Kongestivno zatajenje srca – uzroci, simptomi, NYHA klasifikacija i liječenje

anatomija srca

Kongestivno zatajenje srca je poremećaj rada srca kada srce gubi sposobnost djelotvornog pumpanja krvi, čime potrebe tijela za kisikom i hranjivim tvarima nisu zadovoljene. Zatajenje srca nije prestanak rada srca već „slabljenje srca“, nastalo zbog različitih bolesti srca.  

Zatajenje srca nije specifična bolest već klinički sindrom. Razlika je u tome što bilo koja srčana bolest u krajnjem rezultatu može dovesti do zatajivanja srca kao pumpe.  

Kongestivno zatajenje srca naziva se još i kronično zatajenje srca, zastojna srčana bolest, popuštanje srca, slabo srce ili srčana dekompenzacija.

Glavni simptomi zatajenja srca su zaduha (nedostatak zraka), oticanje nogu i zamor. Svakodnevne aktivnosti poput hoda uz stepenice mogu biti otežane zbog osjećaja nedostatka zraka.

Kongestivno zatajenje srca – mehanizam nastanka

Glavna funkcija srca je pumpanje krvi u krvne žile. Funkcija srca određena je s četiri čimbenika:

  • tlačno opterećenje (arterijski tlak),
  • volumno opterećenje (volumen krvi),
  • frekvencija (broj otkucaja srca u minuti, srčani puls),
  • kontraktilnost srca (svojstvo srčanog mišića – miokarda da se kontrahira, stisne).

Srce nastoji održati stalan minutni volumen kako bi sve stanice u našem tijelu bile opskrbljene kisikom i hranjivim tvarima. Minutni volumen srca je količina krvi koju srce izbaci u jednoj minuti i normalno iznosi oko 5,6 L/min za muškarce i 4,9 L/min za žene. Minutni volumen je određen udarnim volumenom (količina krvi koju srce izbaci prilikom jednog srčanog otkucaja, oko 70mL) i frekvencijom srca (srčani puls, normalno 60 – 100 otkucaja u minuti).

Srce ime različite kompenzacijske mehanizme s kojima uspijeva održati normalan minutni volumen srca prilikom npr. obavljanja fizičkih poslova (povećanje srčanog pulsa).

Tijekom različitih srčanih bolesti, srce koristi svoje kompenzacijske mehanizme (kompenzirano srce) kako bi se dovoljna količina krvi pumpala u krvne žile i opskrbljivala sve stanice kisikom i hranjivim tvarima. Ako bolest potraje i svi kompenzacijski mehanizmi se „istroše“, srce slabi i nastupa klinički manifestna bolest – zatajenje srca sa svim simptomima koje ćemo navesti niže.

Preko 2% stanovništva zapadne civilizacije boluje od zatajenja srca, a u dobi iznad 60 godina taj postotak se penje i preko 10%.

anatomija srca

Kongestivno zatajenje srca – uzroci

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u razvijenim zemljama. Svaka bolest srca koja dovoljno dugo traje može dovesti do zatajenja srca.

Najčešći uzroci zatajenja srca su:

Osoba koja dugi niz godina boluje od neke od ovih bolesti s vremenom će razviti zatajenje srca.  Zbog simptoma (npr. otežano disanje i oticanje nogu) će se javiti liječniku. Nakon pregleda, liječnik će postaviti dijagnozu i propisati terapiju. Uzimanjem terapije osoba gubi negativne simptome i može normalno funkcionirati (kompenzirano srce). Ta terapija nije izliječila oslabljeno srce, već je pomogla u kompenzaciji srca na bolesno stanje. Osoba i dalje ima zatajenje srca, ali u kompenziranom stanju.

Saznajte više: Znate li kako prepoznati zatajenje srca i spriječiti teške posljedice?

Neki faktori mogu potaknuti dekompenzaciju, tj. pogoršanje stanja i ponovno javljanje simptoma. Rizični faktori za dekompenzaciju zatajenja srca su:

  • plućna embolija,
  • infekcija (vrućica, ubrzan rad srca i pojačane metaboličke potrebe mogu dodatno opteretiti već bolesni srčani mišić),
  • anemija,
  • tireotoksikoza (hipertireoza),
  • trudnoća,
  • aritmija,
  • miokarditis,
  • endokarditis,
  • tjelesni, dijetetski, okolišni i emocionalni stresovi (npr. povećan unos natrija, prekid medikamentne terapije, primjena transfuzije, prekomjerna fizička opterećenja, povišena temperatura okoline, povećana vlažnost zraka, emocionalne krize),
  • hipertenzivna kriza,
  • infarkt miokarda.

