Epilepsija je dugotrajna (kronična) bolest koja uzrokuje ponovljene napadaje zbog abnormalnih električnih signala koje proizvode moždane stanice. Nalet nekontrolirane električne aktivnosti unutar moždanih stanica uzrokuje napadaj. Napadaji mogu uključivati ​​promjene svijesti, kontrole mišića, osjeta, emocija i ponašanja.

Praćenje čimbenika koji mogu nastupiti prije napadaja (koji se nazivaju i okidači epilepsije) može pomoći da se prepozna kada napadaj može započeti. Tada osoba možete biti spremna i naučiti kako smanjiti mogućnost napadaja u pojedinom trenutku.

Okidači epilepsije

Uobičajeni okidači epilepsije su:

• određeno doba dana ili noći
• nedostatak sna – umor, loš san, nedovoljno sna, poremećen san
• bolest s i bez vrućice
• bljeskajuća svjetla ili uzorci
• alkohol – uključujući tešku konzumaciju alkohola ili odvikavanje od alkohola
• uporaba droga – uporaba kokaina i drugih rekreativnih droga kao što je ecstasy
• stres
• menstrualni ciklus ili druge hormonalne promjene
• loša prehrana – dugo vremena bez jela, dehidracija, nedovoljno tekućine, nizak šećer u krvi, nedostatak vitamina i minerala, višak kofeina ili drugih proizvoda koji mogu pogoršati napadaje
• korištenje određenih lijekova i propušteni lijekovi.

Alkohol i epilepsija

Kad je u pitanju konzumacija alkohola, evo što trebate znati:

• u malim količinama alkohol ne izaziva napadaje; piće ili dva tu i tamo ne povećava učestalost napadaja
• male količine alkohola ne mijenjaju koncentraciju lijekova protiv napadaja u krvi i ne mijenjaju nalaze elektroencefalograma (EEG-a)
• kada je alkohol povezan s napadajima, najčešće je odvikavanje od alkohola ono što uzrokuje napadaje, a ne samo pijenje; rizik od napadaja može biti puno veći nakon tri ili više alkoholnih pića
• prekomjerno pijenje i odvikavanje od alkohola mogu čak dovesti do statusa epilepticusa, po život opasnog i potencijalno fatalnog problema
• lijekovi protiv napadaja mogu smanjiti toleranciju na alkohol pa su neposredni učinci konzumiranja alkohola veći; drugim riječima, ljudi se brže opijaju; brzo opijanje velik je problem jer su mnoge nuspojave ovih lijekova slične akutnim učincima samog alkohola.

Neka su istraživanja pokazala da je alkoholizam, odnosno kronična zlouporaba alkohola povezana s razvojem epilepsije kod nekih ljudi. Ovo istraživanje sugerira da ponovljeni napadaji prilikom odvikavanja od alkohola mogu učiniti mozak razdražljivijim.

Stoga ljudi koji su doživjeli napadaje izazvane prekomjernim pijenjem mogu početi doživljavati neprovocirane epileptične napadaje bez obzira na konzumaciju alkohola.

Droge i epilepsija

Učinci i rizici tzv. rekreacijskih droga uvelike se razlikuju. Mogu izravno utjecati na mozak i napadaje ili međudjelovati s lijekovima protiv napadaja, a učinci će se razlikovati kod različitih lijekova i od osobe do osobe:

• kokain – svi oblici upotrebe kokaina mogu uzrokovati napadaje unutar nekoliko sekundi, minuta ili sati nakon uzimanja; napadaji uzrokovani kokainom jedinstveno su opasni i mogu biti povezani sa srčanim udarima, poremećajem normalnog srčanog ritma (srčana aritmija) i smrću; mogu se pojaviti čak i kod nekoga tko nikad prije nije imao napadaj; osobe s epilepsijom bi svakako trebale izbjegavati kokain
• amfetamini i drugi stimulansi – kada se koriste pod nadzorom liječnika, čini se da amfetamini ili drugi stimulansi ne povećavaju rizik od napadaja kod osoba s epilepsijom; međutim, ako se zlorabe amfetamini ili srodne droge kao što je ecstasy (MDMA), mogu se doživjeti nedostatak sna, zbunjenost ili ozbiljni psihijatrijski poremećaji; kada se to dogodi, vrlo je vjerojatno da će osoba zaboraviti lijek protiv napadaja, što također može izazvati napadaje; neki su istraživači također otkrili dugotrajna oštećenja mozga uzrokovana korištenjem nekih vrsta stimulansa; vrlo visoke doze amfetamina mogu uzrokovati teške toničko-kloničke napadaje, srčani udar i smrt
• marihuana – istraživanja na životinjama su pokazala da THC, aktivni sastojak marihuane i kanabidiol, tvar u marihuani koja ne izaziva psihoaktivne učinke, mogu pomoći napadajima, ali ih i izazvati; međutim, ne zna se dovoljno o tome koji sastojci i koliko mogu pomoći ili naškoditi osobama s napadajima
• heroin – i srodni narkotici su lijekovi dobiveni od opijuma ili su proizvedeni lijekovi koji su kemijski slični opijumu; ovi lijekovi ne utječu izravno na vjerojatnost napadaja kod osoba s epilepsijom; međutim, ljudi koji koriste te lijekove često zaborave uzeti propisane lijekove protiv napadaja; uzimanje velikih količina narkotika može uzrokovati ozbiljan nedostatak kisika u mozgu, što može dovesti do napadaja.

