Leptospiroza (ljetna gripa, žetvena/vodena/muljna groznica) spada u zarazne bolesti životinja i čovjeka. Riječ je o zoonozi koja se obično prezentira kao kratkotrajna bolest uz povišenu temperaturu te dobar ishod, dok se rjeđe javlja kao Weilova bolest (teško oštećenje jetre, bubrega i drugih organa).

Čovjek se zarazi prilikom izravnog kontakta sa životinjama ili u dodiru s kontaminiranim tlom ili vodama.

Inkubacija (vrijeme koje prođe od zaraze do pojave simptoma) je obično 7 – 10 dana. Klinički tijek bolesti je bifazičan – prva faza je praćena povišenom temperaturom i traje 4 – 7 dana, nakon čega slijedi pad temperature u trajanju 1 – 2 dana, te druga faza bolesti – imuna faza, koja traje 4 – 30 dana.

Leptospiroza – uzroci

Uzročnik su gram negativne bakterije, spirohete, iz roda Leptospira, porodice Leptospiraceae, koje se luče mokraćom u sklopu kronične infekcije životinje (glodavci, svinje, goveda, konji, psi, lisice, vukovi, šišmiši).

Van organizma životinje ova bakterija može tjednima preživjeti u zemlji (posebno blatu) i vodi (stajaćice). Bolest se može javiti u manjim i većim epidemijama koje su češće za vrijeme kišnih razdoblja, znatno rjeđe za vrijeme suša. U područjima s umjerenom klimom bolest se javlja sezonski – u ljeto i ranu jesen, najčešće u dolinama rijeka.

Leptospiroza – prijenos

Čovjek se može zaraziti leptospirozom na dva načina:

• izravnim kontaktom s izlučevinama (urinom) inficiranih životinja – najčešće glodavaca, svinja (leptospiroza kod svinja), konja (leptospiroza kod konja), pasa (leptospiroza kod pasa), mačaka (leptospiroza kod mačke) i divljih životinja (lisice, vukovi, šišmiši)
• kontaktom s inficiranom vodom, tlom ili kupanjem u stajaćim vodama.

Uglavnom su ulazna mjesta zaraze oštećena koža ili izložene neoštećene sluznice (oči, nos, usna šupljina).

Zbog načina zaraze učestala je pojava kod veterinara, ribolovaca, lovaca, mesara, stočara, šumskih radnika i čistača kanalizacija, ali nerijetko i kod sportaša, rekreativaca, vojnika i putnika (kupanje u kontaminiranoj vodi, kretanje po blatnim putovima).

Ipak, prijenos s čovjeka na čovjeka se praktički ne događa.

Leptospiroza – simptomi

Inkubacijsko razdoblje uključuje 7 – 10 dana (katkad od dva dana pa sve do više od mjesec dana).

Leptospiroza kod ljudi ima bifazičan tijek, odnosno dvije faze:

• leptospiremična (bakteriemična, septikemična) faza – počinje naglo i traje 4 – 7 dana, karakteriziraju je zimica, visoka temperatura, glavobolja i bolovi u mišićima (osobito potkoljenice); subkonjunktivalna krvarenja se mogu javiti nakon 3 – 4 dana; radi se o crvenilu oka koje je posljedica pucanja kapilara, prije druge faze slijedi pad temperature (1 – 2 dana)
• imuna faza – javlja se između 4 – 30 dana bolesti; ponovo se javljaju temperatura i ostali simptomi iz prve faze bolesti; bolesnik može povraćati, imati bolove u trbuhu, proljev, osip, epistaksu (krvarenje iz nosa); može se javiti meningitis te opsežnije zahvaćanje jetre i bubrega.

Kod nas je najčešći oblik bolesti monofazični, febrilni oblik kod kojeg osim općih simptoma nema težih simptoma i zahvaćanja organa. Temperatura se povlači za 3 – 5 dana.

Weilova bolest je težak oblik leptospiroze u okviru koje se javljaju žutica, povišena temperatura i poremećaj svijesti. Uz oštećenje jetre oštećeni su i bubrezi, što se manifestira:

• proteinurijom (prisutnost proteina u urinu)
• hematurijom (prisutnost krvi u urinu)
• uremijom (povišena koncentracija ureje u krvi).

Javljaju se i anemija, trombocitopenija te oštećenje kapilara posljedično kojem se na koži javljaju petehije i purpure te krvarenje iz nosa.

Leptospiroza kod ljudi – dijagnoza

Leptospiroza se dijagnosticira na temelju:

• kliničke slike
• laboratorijskih pretraga iz krvi
• izolacijom bakterije iz krvi, likvora i urina
• serološkim pretragama.

Leptospiroza – liječenje

Blaže forme ne treba liječiti antibioticima. Za blage i umjerene slučajeve se daju doksiciklin ili amoksicilin. Kod težih slučajeva potrebno je bolničko liječenje uz intravensko davanje penicilina ili ampicilina.

Za ljude ne postoji cjepivo protiv leptospiroze. Kako postoji 200 različitih bakterija iz navedenog roda, moguće je ponovno obolijevanje.

Leptospiroza kod djece

Isti simptomi mogu pogoditi i djecu kad se npr. nađu u kontaktu sa zaraženim kućnim ljubimcem ili kupaju u kontaminiranoj vodi. Liječenje se provodi kao i kod odraslih. Tijekom boravka u prirodi djeca bi trebala biti pod stalnim nadzorom.

Leptospiroza – prevencija

Kako bi se spriječila pojava leptospiroze i njezino širenje, važno je sljedeće:

• deratizacija
• higijenski uvjeti držanja životinja
• kloriranje vode za piće i bazena
• izbjegavanje kupanja u vodama gdje se kupa stoka
• redovito pranje ruku
• zbrinjavanje posjekotina i ogrebotina prije boravka na moguće kontaminiranom prostoru
• nošenje zaštitne odjeće i obuće tijekom rada sa životinjama
• cijepljenje životinja.

Leptospiroza u Hrvatskoj

Kako bi se spriječila epidemija leptospiroze, u Hrvatskoj se njome bave infektolozi, epidemiolozi i veterinari. Pojavljuje se uglavnom u dolinama velikih rijeka. Zato je kontinentalna Hrvatska vrlo pogodna za održavanje njezina uzročnika.

Pročitajte i ove članke:

• Ove bolesti mogle bi ubiti 12 puta više ljudi do 2050.! Znanstvenici pozivaju na “hitnu akciju” smanjivanja rizika
• Bolesti sa životinja sve se češće prenose na ljude, ovo su razlozi
• Toksoplazmoza: Možda je imate, a ni ne znate! Evo o čemu je riječ.

• leptospiroza
• Leptospiroza – liječenje
• Leptospiroza kod konja
• Leptospiroza kod ljudi
• Leptospiroza kod mačke
• Leptospiroza kod pasa
• Leptospiroza kod svinja

Učitaj više izvora