Kongestivno zatajenje srca – vrste

Zatajenje srca se može podijeliti prema nekoliko načina:

  • akutno zatajenje srca (akutni kardiogeni edem pluća i kardiogeni šok) i
  • kronično zatajenje srca (o kojem pišemo u ovom članku),
  • desnostrano zatajivanje srca (zatajenje desnog dijela srca, dominiraju znakovi kongestije, zastoja krvi) i
  • ljevostrano zatajivanje srca (zatajenje lijeve strane srca, dominiraju znakovi smanjenog minutnog volumena).
    Ova podjela se sve rjeđe koristi jer će zbog zatajenja lijeve strane srca osoba s vremenom razviti i desnostrano zatajenje srca,
  • dijastoličko zatajivanje srca (nesposobnost klijetke da se normalno opusti i puni krvlju) i 
  • sistoličko zatajivanje srca (nesposobnost klijetke da se normalno kontrahira i izbaci dovoljno krvi).

Akutno zatajenje srca nije tema ovog pregleda. Više o temi slabo srce – voda u plućima pročitajte u sljedećem članku: Plućni edem – uzroci, simptomi, prva pomoć, liječenje

nedostatak zraka

Kronično zatajivanje srca – simptomi

Slabljenje srca – simptomi su:

  • dispneja, zaduha – nedostatak zraka (glad za zrakom, teško disanje, kratki dah, otežano disanje). Kardijalna dispneja nastaje zbog povećanja tlaka u plućnoj cirkulaciji uslijed zastoja krvi (kongestija) uzrokovanog zatajivanjem lijeve strane srca. U početku se javlja pri težem fizičkom radu, a u uznapredovalom stanju javlja se i u mirovanju,
  • ortopneja – dispneja koja se javlja u ležećem položaju. Kardijalna dispneja se pogoršava u ležećem položaju zbog nakupljanja krvi u prsima što dodatno pogoršava kongestiju (zastoj krvi).  Osobe koje boluju od zatajenja srca i kardijalne dispneje moraju spavati na povišenom položaju  kako bi si olakšali disanje,
  • paroksizmalna noćna dispneja (kardijalna astma, srčana astma) – zatajenje srca u snu – teški napadaji kratkog daha preko noći pa budi bolesnika iz sna. Bolesnika probudi gušenje, kašalj i hropci koje obično prati osjećaj straha. Bolesnik si ne može pomoći zauzimanjem povišenog položaja prilikom spavanja (kao kod ortopneje). Dispneja u snu nastaje zbog vode oko srca (voda u plućima),
  • Cheyne-Stokesovo disanje – tip disanja koji se javlja zbog smanjene osjetljivosti respiracijskog centra. Ciklički se izmjenjuju faze intenzivnog i forsiranog disanja s oslabljenim disanjem. Ovaj oblik disanja u srčanoj dekompenzaciji je posljedica hipoperfuzije mozga (mozak ne dobiva dovoljno kisika),
  • osjećaj lupanja srca (palpitacije), posebno lupanje srca u ležećem položaju, 
  • aritmijapreskakanje srca,
  • umor i slabost – posljedica nedostatka kisika i hranjivih tvari u svim dijelovima tijela,
  • nikturija – pojačano mokrenje noću,
  • oligurija – smanjeno mokrenje se javlja u kasnijoj fazi dekompenzacije srca zbog smanjenog minutnog volumena,
  • cerebralni simptomi: smetenost, zaboravljivost, nesanica, glavobolja, poremećaji orijentacije – posljedica hipoperfuzije mozga,
  • slabija uhranjenost, kardijalna kaheksija – u kroničnom obliku zatajenja srca izražen je gubitak apetita,
  • bljedilo kože,
  • osjećaj hladnoće u udovima,
  • cijanoza udova (akrocijanoza) – plavkasta boja kože i sluznica koja nastaje zbog viška neoksigeniranog hemoglobina u krvi,
  • prekomjerno znojenje
  • proširene vene nogu,
  • proširene vene vrata – zbog zastoja venske krvi (kongestija),
  • povećana jetra, hepatomegalija,
  • ascites – tekućina u trbušnoj šupljini, oticanje trbuha,
  • edemi nogu, otečene noge, oticanje nogu,  oticanje stopala, oticanje gležnjeva.