Poremećaji sna i epilepsija

Spavanje može utjecati na napade na mnogo različitih načina. Tijekom normalnih ciklusa spavanja i budnosti dolazi do promjena u električnoj i hormonskoj aktivnosti mozga. Ove promjene mogu biti povezane s razlogom zašto neki ljudi imaju više napadaja tijekom spavanja nego drugi i zašto nedostatak sna može izazvati napadaje.

Napadaji nekih ljudi vrlo su usko povezani s njihovim snom. Mogu imati napadaje dok spavaju, kad zaspu ili se probude. Za druge spavanje možda nije uobičajen okidač ili je povezanost manje jasna. Primjerice, nedovoljno sna može potaknuti napadaje samo ako se aktiviraju i drugi okidači. Puno stvari može utjecati na nečiji san i povećati vjerojatnost da će imati napadaje:

• nedostatak sna – ne postoji magičan broj sati sna koji bi svi trebali odspavati; neki ljudi dobro funkcioniraju s pet odspavanih sati, drugima je potrebno 8 – 10 sati ili više; općenito, najmanje 7 – 8 sati noćnog sna smatra se dobrim, ali treba uzeti u obzir i kvalitetu sna
• kvaliteta sna – dobar san znači da se osoba osjeća odmorno kada se probudi i da ima energije tijekom dana; puno stvari može spriječiti osobu da dobije kvalitetan san, npr. nedovoljno sna, često buđenje ili vrlo nemiran san
• napadaji noću – mogu probuditi ljude ili im samo poremetiti san tako da ne spavaju kvalitetno; mozak može propuštati neke od važnih ciklusa spavanja, a kao rezultat toga netko tko ima puno napadaja noću može imati problema s funkcioniranjem tijekom dana; također može biti kronično neispavan i imati više napadaja tijekom dana
• poteškoće s uspavljivanjem – problemi sa spavanjem mogu nastati zbog nemogućnosti uspavljivanja, učestalog buđenja ili preranog buđenja
• raspoloženje – poteškoće sa spavanjem čest su simptom depresije i tjeskobe; ako problemi sa spavanjem traju dulje od dva tjedna ili su prisutni drugi simptomi problema s raspoloženjem, može pomoći posjet liječniku
• loše prehrambene navike – jedenje velikih količina prije spavanja, pijenje kave ili drugih pića s kofeinom ili pijenje alkohola navečer samo su neke od prehrambenih navika koje mogu pogoršati san
• nuspojave lijekova – lijekovi protiv napadaja mogu učiniti ljude pospanima; drugi mogu otežati uspavljivanje; vrijeme uzimanja lijekova protiv napadaja također može učiniti razliku
• poremećaji spavanja – ponekad ljudi ne mogu spavati jer imaju poremećaj spavanja, poput apneje za vrijeme spavanja, nemirnih nogu ili drugih problema sa spavanjem; poremećaji spavanja mogu učiniti osobu kronično neispavanom i umornom; nije neobično vidjeti da ljudi s napadajima imaju i poremećaje spavanja.

Pročitajte članak “Noćna epilepsija: Ovo su znakovi da ste imali napadaj“.

Menstrualni ciklus i epilepsija

Otprilike polovica žena u reproduktivnoj dobi koje imaju epilepsiju prijavljuju povećanje napadaja u vrijeme menstruacije. Napadaji koji se javljaju oko menstrualnog ciklusa nazivaju se katamenijalna epilepsija. Studije pokazuju da su promjene u napadajima najčešće u sredini ciklusa oko ovulacije i oko tjedan dana prije menstrualnog krvarenja.

Hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa najvjerojatniji su uzrok promjena u učestalosti napadaja. Mozak sadrži mnoge živčane stanice na koje izravno utječu estrogen i progesteron, glavni spolni hormoni kod žena.

Studije na životinjama su pokazale da visoke doze estrogena mogu izazvati ili pogoršati napadaje. Ipak, progesteron može zaštititi od napadaja.

Neuzimanje lijekova i epilepsija

Propuštene doze lijeka za napadaje najčešći su uzrok napadaja. Propušteni lijekovi mogu izazvati napadaje kod osoba s dobro kontroliranom i loše kontroliranom epilepsijom. Napadaji se mogu dogoditi češće nego inače, biti intenzivniji ili se mogu razviti u dugotrajne napadaje koji se nazivaju epileptički status.

Epileptički status je hitan medicinski slučaj i može dovesti do smrti ako se napadaji ne zaustave. Propuštene doze lijeka također mogu dovesti do padova, ozljeda i drugih problema zbog napadaja i promjena u razinama lijeka.

Prilično je uobičajeno da ljudi s epilepsijom s vremena na vrijeme propuste jednu dozu. Često se ne dogodi ništa loše, ali vjerojatnost da će osoba dobiti napadaj može biti veća.

Propuštanje jedne doze će vjerojatnije uzrokovati napadaje ako je planirano uzimanje lijeka samo jednom dnevno. Ako je doza dva do četiri puta dnevno, rizik od napadaja kod propuštanja jedne doze je manji, ali ako se propusti nekoliko doza zaredom, vjerojatnost izbijanja napadaja bit će veća.

Druge bolesti i epilepsija

Uobičajeni okidač napadaja kod osoba s epilepsijom je neka vrsta akutne bolesti ili infekcije. Prehlade, upala pluća ili infekcije sinusa (uzrokovane virusima ili bakterijama) često mogu dovesti do promjene napadaja:

• napadaji mogu biti potaknuti fizičkim stresom zbog bolesti, groznice ili dehidracije ako osoba ne jede ili ne pije adekvatno
• osobe s napadajima koje imaju želučane tegobe ili bolesti koje uzrokuju želučane tegobe i povraćanje mogu dehidrirati i možda neće moći na vrijeme uzeti lijekove protiv napadaja
• ljudi također mogu loše spavati kada su bolesni, što je još jedan mogući okidač.

Fotoosjetljivost i epilepsija

Za oko 3 % ljudi s epilepsijom izloženost blještavim svjetlima određenog intenziteta ili određenim vizualnim obrascima može izazvati napadaje. Ovo stanje je poznato kao fotosenzitivna epilepsija.

Fotosenzitivna epilepsija je češća u djece i adolescenata, osobito onih s generaliziranom epilepsijom i s određenim epilepsijskim sindromima, kao što su juvenilna mioklonična epilepsija i epilepsija s mioklonijom kapaka. S godinama postaje rjeđa, s relativno malo slučajeva u srednjim 20-ima.

Mnogi ljudi nisu svjesni da su osjetljivi na treperenje svjetla ili na određene vrste uzoraka sve dok ne dobiju napadaj.

Stres i epilepsija

Stres dolazi u mnogim oblicima i za svakog ima drugačije značenje. Može biti uzrokovan velikim životnim događajem ili svakodnevnim aktivnostima koje mogu osobu dovesti u loše raspoloženje. Neka su istraživanja otkrila da veliki životni stresovi, dobri ili loši, mogu utjecati na napadaje, dok su druga otkrila da se nakupljanje “svakodnevnog stresa” čini važnijim.

Stres je očekivani i neizbježni dio života. To je reakcija tijela na bilo koju promjenu koja zahtijeva fizički i emocionalni odgovor. Poznato je da stres uzrokuje zabrinutost, depresiju, frustraciju, pa čak i ljutnju:

• stres stvara ili otpušta određene hormone povezane sa živčanim sustavom koji mogu utjecati na mozak
• područja mozga važna za neke vrste napadaja, npr. parcijalne napadaje, ista su područja mozga koja su uključena u emocije i reagiraju na stres
• stres može uzrokovati probleme sa spavanjem, što je također okidač napadaja
• kronični stres može dovesti do tjeskobe ili depresije; problemi sa spavanjem simptomi su ovih problema s raspoloženjem; tjeskoba i depresija također mogu pogoršati stres, uzrokujući začarani krug s više napadaja i problema s raspoloženjem.

Pročitajte članak “Stres i epilepsija: Nepravedno zanemarena veza! Psihologinja otkriva sve o svakodnevno prisutnom okidaču epileptičnih napadaja“.

Ljubičasti dan

Ljubičasti dan je međunarodna aktivnost posvećena podizanju svijesti o epilepsiji u cijelom svijetu. Svake godine 26. ožujka ljudi u zemljama diljem svijeta pozvani su da nose ljubičastu odjeću i organiziraju događaje u znak podrške podizanju svijesti o epilepsiji.

Pročitajte i ove članke:

• Epilepsija: Neočekivani znakovi mogu najaviti napadaj!
• Kako izgleda epileptički napadaj? Liječnik otkriva detalje i što podrazumijeva prva pomoć
• Vježbanje s epilepsijom: Zahtijeva veliki oprez! Evo kako pomaže i koje vježbe odabrati.

• okidači epilepsije
• stres i epilepsija

Učitaj više izvora