Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom životu – koristite je na poslu, u školi ili privatno, često i bez razmišljanja.

No, novo istraživanje sugerira da učestala osobna upotreba AI alata može biti povezana s lošijim mentalnim zdravljem. U nastavku saznajte što su znanstvenici otkrili, koga to najviše pogađa i gdje su granice ovih zaključaka.

Znanstvenici istražili vezu između AI-ja i mentalnog zdravlja

Istraživački tim objavio je studiju u časopisu JAMA Network Open u kojoj su analizirali odnos između korištenja umjetne inteligencije i simptoma mentalnih poteškoća.

Na temelju anketnih podataka gotovo 21.000 odraslih osoba iz svih 50 američkih saveznih država, zaključili su da je učestalo korištenje AI-ja povezano s većom vjerojatnošću pojave simptoma depresije, anksioznosti i razdražljivosti.

Iako je umjetna inteligencija relativno nova tehnologija, vrlo je brzo postala sastavni dio svakodnevice – od traženja recepata do obrade podataka na poslu. Kao i kod svake nove tehnologije, ključno je razumjeti kako utječe na zdravlje korisnika.

Dosad su postojala uglavnom pojedinačna upozorenja da chatbotovi mogu poticati zablude ili čak suicidalne misli, no znanstvenih istraživanja na ovu temu bilo je vrlo malo. Ova studija pokušava popuniti tu prazninu.

Kako su prikupljeni podaci?

Podaci su prikupljeni tijekom travnja i svibnja 2025. godine, a obuhvatili su 20.847 ispitanika starijih od 18 godina. Uzorak je bio demografski uravnotežen prema dobi, spolu, etničkoj pripadnosti i obrazovanju.

Sudionici su odgovarali na pitanje koliko često koriste umjetnu inteligenciju – od “nikada” do “više puta dnevno” – te koriste li je u privatne, poslovne ili obrazovne svrhe.

Mentalno zdravlje procjenjivano je pomoću standardiziranih upitnika:

• PHQ-9 za simptome depresije
• GAD-2 za anksioznost
• BITe za razdražljivost.

U analizu su uključeni i podaci poput razine obrazovanja i prihoda kućanstva.

Koliko često ljudi koriste AI?

Rezultati pokazuju da:

• 10,3 % ispitanika koristi AI svaki dan
• 5,3 % koristi ga više puta dnevno.

Među svakodnevnim korisnicima:

• oko 50 % koristi AI za posao
• 11,4 % za školovanje
• čak 87,1 % za osobne potrebe.

Češći korisnici umjetne inteligencije uglavnom su:

• mlađe osobe
• muškarci
• visokoobrazovani
• osobe s višim prihodima
• stanovnici urbanih sredina.

Postoji li veza između AI-ja i mentalnih problema?

Voditelj studije, dr. Roy H. Perlis, profesor psihijatrije na Harvard Medical School, za Medical News Today istaknuo je da su osobe koje koriste AI barem jednom dnevno imale 30 % veću vjerojatnost umjerenih ili izraženijih simptoma depresije – razine kod koje se obično preporučuje stručna procjena i liječenje.

Sličan obrazac primijećen je i kod anksioznosti te razdražljivosti.

Povezanost nije ovisila o spolu, ali jest o dobi – izraženija je bila kod osoba između 25 i 64 godine.

Više pitanja nego odgovora

Kao i kod većine istraživanja, ostaje ključno pitanje: što je uzrok, a što posljedica?

Prema riječima dr. Perlisa, zasad nije moguće reći uzrokuje li korištenje AI-ja lošije mentalno zdravlje ili osobe s već postojećim simptomima češće posežu za AI alatima. To bi mogla razjasniti tek dugoročna ili randomizirana istraživanja.

Otvoreno je i pitanje zašto se ova povezanost ne vidi kod mlađih od 25 i starijih od 64 godine. Moguće je da te skupine koriste AI na drugačije načine, ali to zasad nije jasno.

Dr. Perlis upozorava i na potencijalni problem korištenja AI-ja kao zamjene za društvenu interakciju, što smatra jednim od glavnih razloga zašto je uopće započeo ovo istraživanje.

Stručnjaci upozoravaju na rizik izolacije

Psihoterapeut i stručnjak za ovisnosti John Puls, koji nije sudjelovao u studiji, ističe da ga rezultati ne iznenađuju.

Prema njegovim riječima, pretjerano oslanjanje na AI može smanjiti stvarne razgovore s ljudima, povećati osjećaj usamljenosti i dovesti do gubitka osjećaja svrhe, što sve može potaknuti depresiju.

Može li se AI koristiti na zdrav način?

Unatoč zabrinjavajućim nalazima, stručnjaci naglašavaju da umjetna inteligencija nije nužno loša.

Dr. Perlis smatra da kvalitetno dizajnirani chatbotovi mogu pomoći osobama koje nemaju pristup psihoterapiji – ali samo ako su pažljivo nadzirani i korišteni uz podršku stručnjaka.

Slično mišljenje dijeli i dr. Mill Brown iz Spring Healtha, koji ističe da klinički razvijeni AI alati već pokazuju potencijal u smanjenju simptoma i boljoj dostupnosti pomoći.

Ipak, kako upozorava Puls, korist prestaje onog trenutka kada AI zamijeni stvarne ljudske odnose.

Ograničenja studije i što slijedi

Iako je istraživanje provedeno na velikom uzorku, riječ je o internetskoj anketi, što znači da rezultati možda ne odražavaju savršeno opću populaciju. Postoji mogućnost da su u istraživanju češće sudjelovale osobe koje se već osjećaju usamljeno ili lošijeg mentalnog zdravlja.

Znanstvenici se slažu da su potrebna dodatna istraživanja – posebno dugoročna – kako bi se bolje razumjelo kako se mentalno zdravlje mijenja s vremenom i razinama korištenja AI-ja.

Unatoč svemu, većina stručnjaka ostaje umjereno optimistična: umjetna inteligencija može biti snažan alat za dobrobit mentalnog zdravlja, ali samo ako se koristi promišljeno i kao nadopuna, a ne zamjena za ljudski kontakt.

Pročitajte i ove članke:

• 7 načina kako možete koristiti ChatGPT za svoje mentalno zdravlje i dobrobit
• Upotreba ChatGPT-a u dijagnozi bolesti: Trebamo li svoj život i zdravlje dati u ruke umjetne inteligencije? Evo što o tome kaže liječnik
• Kako pripremiti svoju djecu za doba umjetne inteligencije?

• anksioznost
• depresija
• istraživanje
• razdražljivost
• umjetna inteligencija

Učitaj više izvora