Gotovo svi smo barem jednom u životu bili izloženi ispitima i malom strahu koji dolazi s njima. Izražena tjeskoba ili strah od ispita praćen fizičkim simptomima označava psihološko stanje koje se naziva ispitna anksioznost.

Ispitna anksioznost je izrazito neugodno stanje koje se javlja prije, za vrijeme i nakon ispitnih okolnosti. S obzirom na to da se sastoji od dvije temeljne komponente – kognitivne i fiziološke, može se zaključiti da obuhvaća čitavo psihičko i fizičko stanje organizma.

Kognitivna komponenta se prvenstveno odnosi na negativne misli koje ometaju uspjeh na ispitu. Pritom se javlja i fiziološka komponenta koju obilježavaju fizički simptomi ispitne anksioznosti (npr. crvenilo, drhtanje ruku, znojenje).

Važno je napomenuti da blaga anksioznost zbog ispita najčešće ne predstavlja veliki problem, ali kada je taj strah intenzivan i utječe na rezultate, potrebno je nešto poduzeti kako bi se umanjio. U nastavku saznajte kako možete umanjiti strah od ispita i poboljšati izvođenje ispitnih zadataka.

Ispitna anksioznost – simptomi

Simptomi ispitne anksioznosti dijele se na fizičke, emocionalne i kognitivne simptome.

Među fizičke simptome spadaju:

• glavobolja
• mučnina
• proljev
• pojačano znojenje
• ubrzani otkucaji srca
• slabost
• napadaj panike
• drhtanje glasa
• suha usta.

Emocionalni simptomi koji se mogu pojaviti su:

• osjećaj straha
• osjećaj ljutnje
• osjećaj bespomoćnosti
• osjećaj razočaranosti.

Najčešće se radi o pojačanoj emocionalnosti.

Kognitivni, tj. bihevioralni simptomi uključuju:

• poteškoće s koncentracijom
• “blokadu” u razmišljanju
• zbunjenost.

Nemogućnost koncentracije i strah utječu na izvođenje kognitivnih i intelektualnih zadataka, pa najčešće dovode do lošijih rezultata na ispitima.

Pročitajte članak “Kako povećati koncentraciju?“.

Ispitna anksioznost – uzroci

Postoji nekoliko mogućih uzroka pojave ispitne anksioznosti:

• strah od neuspjeha – iako pritisak može djelovati motivirajuće na dobro izvođenje i ishod, također može biti poražavajuć za pojedince koji vežu svoju vrijednost uz ishod rezultata
• loša iskustva s ispitima – prijašnja loša iskustva s polaganjem ispita mogu dovesti do negativnog razmišljanja i straha te utjecati na lošije izvođenje budućih ispita
• nepripremljenost – učenje u zadnji tren ili izostanak učenja mogu pobuditi osjećaj anksioznosti kod pojedinaca.

Pročitajte članak “Borba sa svakodnevicom: Kada strah prelazi u anksioznost?“.

Ispitna anksioznost i spolne razlike

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2016. godine i objavljeno u znanstvenom časopisu Suvremena psihologija utvrdilo je kako djevojke imaju veću razinu ispitne anksioznosti nego mladići. Također se pokazalo da je u svemu najvažniji čimbenik potpora i kontrola nastavnika tijekom obrazovnog procesa, što može utjecati na razinu ispitne anksioznosti te zadovoljstvo učenika u razredu.

U hrvatskom istraživanju iz 2017. godine vezanom uz ispitnu anksioznost sudjelovalo je 858 učenika jedne zagrebačke gimnazije. Osim što je ovo istraživanje potvrdilo prijašnje rezultate o djevojkama kao ispitno anksioznijim osobama, pokazalo se da su djevojke i nezadovoljnije školom te da im školske obveze predstavljaju veći stres nego mladićima.

Ono što je posebno važno kod rezultata ovog istraživanja je podatak koji pokazuje da ispitna anksioznost značajno utječe na školsko postignuće. Pritom je važnija kognitivna komponenta ispitne anksioznosti jer je većinom ona bila povezanija s lošijim postignućem, nego fiziološka komponenta.