Svi ovi simptomi nastaju zbog toga što srce ne može dovoljno dobro pumpati krv i nastaje slaba cirkulacija.

Vene su glavni spremnik krvi i u ovih bolesnika krv se previše nakuplja u venama i dolazi do zastoja krvi (kongestija). Zbog kongestije vena se nakuplja voda oko srca i nastaju simptomi vode oko srca (osoba teško diše), otiču noge, povećava se jetra i vidljive su vene vrata. Arterije postanu sužene pa vidimo znakove vazokonstrikcije (bljedilo, hladnoća kože, cijanoza udova).

Slabo srce – voda u plućima stvara karakteristični simptom zaduhe. Simptomi vode oko srca odnose se na probleme s disajem.

Saznajte više: Dispneja (zaduha) – značenje, vrste i liječenje

NYHA klasifikacija (New York Heart Association)

Za procjenu težine zatajivanja srca rabi se NYHA klasifikacija.

Prvi stupanj NYHA IDispneja u većim naporima, uobičajene aktivnosti bez tegoba
Drugi stupanj NYHA IIManje ograničenje aktivnosti, dispneja u uobičajenim naporima
Treći stupanj NYHA IIIZnačajno smanjenje tjelesne aktivnosti, dispneja u malim naporima, nema smetnji i tegoba u mirovanju
Četvrti stupanj NYHA IVDispneja u mirovanju, drugi sigurni znakovi srčanog zatajenja
stetoskop i srce

Kongestivno zatajenje srca – dijagnoza

Anamneza o prethodnoj srčanoj bolesti i simptomima te dobar klinički pregled postavljaju sumnju na zatajenje srca. Oticanje nogu kod starijih osoba uvijek je alarm za probleme sa srcem ili bubrezima.

Dijagnoza zatajenja srca se postavlja samim kliničkim pregledom kod osoba koje imaju jasno izražene simptome (simptomi vode oko srca, oticanje nogu kod starijih osoba, oticanje trbuha). I NYHA klasifikacija težine bolesti temelji se isključivo na tegobama bolesnika. Pretrage se rade kako bi se pratio tijek bolesti i reagiranje na terapiju.

Laboratorijski nalazi mogu ukazivati na anemiju, poremećaje u radu bubrega (jer i bubreg uslijed zatajenja srca postane preopterećen), poremećaje rada jetre zbog kongestije jetre i hepatomegalije (povećanje bilirubina i jetrenih enzima). Kod osoba koje u terapiji uzimaju diuretike nužno je kontrolirati vrijednost kalija.

RTG srca i pluća gotovo uvijek pokazuje povećane srčane sjene – kardiomegalija.

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) je pouzdana, neinvazivna metoda kojom možemo dobiti vrijedne podatke o strukturi i funkciji srca. Riječ je o bezbolnoj slikovnoj metodi koja nema rizika i ne škodi pacijentu te se može ponavljati više puta.

Tijekom ultrazvuka srca mjere se srčane šupljine, debljina srčane stijenke, ejekcijska frakcija srca (sistolička funkcija lijeve klijetke), promatra kontraktilnost stijenke lijevog ventrikula i promatra se funkcija zalistaka.

Saznajte više: Ultrazvuk srca – kako se pripremiti?

Ostale pretrage koje će koristiti liječniku u procjeni Vašeg stanja su:

  • elektrokardiografija (EKG),
  • ergometrija (test opterećenja),
  • radionuklidna ventrikulografija – u osoba kod kojih nije moguće obaviti ultrazvuk srca (npr. bolesnici s emfizemom, fibrilacijom atrija i izrazito pretile osobe), pretraga se izvodi primjenom radionuklida (izvor zračenja) koji se nakupljaju u srcu i mjere posebnim uređajem,
  • koronarografija – pretraga kojom se prikazuju krvne žile primjenom kontrasta pod rendgenskim zračenjem. 
RTG srca i pluća

Kongestivno zatajenje srca – liječenje

Opći savjeti za bolesnike sa zatajenjem srca:

  • zdrava i uravnotežena prehrana, dijetalna prehrana kod osoba koje su pretile,
  • smanjiti unos soli,
  • smanjiti unos tekućine,
  • prestanak pušenja,
  • prestanak konzumacije alkohola,
  • umjerena tjelesna aktivnost (za osobe s NYHA IV stupnjem zatajenja srca nije poželjna fizička aktivnost),
  • uzimati terapiju,
  • redovito regulirati krvni tlak,
  • redovito regulirati šećer u krvi kod dijabetičara.

