrasla osoba ne spava dovoljno.

Na globalnoj razini gotovo milijarda odraslih u dobi 30 – 69 godina ima apneju u snu, no to je samo jedan od brojnih poremećaja spavanja.

Jedna noć sna – pravo bogatstvo podataka za AI

Istraživači su razvili multimodalni AI model nazvan SleepFM, treniran na podacima polisomnografije – detaljnog, neinvazivnog snimanja koje se provodi tijekom noći.

Polisomnografija bilježi moždanu aktivnost (EEG), razinu kisika u krvi, pokrete očiju, rad srca, disanje te pokrete mišića i nogu. Riječ je o zlatnom standardu za dijagnosticiranje poremećaja poput apneje u snu, dugotrajne nesanice, narkolepsije, parasomnije i drugih poremećaja povezanih sa snom.

Kako bi model bio što precizniji, AI je treniran na podacima gotovo 65.000 sudionika i više od 585.000 sati pažljivo obrađenih snimki sna iz nekoliko velikih studija. Dodatni podaci korišteni su za fino podešavanje algoritma.

Znanstvenici navode da je ovaj model koristio 5 – 25 puta više podataka nego prethodni slični AI sustavi.

Što sve AI može predvidjeti?

SleepFM je treniran metodom samonadziranog učenja, bez potrebe za unaprijed označenim podacima. Nakon toga testiran je na više od tisuću različitih bolesti.

Posebno se istaknuo u predviđanju neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Ukupno je AI uspješno predvidio rizik za čak 130 zdravstvenih stanja, uključujući demenciju, moždani udar, srčano zatajenje, kroničnu bolest bubrega, srčani udar, fibrilaciju atrija i ukupnu smrtnost.

Zaključak istraživača je jasan – umjetna inteligencija može “naučiti jezik sna” i na temelju njega omogućiti raniju, učinkovitiju i dostupniju procjenu zdravstvenih rizika.

Pročitajte i ove članke:

• Upotreba ChatGPT-a u dijagnozi bolesti: Trebamo li svoj život i zdravlje dati u ruke umjetne inteligencije? Evo što o tome kaže liječnik
• 7 načina kako možete koristiti ChatGPT za svoje mentalno zdravlje i dobrobit
• Koristite li ChatGPT svaki dan? Novo istraživanje povezuje AI s ovim poremećajima.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne postoje ni lijek ni cjepivo

Zabrinjavajuće vijesti: Virus s do 75 % smrtnosti ponovno je aktivan!

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• AI i dijagnostika bolesti
• AI i spavanje
• istraživanje
• umjetna inteligencija