Ispitna anksioznost – posljedice

Naime, ispitna anksioznost može značajno utjecati na nemogućnost ostvarivanja brojnih postignuća te tako direktno promijeniti budućnost osobe. Pritom može pogoršati stanje pojedinca te utjecati na smanjenje samopoštovanja, razvoj depresije te općenito nezadovoljstvo životom.

Stoga je izrazito važno poraditi na edukaciji nastavnika i roditelja o ovom ozbiljnom problemu kako bi se simptomi na vrijeme uočili. Ranom intervencijom bi se moglo utjecati na sprječavanje pogoršanja simptoma te pomoći učenicima koji imaju problema s ispitnom anksioznošću.

Zanimljivo je da se ovakvi problemi u razredu mogu jednostavno riješiti (npr. dogovaranjem termina ispitivanja u školi s anksioznim pojedincima), ali im mnogi nastavnici ne pridaju važnost ili ih smatraju iskorištavanjem od strane učenika, što bi već mogla biti druga tema rasprave. 

Ispitna anksioznost – dijagnoza

Ispitna anksioznost može se dijagnosticirati pod klasifikacijom socijalnih fobija (strah od nastupa u situacijama u kojima može doći do sramoćenja).

Faktori koje je potrebno zadovoljiti za klasifikaciju su:

• osoba mora imati simptome barem šest mjeseci
• osoba mora odmah imati anksioznu reakciju kada je izložena socijalnoj situaciji koje se boji
• osoba mora pokazati znakove pokušaja izbjegavanja te socijalne situacije ili ekstremni strah
• osoba mora iskusiti pomutnju normalnih aktivnosti zbog straha povezanog sa situacijom.

Dijagnozu ispitne anksioznosti najbolje može potvrditi psihologijsko testiranje i intervjuiranje tijekom kojeg se pouzdano može otkriti muče li osobu svi navedeni simptomi i radi li se zaista o ovoj specifičnoj vrsti anksioznosti.

Pročitajte članak “Anksioznost – simptomi i kako je liječiti?“.

Ispitna anksioznost kod djece

Ispitna anksioznost može se pojaviti i kod djece u nižim razredima osnovne škole. Ako primijetite da vaše dijete ima simptome ispitne anksioznosti (npr. ako ostvaruje loše rezultate iako uči), postoji par stvari koje možete napraviti kako biste mu pomogli.

Razgovarajte s djetetom kako biste shvatili zbog čega se osjeća anksiozno. Tijekom razgovora ostanite mirni i pokažite mu da ima vašu podršku.

Pomozite djetetu u pripremi za ispit – postavite nekakav raspored da uči gradivo dio po dio. Potražite metode koje mu najviše odgovaraju za učenje te pokušajte organizirati učenje putem njegove najdraže igre kroz koju će naučene informacije lakše pohraniti u pamćenje.

Nastojte djetetu poboljšati samopouzdanje davanjem iskrenih komplimenata. Možete ga pohvaliti za uloženi trud u učenju ili ispunjavanju zadaća.

Pobrinite se da se na dan ispita osjeća najbolje što može. Bitno je da dobije dovoljno sati sna i pojede nutritivan obrok.

Kako umanjiti ispitnu anksioznost?

Učenje strategija koje pomažu kako se nositi s ispitnom anksioznošću i načina kako je umanjiti može dovesti do boljih rezultata na ispitima, smanjenja stresa i frustracije te povećanja samopouzdanja.

Prije svega, važno je pripremiti se za ispit na vrijeme. Najbolje je pratiti na nastavi, voditi bilješke i redovito ispunjavati zadaće. Odvojite dovoljno vremena kako biste naučili gradivo i nikako nemojte učiti u zadnji tren. Napravite si raspored učenja, npr. tri sata dnevno, i ne zaboravite raditi pauze od učenja u kojima se opustite.

Organizirajte si bilješke i gradivo na pregledan način. Neorganiziranost može samo pogoršati simptome anksioznosti.

Pročitajte članke:

• Tehnike učenja – kako uspješno učiti i pamtiti?
• Kako efikasno učiti? Donosimo 10 koraka.

Stavite ispit u perspektivu. Negativna razmišljanja o ispitu mogu izazvati lančanu reakciju anksioznosti, zabrinutosti i slabe koncentracije. Iz tog razloga stavite ispit u neku drugu perspektivu – ako ste dosad imali dobre rezultate, vjerojatno ćete i sada. Ako niste, znate da pad ispita nije kraj svijeta i da se (u većini slučajeva) može ponovno polagati.

Pokušajte se opustiti i prije samog ispita. Dođite na vrijeme (ili ranije) na ispit, a ako osjetite anksioznost, zatvorite oči i dišite duboko. Razmišljajte pozitivno i recite sebi da ste učili i da ste pripremljeni za ispit.

Ako ste “zapeli” na određenom dijelu pismenog ispita, preskočite pitanje i vratite se na njega kasnije. To je svakako bolje napraviti nego riskirati povećavanje anksioznosti.

Kako umanjiti fizičke simptome ispitne anksioznosti?

Fizički simptomi anksioznosti često se javljaju zajedno s emocionalnim simptomima, ali postoje načini da i njih umanjite. Jedan od čimbenika koji može doprinijeti smanjenju anksioznosti je fizička aktivnost. Bavljenje nekom aktivnošću daje mozgu vrijeme da se odmori od razmišljanja o ispitu i fokusira se na nešto drugo. Tijekom fizičke aktivnosti se otpuštaju endorfini koji poboljšavaju raspoloženje.

Pravilna prehrana je također važan faktor u smanjenju fizičkih simptoma anksioznosti. Preskakanje obroka i glad mogu samo pogoršati anksioznost, pa je iz tog razloga važno jesti tri obroka dnevno. Poželjno je i da su obroci nutritivno bogati kako bi vam dali energiju za učenje.

Važno je i dovoljno se naspavati kako bi se mozak mogao odmoriti. Deprivacija sna također može biti jedan od uzroka anksioznosti.

Možete se pokušati opustiti pomoću meditacije ili vježbi relaksacije. Neke vježbe relaksacije predlažu da zamislite da polažete ispit i pokušate se opustiti, a na taj način učite biti opušteni i tijekom samog ispita.

Pročitajte članak “Meditacija za početnike: Što znači meditacija za zdravlje i savjeti“.

Ispitna anksioznost – liječenje

Ponekad su simptomi anksioznosti toliko drastični da uvelike utječu na svakodnevni život, pa zahtijevaju medicinsku pomoć.

Ako ne možete nikako umanjiti anksioznost i smatrate je ozbiljnim problemom, popričajte s roditeljima ili profesorima i (ako želite) zatražite liječničku pomoć. Nemojte ignorirati anksioznost jer se s vremenom može pogoršati. Pritom može utjecati na nemogućnost postizanja vaših brojnih potencijalnih postignuća, stoga je bolje reagirati na vrijeme.

Postoje određeni lijekovi koji se u nekim teškim slučajevima prepisuju kako bi se umanjila ispitna anksioznost. Među njima su:

• beta blokatori – često se prepisuju za liječenje anksioznosti jer blokiraju fizičke manifestacije anksioznosti, usporavaju otkucaje srca i reduciraju znojenje, ali se ne preporučuje uzimanje ovog lijeka na dan ispita
• benzodiazepini – uobičajeno se koriste za ispitnu anksioznost, a uzimaju se oko 30 minuta prije početka ispita
• antidepresivi – prepisuju se za depresiju koja se može pojaviti s ispitnom anksioznošću.

Još jedan pristup liječenju ispitne anksioznosti je pomoću psihoterapije. Kognitivno-bihevioralna terapija često se primjenjuje za liječenje anksioznosti jer pomaže u promijeni obrazaca razmišljanja. Više o tome pročitajte u članku “Kognitivno-bihevioralna terapija – kome je potrebna, kako se provodi i gdje je potražiti“.

Pročitajte i članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Walk’n’talk: Sve popularnija psihoterapijska metoda koja baca novo svjetlo na meditaciju
• Kako se riješiti anksioznosti? – 10 savjeta.

• anksioznost
• socijalna anksioznost

Učitaj više izvora