Anurija je naziv koji opisuje smanjenje diureze na manje od 100 ml dnevno (unutar 24 sata). Do anurije dolazi uz normalan unos tekućine, s poteškoćama prestanka stvaranja mokraće (koja je funkcija bubrega) i samog mokrenja (koje je funkcija mokraćnih puteva – mokraćnog mjehura).

Diureza je dnevno izlučena količina mokraće (unutar 24 sata) koja iznosi oko 1500 ml.

Jedini simptom anurije je prestanak mokrenja. Mogući popratni simptomi mogu uključivati proljev ili povraćanje.

Važno je savjetovati se s liječnikom kako bi se otkrio uzročnik anurije.

Moguće je da prije anurije osoba iskusi stanje koje se naziva oligurija.

Oligurija označava smanjeno mokrenje, tj. smanjeno izlučivanje mokraće (manje od 500 ml urina unutar 24 sata), uz uredan unos tekućine.

Za razliku od anurije i oligurije, poliurija se odnosi na mokrenje velike količine urina (više od 3 L urina unutar 24 sata). Ovo stanje treba razlikovati od čestog mokrenja koje je količinski normalno ili manje.

Diureza – normalne vrijednosti

Diureza je naziv za izlučenu količinu urina unutar 24 sata. Normalna količina urina u 24 sata iznosi 1000 do 1500 ml mokraće.

Dnevna količina tekućine koja se izlučuje iz tijela trebala bi približno odgovarati količini koju je osoba konzumirala tijekom dana. Promjene dnevne norme diureze mogu izazvati nakupljanje toksičnih i otpadnih stvari u organizmu.

Volumen izlučene mokraće ima svoja pravila za svaku životnu dob.

Kod anurije diureza je smanjena na manje od 100 ml mokraće unutar 24 sata.

Anurija – značenje i uzroci

Anurija se odnosi na prestanak stvaranja mokrenja ili mokrenja.

Uzroci anurije se dijele u 3 skupine:

• Prerenalni – odnosi se na probleme izvan bubrega koji utječu na izlučivanje urina. Zatajenje srca je jedan od primjera prerenalnog uzroka anurije, kao i smanjenje protoka krvi kroz bubreg – dehidracija.
• Renalni – problemi s bubrezima kao što je toksično oštećenje bubrega koji uzrokuju probleme s izlučivanjem urina.
• Postrenalni – anuriju uzrokuju problemi nastali nakon što krv napusti bubrege. Postrenalni uzroci mogu biti dijabetes, opstrukcija bubrežnim kamencem, ugrušak ili tumor.

Neki od najčešćih uzročnika anurije su sljedeći:

• Dijabetes – kada se ne kontrolira, dijabetes može dovesti do dijabetičke ketoacidoze (teški metabolički poremećaj), što posljedično može dovesti do anurije.
• Bubrežni kamenac – ako kamenac postane prevelik može spriječiti izlučivanje urina, proizvodeći bol i druge komplikacije. Više o bubrežnom kamencu možete pročitati ovdje.
• Visoki krvni tlak – visoki tlak može s vremenom oštetiti arterije oko bubrega i smanjiti normalno funkcioniranje.
• Zatajenje bubrega – do ovoga dolazi kada bubrezi više ne mogu obavljati svoje ključne funkcije pa tako ni izlučivanje urina (smanjenje bubrežne filtracije).
• Zatajenje srca – kod ovog stanja srce ne može s dovoljno krvi opskrbiti organizam. To može usporiti funkcioniranje tijela pa tako i funkcioniranje bubrega za izlučivanje urina.
• Neoplazme – tumori na bubregu mogu utjecati na funkcioniranje bubrega, ali i na uriniranje tj. doprinijeti smanjenju izlučivanja urina.

Anurija – dijagnoza

Za dijagnosticiranje anurije i njezinog uzročnika važna je povijest bolesti i pregled svih simptoma. Napomenite liječniku ako primijetite:

• zadržavanje tekućine u tijelu,
• promjene u apetitu,
• krv u urinu,
• umor ili
• bol u trbuhu.

Testovi potrebni za određivanje uzročnika anurije su:

• analiza urina – određivanje koncentracije Na (natrija) i kreatinina,
• analiza krvi – kompletna krvna slika,
• biopsija malog uzorka bubrežnog tkiva,
• MR ili CT pregled.

Anurija – liječenje

Liječenje anurije ovisi o njezinom uzročniku – usmjereno je na liječenje uzroka. Važno je savjetovati se s liječnikom i na vrijeme otkriti uzrok.

Osobe koje imaju anuriju zbog dijabetesa trebale bi obratiti pozornost na kontroliranje količine šećera u krvi. Važno je slijediti dijetu i uzimati lijekove koji su prepisani za dijabetes.

Osobe kod kojih je anurija uzrokovana bubrežnim kamencem ili tumorom najčešće su podvrgnute kirurškim zahvatima, kemoterapiji ili radioterapiji kako bi se isti odstranili ili smanjili.

Kod osoba s visokim krvnim tlakom preporučuju se životne promjene kako bi se smanjio stres. Također se preporučuje određena dijeta i tjelovježba.

Zatajenje bubrega se može liječiti dijalizom (uklanjanje viška tekućine i elektroliza krvi) ili transplantacijom bubrega.

Dnevni unos tekućine se ograničava na volumen mokraće izlučene prethodnog dana, uvećan za vanbubrežne gubitke (npr. povraćanje).

Uspješnost liječenja anurije također ovisi o uzročniku, ranom otkrivanju i ozbiljnosti uzročnika.

Anurija – komplikacije

Ako se lučenje urina ne poboljša, anurija može biti opasna za život. Organizam anuriju može tolerirati najviše 8 – 10 dana, a nakon toga prelazi u kronični oblik bolesti. Tada može doći do akutnog uremičnog sindroma – povišenje koncentracije ureje (glavnog otpadnog produkta) u krvi.

Jedna od većih komplikacija anurije je zatajenje bubrega, koje može biti kronično. U slučaju kroničnog zatajenja bubrega najčešće je potrebna transplantacija bubrega ili dijaliza.

• anurija
• diureza
• mokrenje
• oligurija
• poliurija
• smanjena diureza