Kateterizacija srca je invazivna dijagnostička procedura sa svrhom pružanja više informacija o strukturi i funkciji srca. Najčešći postupci koji se izvode tijekom kateterizacije srca su koronarna angiografija i angioplastika te postavljanje srčanog stenta.

Koronarna angiografija je prikaz koronarnih (srčanih) arterija uz pomoć kontrastnog sredstva kako bi se ustanovila njihova prohodnost, odnosno potencijalna zabrinjavajuća i riskantna suženja.

Koronarna angioplastika je postupak otvaranja začepljenih koronarnih arterija malim balonom koji se napuhne na mjestu suženja te proširi arteriju čime se poboljša protok krvi. Zatim se na stijenku arterije postavi stent, mrežica koja sprječava ponovno zatvaranje lumena krvne žile.

Kada se radi kateterizacija srca?

Može biti ili najprije iz dijagnostičkih razloga kako bi se ustanovilo postoji li srčani problem ili terapijski za ispravljanje tog problema.

• locirati sužene krvne žile,
• mjerenje tlaka i koncentracije kisika u različitim dijelovima srca,
• provjeriti funkciju srca, odnosno njegovo pumpanje krvi (ventrikulogram),
• uzeti uzorak srčanog tkiva – biopsija srca,
• dijagnoza srčanih mana,
• postavljanje stenta,
• liječenje prirođenih srčanih mana,
• zamjena srčanih zalistaka,
• terapija aritmije ablacijom.

Kako se izvodi kateterizacija srca?

Priprema

Potrebno je doći natašte na dan postupka, a lijekove protiv zgrušavanja krvi prekinuti 3-4 dana ranije prema dogovoru s liječnikom koji prati pacijenta.

Procedura

Kateter se u većini slučajeva uvodi kroz femoralnu (bedrenu) arteriju iako može i kroz arteriju na ručnom zglobu. Najprije se odabrano područje oslobodi i dezinficira te aplicira lokalni anestetik nakon kojeg područje utrne te pacijent ne osjeti uvođenje katetera kroz rez na koži u arteriju.
Potom se pacijentu polako daje kontrastno sredstvo uz moguć popratni osjećaj topline koji traje par sekundi. Napravi se više rendgenskih snimaka tijekom procedure koja uobičajeno traje 15 do 30 minuta u slučaju angiografije.

Procedura završava vađenjem katetera iz arterije te se na mjesto reza postavlja zavoj pod pritiskom ili kolagenski čep koji sprječavaju krvarenje.

Oporavak nakon kateterizacije srca

Neposredno poslije procedure, potrebno je mirovati par sati u krevetu kako bi se spriječilo krvarenje kad se počne hodati.
Nadalje, jako je važno unositi velike količine tekućine kako bi se izmokrilo kontrastno sredstvo iz organizma što prije. Dozvoljeno je jesti lagani obrok.
Poslije angiografije pacijenta se otpušta kući nakon par sati promatranja, a za ostala stanja ovisi o težini primarne bolesti.

Često se nakon kateterizacije srca na mjestu uvođenja katetera napravi podljev koji ne predstavlja ozbiljno stanje, ali može izgledati neugodno za pacijenta.

Vrlo rijetko nastaju ozbiljne komplikacije poput srčanog ili moždanog udara, ali s učestalošću kao i kod drugih invazivnih postupaka.

Kateterizacija srca kod djece

Način izvedbe kateterizacije srca kod djece gotovo je identičan kao kod odraslih, s iznimkom da se kod njih uglavnom radi u općoj anesteziji.
Također, kod djece je primaran povod kateterizaciji otkrivanje (i liječenje) srčanih mana.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otežavaju kretanje ruke

Bolovi u ramenu: Imamo popis najčešćih uzroka, a evo i kako se liječe

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• kateterizacija srca
• kongenitalne srčane mane
• srčane bolesti
• zdravlje srca