Medicinski odobrava

Hrvoje Pinoza, dr. med.

Akutni koronarni sindrom – uzroci, simptomi i liječenje

1 komentara
7 min čitanja

Kreni Zdravo

Akutni koronarni sindrom (AKS) je medicinski termin koji se koristi za stanja koja dovode do naglog smanjenja protoka krvi do srca. Vodeći simptom akutnog koronarnog sindroma je bol u prsima, koju je moguće osjetiti tijekom odmaranja ili fizičke aktivnosti.

Akutni koronarni sindrom nastaje zbog akutnog začepljenja koronarne arterije koja srce opskrbljuje krvlju. Posljedice većinom ovise o stupnju opstrukcije.

Akutni koronarni sindrom podrazumijeva sljedeća stanja:

infarkt srca s elevacijom ST-sponice (STEMI),
infarkt srca bez ST-elevacija (NSTEMI),
nestabilnu anginu pectoris (NAP).

Akutni koronarni sindrom često se dijagnosticira tek u bolnici, a izlječiv je ako je dijagnoza pravovremena. Liječenje ovisi o konkretnim znakovima, simptomima i cjelokupnom zdravstvenom stanju.

Akutni koronarni sindrom – uzroci

Akutni koronarni sindrom se razvija polako tijekom vremena nakupljanjem plakova u arterijama srca. Ovi plakovi, sastavljeni od masnih naslaga, uzrokuju sužavanje arterija i otežavaju protok krvi kroz njih.

Nakupine plakova poznate su kao ateroskleroza. Ovo stanje znači da Vaše krvne žile nisu više elastične kao prije zbog čega srce ne može pumpati dovoljno krvi bogate kisikom u ostatak Vašeg tijela, što uzrokuje bol u prsima (anginu) ili srčani udar.

Druga bolest usko povezana s akutnim koronarnim sindromom je koronarna arterijska bolest, koja se odnosi na oštećenja koronarnih arterija nastala uslijed ateroskleroze.

Ako jedan od plakova pukne, to može dovesti do srčanog udara. Krvni ugrušak formirat će se na mjestu rupture i blokirati protok krvi kroz arterije.

Akutni koronarni sindrom – simptomi

Važno je da se simptomi shvate vrlo ozbiljno i odmah potraži liječnička pomoć ako primijetite neki od sljedećih simptoma i mislite da imate srčani udar:

bol u prsima (angina),
osjećaj topline, pritiska ili stezanja koji traje minimalno 15 minuta,
bol drugdje u tijelu, primjerice na lijevoj nadlaktici ili u čeljusti,
mučnina i povraćanje,
kratkoća daha (dispneja),
iznenadno, jako znojenje.

Ako imate srčani udar, znakovi i simptomi mogu varirati ovisno o Vašem spolu, dobi i o tome postoji li priležeća bolest, poput dijabetesa.

Neki od neobičnih simptoma srčanog udara koji se mogu javiti su:

bolovi u trbuhu,
bol slična žgaravici,
znojna koža,
vrtoglavica ili nesvjestica,
neobičan ili neobjašnjiv umor,
osjećaj nemira ili prestrašenosti.

Akutni koronarni sindrom – dijagnoza

Akutni koronarni sindrom većinom se pojavljuje kod muškaraca u dobi starijoj od 45 godina. Glavni simptomi su nelagoda i bol u prsima. Dobna granica kod ovog sindroma je znatno niža kada su u pitanju dijabetičari.

EKG je najvažnija pretraga koju je potrebno učiniti 10 minuta od pojave simptoma. Infarkt miokarda na EKG-u je vidljiv već u prvih 10 minuta. Temeljem rezultata EKG-a, odlučuje se o daljnjim dijagnostičkim postupcima.

EKG promjene su ST depresija, ST elevacija i inverzija T vala. NSTEMI infarkt (infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta) je nekroza (odumiranje) miokarda bez akutne elevacije ST segmenta i stvaranja Q zubaca.

STEMI infarkt (infarkt miokarda s elevacijom ST segmenta) je nekroza (odumiranje) miokarda s promjenama u EKG-u u obliku elevacije ST – segmenta, koja se ne povlači uz nitroglicerin te potencijalno postoji blok lijeve grane. Q zupci mogu postojati. Elektrokardiografska dijagnoza može biti otežana ako je u pitanju blok lijeve grane.

Anteroseptalni infarkt miokarda je određen prisutnošću elektrokardiografskih Q valova. Inferiorni infarkt miokarda se javlja kada je tkivo koronarne arterije ozlijeđeno zbog tromboze.