Saznajte više: DASH dijeta za poboljšanje zdravlja i snižavanje krvnog tlaka

Terapija za liječenje kroničnog zatajenja srca je kompleksna i nužno ju je dobro prilagoditi svakom bolesniku ponaosob.

Cilj liječenja je smanjiti preopterećenje srca, kontrolirati zadržavanje soli i vode i poboljšati rad srca. U bolesnika s jakim i nestabilnim simptomima potrebno je bolničko liječenje do stabilizacije simptoma (kompenzirano srce). Lijekovi koji se koriste u zatajenju srca pomažu u rješavanju simptoma bolesnika i ne mogu izliječiti nastalo stanje.

Lijekovi za zatajenje srca su:

  • diuretici – temelj liječenja u bolesnika s kongestijom, diuretici potiču mokrenje i eliminiraju višak vode iz tjelesnih šupljina (voda oko srca, voda u trbuhu, voda u nogama). Daju se tiazidski diuretici (tiazid, metolazon), diuretici distalnog tubula koji štede kalij (spironolakton, amilorid) i diuretici Henleove petlje (furosemid),
  • ACE-inhibitori – smanjuju krvni tlak i poboljšavaju rad srca,
  • blokatori receptora angiotenzina – učinak kao ACE-inhibitori,
  • beta blokatori – snižavaju krvni tlak, puls i poremećaje srčanog ritma,
  • vazodilatatori – smanjuju radno opterećenje srca,
  • digitalis – povećava snagu srčanog mišića.

Ovi lijekovi djeluju na rješavanje tegoba bolesnika. U nekih bolesnika opravdane su kardiokirurške operacije (npr. zamjena zalistaka, by-pass operacija, ugradnja elektrostimulatora) koje će poboljšati funkciju srca.

Jedina mogućnost potpunog izlječenja srca je transplantacija srca, a ona je rezervirana za mali dio bolesnika koji boluju od zatajenja srca, prema strogo propisanim kriterijima.

Saznajte više: Transplantacija srca – indikacije, lista čekanja, postupak i preživljenje

liječnik i pacijentica

Zatajenje srca – prognoza

Zatajenje srca je ozbiljan poremećaj koji smanjuje očekivano trajanje života. S obzirom na to da se uglavnom radi o starijim bolesnicima koji boluju i od drugih kroničnih bolesti, prognoza bolesnika sa zatajivanjem srca je loša. Lošiju prognozu imat će bolesnici kojima se kasnije postavi dijagnoza (NYHA IV) i kasnije počnu uzimati terapiju.

Polovica bolesnika umire unutar četiri godine nakon postavljanja dijagnoze. Svaki drugi bolesnik s teškim zatajenjem srca umire unutar jedne godine. Smrt može biti nagla kad nastupi zatajenje srca u snu, ali može biti i dugotrajna borba s teškim pogoršanjem koje je nastalo npr. zbog infekcije.

Bolesnici kojima se uzrok zatajenja srca može kirurški popraviti imaju bolju prognozu i dulje preživljenje. Najbolju prognozu imaju mlađe odrasle osobe koje su bili kandidati za transplantaciju i koje su dobile novo srce.

Palijativna njega – njega na kraju života

Zatajenje srca napreduje postupno, uz povremene epizode izrazito teškog popuštanja srca i konačno dovodi do smrti. 

Palijativna njega za bolesnike sa zatajenjem srca je izrazito važna. Bitno je pripremiti se kao obitelj o napredovanju bolesti i sigurnom ishodu. Poboljšanje kvalitete života za te pacijente je od presudne važnosti. Nužno je osigurati dostojan život do zadnjeg daha, rješavajući sve moguće tegobe koje pacijent ima (bol, teško disanje, oticanje nogu, problemi s mokrenjem, problemi s probavom).

Razgovarajte s Vašim bolesnikom o njegovoj želji u pitanju oživljavanja (npr. endotrahealna intubacija, reanimacija) pri pogoršanju teškog srčanog zatajenja. Razgovarajte o tome gdje bi radije bolesnik želio preminuti, u bolnici ili kod kuće. Iako su ove teme izrazito bolne i nepodnošljive, dostojanstvo smrti jednako je važno kao i dostojanstvo života.  Smrt bez boli kod kuće u krugu obitelji i zatajenje srca u snu u visokoj životnoj dobi je nešto čemu se većina ljudi nada.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

4.14 / 5   7

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu