Kronična nesanica povezana s većim rizikom od ovoga
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja

Sve više istraživanja potvrđuje ono što mnogi već osjećaju – loš san nije samo neugodan, već može imati ozbiljne posljedice za zdravlje mozga.
Procjenjuje se da više od 16 % svjetske populacije pati od nesanice, a kod dijela tih ljudi riječ je o kroničnoj nesanici – problemima sa spavanjem koji traju najmanje tri noći tjedno kroz tri mjeseca ili dulje.
Povezanost nesanice i zdravlja mozga
Ranija istraživanja pokazala su da nesanica povećava rizik od depresije, dijabetesa tipa 2, pretilosti, povišenog krvnog tlaka i bolesti srca, a sve češće se povezuje i s neurološkim stanjima poput kognitivnog pada, demencije i Alzheimerove bolesti.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Neurology donosi još alarmantnije podatke – osobe s kroničnom nesanicom imaju 40 % veći rizik od razvoja demencije ili blagog kognitivnog oštećenja u odnosu na one koji imaju povremene probleme sa spavanjem.

Kako je provedeno istraživanje?
U istraživanju je sudjelovalo 2.750 odraslih osoba u prosjeku starih 70 godina, koje su na početku bile kognitivno zdrave. Od njih je 16 % imalo kroničnu nesanicu.
Tijekom prosječnih 5,6 godina praćenja, sudionici su redovito ispunjavali upitnike o spavanju, rješavali testove pamćenja i pažnje te imali snimanja mozga radi praćenja promjena povezanih s Alzheimerovom bolešću.
Rezultati su pokazali da osobe koje su spavale kraće od prosjeka imaju više bijele tvari s oštećenjima i nakupljenih amiloidnih plakova u mozgu – promjena koje se povezuju s Alzheimerovom bolešću i lošim zdravljem krvnih žila u mozgu.
Zašto je to važno?
Stručnjaci naglašavaju da nesanica ne smije biti shvaćena kao normalan dio starenja. Iako se kvaliteta sna prirodno mijenja s godinama, kronična nesanica značajno premašuje te promjene i može postati ozbiljan rizik za mentalno zdravlje.
Utjecaj nesanice na rizik od demencije veći je od pojedinih poznatih čimbenika rizika poput dijabetesa i hipertenzije. To nesanicu stavlja u fokus kao mogući promjenjivi faktor rizika na koji možemo djelovati, istaknuo je autor istraživanja dr. Diego Z. Carvalho iz Mayo klinike.
Terapije i prevencija
Dobra vijest je da se nesanica može uspješno liječiti. Kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu (CBT-I) danas se smatra “zlatnim standardom”, a sve veća dostupnost online programa i aplikacija olakšava pristup ovoj terapiji.
Stručnjaci također naglašavaju važnost procjene sna kod starijih osoba – ne samo u specijaliziranim klinikama, već i u sklopu redovitih liječničkih pregleda.
Pročitajte i ove članke:
- “Muči me nesanica, što da radim?”: Evo odgovora
- Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije
- Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Akutni stres: Koji su simptomi i posljedice?
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Carvalho, D. Z. i sur. (2025). Associations of Chronic Insomnia, Longitudinal Cognitive Outcomes, Amyloid-PET, and White Matter Changes in Cognitively Normal Older Adults. Neurology, 105(7).
- Pelc, C. i sur. (2025). Chronic insomnia may raise dementia risk by 40%, lead to 3.5 years faster aging. Medical News Today.