Kardio markeri su druga pretraga koja se radi kada je u pitanju akutni koronarni sindrom. Srčani markeri su specifični enzimi koji se otpuštaju u krv nakon odumiranja srčanih stanica.

Rutinske dijagnostičke pretrage nemaju specifičnu dijagnostičku vrijednost. Kod težih komplikacije se može napraviti kateterizacija desnog srca. Kod bolesnika s ishemijom može se primjenjivati koronarna angiografija.

Akutni infarkt miokarda – liječenje

Liječenje akutnog infarkta miokarda obavlja se u koronarnoj jedinici ili u jedinici intenzivnog liječenje. Glavni cilj liječenja je uspostaviti protok krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju te tako omogućiti opskrbu miokarda kisikom.

Akutni koronarni sindrom – liječenje

Liječenje akutnog koronarnog sindroma razlikuje se ovisno o simptomima i o tome koliko su blokirane arterije.

Liječnik Vam može preporučiti lijekove za ublažavanje bolova u prsima i poboljšanje protoka krvi kroz srce, kao što su:

Aspirin – smanjuje zgrušnjavanje krvi i potpomaže protok krvi kroz sužene arterije srca.
Trombolitici – ovi lijekovi pomažu kod otapanja krvnog ugruška koji blokira protok krvi u srce. Ako imate srčani udar, trombolitici povećavaju šansu preživljavanja i smanjuju oštećenja srca.
Nitroglicerin – ovaj lijek za tretiranje boli u prsima i angine privremeno proširuje sužene krvne žile te poboljšava protok krvi.
Beta blokatori – pomažu opustiti srčani mišić, usporiti rad srca i smanjiti krvni tlak, povećati protok krvi kroz srce, smanjuju bolove u prsima i potencijalnu štetu na srcu tijekom srčanog udara
Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE) i blokatori angiotenzinskih receptora (ARB) – ovi lijekovi povećavaju protok krvi, a liječnik ih može preporučiti ako ste imali umjereni ili teški srčani udar, koji smanjuje sposobnosti srca da pumpa krv kroz tijelo. Ovi lijekovi također snižavaju i krvni tlak te mogu spriječiti drugi srčani udar.
Blokatori kalcijskih kanala – ovi lijekovi opuštaju srce i povećavaju protok krvi. Propisuju se uglavnom ako se simptomi ne povuku nakon uzimanja nitroglicerina i beta blokatora.
Lijekovi za snižavanje kolesterola – najčešće korišteni lijekovi poznati su kao statini. Oni mogu sniziti razinu kolesterola, što smanjuje mogućnost depozita plaka i nastanka ateroskleroze.

Akutni infarkt miokarda – operacija

Ako lijekovi nisu dovoljni za povećanje protoka krvi kroz srce, Vaš liječnik može preporučiti jedan od ovih postupaka:

Angioplastika i stentiranje – je proširivanje suženih arterija u koje se postavlja metalna mrežica, odnosno potporni umetak. Angioplastika se također može uraditi i laserskom tehnologijom.
Revaskularizacija miokarda ili aortokoronarno premoštenje („bypass“) – ovaj postupak omogućuje protok krvi oko blokirane koronarne arterije.

Akutni koronarni sindrom – komplikacije

Električna disfunkcija komplikacija je koja se pojavljuje kod 90% bolesnika.

Najčešće komplikacije koje dovedu do smrti unutar 72 sata su tahikardija, ventrikulska tahikardija i ventrikulska fibrilacija. Asistolija nije uobičajena. Bolesnike koji imaju poremećaje srčanog ritma treba kontrolirati zbog hipoksije i poremećaja elektrolita koji mogu izazvati aritmije.

Zatajenje srca česta je pojava kod bolesnika koji su pretrpjeli veliki infarkt srca te kod bolesnika koji imaju hipertenziju ili dijastoličku disfunkciju.

Ruptura miokarda pogađa svega 1% bolesnika s akutnim infarktom miokarda. U prosjeku uzrokuje 15% bolničkih smrti.

Komplikacije akutnog koronarnog sindroma su:

poremećaji sinusnog čvora,
atrijske aritmije,
smetnje provođenja,
ventrikulske aritmije,
zatajivanje srca,
disfunkcija papilarnog mišića,
ruptura miokarda,
aneurizme ventrikula,
hipotenzija i kardiogeni šok,
ishemija ili infarkt desne klijetke,
ponavljana ishemija,
muralna tromboza,
perikarditis.

Akutni koronarni sindrom – prognoza

U slučaju nestabilne angine u 30% bolesnika javlja se infarkt miokarda unutar 3 mjeseca. Nagla srčana smrt je nešto rjeđa.

Kada je riječ o NSTEMI i STEMI bolesnicima ukupna smrtnosti iznosi 30%. Gotovo 60% bolesnika umre prije dolaska u bolnicu. Stopa smrtnosti u bolnici iznosi oko 10% te je većinom posljedica kardiogenog šoka.

Srčana sposobnost nakon oporavka od infarkta miokarda većinom ovisi o tome koliki je dio miokarda preživio infarkt.

Ožiljci koji su nastali tijekom prethodnih udara pribrajaju se nastalom oštećenju. Ako je oštećeno 50% mase lijeve klijetke, preživljavanje nije dugoročno.

Akutni koronarni sindrom – samopomoć

Ako osjetite neuobičajenu bol u prsima koja ne prestaje te Vam se čini da se simptomi pogoršavaju, pozovite hitnu ili recite nekom od bližnjih da Vam je loše. Pokušajte se smiriti koliko je moguće. To je većinom sve što možete učiniti dok Vam se ne pruži stručna medicinska pomoć.

Ovdje ćemo navesti mjere koje su potrebne nakon pružanja pomoći, a odnose se na kvalitetu života nakon teškoća.

Pušenje je strogo zabranjeno. Srčane bolesnike se potiče na posebno strogu apstinenciju s obzirom na to da pušenje može znatno pogoršati simptome i dovesti do još težih posljedica.
Većina bolesnika koji su preživjeli infarkt miokarda ima slab apetit. Ukusna hrana u manjoj količini može djelovati poticajno. Srčanim bolesnicima obično se preporučuje blaga dijeta koja uključuje male količine kolesterola i zasićenih masti.
Prvih nekoliko dana u bolnici, savjetuje se posjet samo užih članova obitelji te kratki telefonski razgovori.
Gotovo svi bolesnici trećeg dana u bolnici mogu osjetiti depresiju, stoga nije na odmet gledanje TV-a, čitanje novina ili neka druga aktivnost koja može zabaviti bolesnika.
Tjelesna aktivnost se većinom počinje pojačavati nakon 3 – 6 tjedana od otpusta iz bolnice.
Budući da većina bolesnika ima strah kada je u pitanju nastavak seksualne aktivnosti, bitno je napomenuti kako seksualna aktivnost dolazi u obzir tek kada to liječnik odobri. Liječnik će Vas svakako ohrabriti i reći Vam da budete umjereni i da se ponašate u skladu sa svojim mogućnostima.
Redovita tjelovježba trebala bi pomoći kada je riječ o srčanom zdravlju. Osim toga, osjećat ćete se bolje.

Akutni koronarni sindrom – prehrana

Prehrana u slučaju akutnog koronarnog sindroma treba biti kao prehrana nakon srčanog udara.

Hranite se namirnicama koje su bogate antioksidansima – rajčica, borovnica, ribizl, malina, trešnje, lubenica, naranča, šipak.
Prehrana bogata omega 3 masnim kiselinama – plava riba, losos, orasi, bademi, lanene sjemenke, bučino ulje.
Konzumirajte prehranu siromašnu zasićenim masnim kiselinama te prehranu koja je siromašna jednostavnim šećerima.
Svedite količinu soli u prehrani na minimum.
Hranite se integralnim žitaricama: zobenim i raženim pahuljicama, lanenim i sezamovim sjemenkama te nemasnim mlijekom i voćem.
Financijski povoljan, a hranjiv obrok su variva na bazi heljde ili ječma, razne kaše s grahom i korjenastim povrćem.
Sok od cikle će utjecati na bolji protok krvi.
Od ulja u prehrani trebate konzumirati maslinovo i bučino ulje, a suncokretovo i sojino je potrebno minimalno upotrebljavati.
Bijeli kruh i ostala peciva koja su bazirana na bijelom brašnu potrebno je potpuno izbaciti.

Ako ste od prijatelja i poznanika čuli za neke druge prirodne lijekove koji mogu pomoći, savjetujemo Vam konzultaciju s liječnikom, nutricionistom i/ili fitoterapeutom. Prirodni lijekovi nisu uvijek opcija, posebno kod bolesnika koji moraju uzimati velike doze lijekova. Prirodni pripravci mogu usporiti ili potpuno poništiti djelotvornost lijekova.

Moglo bi Vas zanimati: