Titranje mišića koje se osjeća kao blago pulsiranje ili drhtanje u mišićima ruku, nogu, kapcima ili drugim dijelovima tijela najčešće je bezopasno i prolazno stanje.

Tremor je nevoljno, ritmično i izmjenjivo pokretanje međusobno nepovezanih skupina mišića.

Može se osjetiti pri pokretu ili mirovanju, može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, može se pojaviti samo jednom ili se javljati periodično, ovisno o uzrocima i stanju organizma.

Ponekad titranje mišića može biti simptom nekog stanja ili bolesti, međutim za postavljanje kliničke slike nije dovoljan simptom, odnosno drhtavica mišića. 

U članku donosimo najčešće moguće uzroke titranja mišića.

Može biti brzo ili polagano, titranje finih ili grubih pokreta te se javlja neovisno o položaju tijela. Postoji više kategorija tremora koje se dijele prema uzroku i položaju tremora, a to su:

• položajni tremor,
• tremor u mirovanju,
• intencijski tremor,
• složeni tremor.

Svaka od ove 4 kategorije se dalje dijeli u podvrste tremora prema posebnom uzroku, objašnjava se u Priručniku simptoma i bolesti.

Položajni tremor najviše je izražen kada je neki dio tijela u fiksiranom položaju, protiv sile teže (npr. kada imate ispružene ruke ispred sebe). Tremor u mirovanju je najizraženiji tijekom mirovanja, a smanjuje se  tijekom fizičke aktivnosti. Intencijski tremor se javlja kod pokušaja nekog pokreta (kao što je dodirivanje nosa prstima).

Stanje može biti trenutno i bezopasno, ali i vrlo složeno te je preporučljivo pratiti simptome. Drhtanje može biti fiziološko, razlog primarnog poremećaja ili znak oštećenja mozga.

Naporan trening ili druga fizička aktivnost

Ako pretjerate prilikom fizičke aktivnosti, mišići mogu drhtati kao posljedica preopterećenja. Ovo se često događa osobama koje su tek počele trenirati ili se baviti sportom.

Kako biste spriječili titranje mišića nakon treninga, nemojte naglo pojačavati intenzitet vježbi i uvijek se dobro zagrijte prije početka.

Tremor nakon fizičke aktivnosti pripada skupini fizioloških tremora koji se događaju kod inače zdravih osoba te uglavnom uzrokuju sitne pokrete. Uočljivi su tek u određenim okolnostima, primjerice kod preopterećenja nakon sporta.

Dehidracija i niska razina šećera u krvi također mogu uzrokovati titranje mišića tijekom i nakon vježbanja, stoga je važno piti mnogo tekućine i unijeti dovoljno energije kroz prehranu prije svakog bavljenja sportom.

Hipokalemija

Hipokalemija je manjak važnih minerala u tijelu, posebno kalija i magnezija, koja uzrokuje:

• mišićnu slabost,
• grčeve u mišićima,
• zatvor,
• mialgiju (bol u mišićima).

Manjak minerala oslabljuje mišiće zbog čega se prilikom njihovog naprezanja može osjetiti titranje odnosno drhtanje. 

Do hipokalemije dolazi uslijed velikog gubitka tekućine, primjerice kod proljeva, povraćanja ili prekomjernog znojenja. Obično je uzrokovana pretjeranim gubljenjem tekućine putem bubrega ili crijeva.

Uzroci disbalansa minerala u organizmu mogu biti i bolesti gušterače, bubrega, nadbubrežne žlijezde, dijabetes te korištenje određenih lijekova.

Blaga hipokalemija obično se suzbije promjenom prehrane što podrazumijeva unošenje namirnica bogatih kalijem, poput zelenog povrća i citrusnog voća.

Teži oblici hipokalemije liječe se po preporuci liječnika farmaceutskom nadoknadom kalija. 

Više o hipokalijemiji pročitajte ovdje.

Sindrom benignih fascikulacija

Benigne fascikulacije su kontinuirana trzanja određenih mišića koja uglavnom prolaze neopaženo, ali ponekad ih možemo osjetiti prilikom mirovanja.

Riječ je o sasvim bezopasnom stanju koje ne može uzrokovati nikakve probleme te ga nije ni potrebno liječiti. Kod nekih se javljaju toliko često da ometaju svakodnevno funkcioniranje.

Titranje se može prebacivati s jedne na drugu grupu mišića.

Ne zna se zašto točno dolazi do ovih trzaja, iako se oni povezuju s:

• nedostatkom sna,
• prevelikom količinom kofeina i nikotina,
• dehidracijom,
• trudnoćom,
• mamurlukom. 

Ako benigne fascikulacije postanu učestale i iritantne, liječnik može prepisati lijekove za kontrolu grčeva u mišićima. Ipak, jednostavnije i prirodnije rješenje je u odmoru i zdravoj prehrani. 

Hipoglikemija

Hipoglikemija je stanje niske razine šećera, odnosno glukoze u krvi. S obzirom na to da mozak koristi glukozu kao primarni izvor energije, nedostatak iste sprječava normalan rad mozga.

Stručnjaci navode da se hipoglikemijom smatra bilo koja koncentracija glukoze u krvi koja je manja od 3.9 mmol po litri krvi ili 70 mg po decilitru krvi.

Manjak glukoze uzrokuje ozbiljne simptome, kao što su:

• glavobolja,
• vrtoglavica,
• zamućen vid,
• teškoće u koncentraciji i koordinaciji,
• zbunjenost i ostali neurološki problemi.

Zbog viška epinefrina i norepinefrina (hormoni koje luče nadbubrežne žlijezde) mogu se pojaviti i drugi simptomi kao što su:

• znojenje,
• tremor, tj. drhtavica koja se očituje u titranju mišića,
• ubrzan rad srca,
• glad.

Ako osjetite kombinaciju ovih simptoma, vrijeme je da se obratite liječniku jer bi se moglo raditi o hipoglikemiji.

Više o hipoglikemiji pročitajte ovdje.

Esencijalni tremor

Esencijalni tremor je nasljedna bolest koja uzrokuje drhtanje ruku i glave, rjeđe jezika i glasnica. Ako jedan roditelj ima esencijalni tremor, šanse da će ga dobiti i dijete su 50 %.

Riječ je o titranju mišića, najčešće mišića jedne ili obje ruke, u pokretu ili u određenom položaju. Time se razlikuje od tremora kod Parkinsonove bolesti gdje se titranje događa i u mirovanju.

Esencijalni tremor obično ostaje u blažem obliku i ne uzrokuje probleme u svakodnevnom životu.

Počinje postupno, a može se javiti čak i u mlađoj dobi, zatim se povući i javiti kasnije ili se pak javiti u srednjoj dobi i postupno se pogoršavati.

Karakteristično je to da je u većini slučajeva prisutan u rukama i to obostrano, iako može početi samo u jednoj ruci. Prisutan je samo kada se nešto radi ili drži u određenom položaju, a prestaje u mirovanju i spavanju.

Miokimija očnog kapka

Riječ je o spontanom podrhtavanju mišićnih vlakana unutar mišića do kojeg dolazi kada nema dovoljno snage za kontrakciju čitavog mišića.

Često titra donji očni kapak, što može biti neugodno, ali je potpuno bezopasno.

Do titranja očnog kapka može dovesti i pretjerano konzumiranje kofeina, alkohola, cigareta ili droga, kao i zamor očiju uslijed dugotrajnog gledanja u ekran ili dugotrajno čitanje – sve radnje koje oči izlažu dugotrajnom naporu i umoru.

Hipertireoza

Hipertireoza je stanje povećane aktivnosti štitne žlijezde koja regulira bazalni metabolizam te tako metaboličku aktivnost i sintezu proteina u tijelu. 

Povećana aktivnost štitnjače može uzrokovati niz simptoma, među kojima i drhtanje ruku te slabost i titranje u mišićima.

Hipertireoza je stanje koje zahtijeva medicinsko liječenje, a dijagnosticira se analizom krvi te ultrazvukom pa ako sumnjate na ovaj poremećaj, svakako posjetite liječnika.

Više o hipertireozi pročitajte ovdje.

Anksioznost i napadi panike

Kao odgovor na psihički stres, mišići se mogu aktivirati zbog čega dolazi do titranja, trzanja ili grčenja mišića. To se događa jer živčani sustav stres percipira kao opasnost i pokreće mišiće kako bi se ubrzale tjelesne reakcije i tijelo pripremilo za fizički obračun s izvorom opasnosti. 

To se može osjetiti kao drhtanje u čitavom tijelu ili pak kao trzaji u jednoj ili obje ruke ili noge, kao i treperenje mišića očiju.

U slučaju titranja mišića zbog psihičkih razloga, najvažnije je ukloniti uzrok stresa i dovesti tijelo u stanje mirovanja. Takvi su trzaji bezazleni, ali osobu koja ih doživljava mogu dodatno uplašiti zbog čega joj može biti potrebna liječnička pomoć.

Više o anksioznosti pročitajte ovdje, a više o napadima panike ovdje.

Parkinsonova bolest

Nefiziološko drhtanje se može pojaviti kao posljedica Parkinsonove bolesti, oštećenja velikog ili malog mozga koji može nastati zbog moždanog udara ili multiple skleroze.

Parkinsonova bolest podrazumijeva progresivno degenerativno stanje koje karakterizira:

• tremor mišića,
• usporenost pokreta,
• ukočenost u mišićima,
• nepravilno držanje tijela.

Uzrok Parkinsonove bolesti nalazi se u degenerativnim promjenama u području mozga koje uzrokuju smanjeno lučenje dopamina, kemijske tvari koja omogućuje ljudima normalno i precizno kretanje te kontrolu nad pokretima. 

U opsežnom pregledu dostupnih podataka o ovoj bolesti, znanstvenici zaključuju: “Parkinsonova bolest je jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti s više od milijun oboljelih stanovnika SAD-a u 2015. godini. To je bolest starije dobi, iako su poznati slučajevi oboljelih u ranim 30-ima ili 40-ima.”

Više o Parkinsonovoj bolesti pročitajte ovdje.

Određeni lijekovi

Neželjeno titranje u mišićima mogu izazvati i različiti lijekovi, što se događa najčešće s rukama, nogama i glavom u određenom položaju. 

Lijekovi koji mogu izazvati ovaj simptom su, među ostalima:

• lijekovi koji se koriste u liječenju karcinoma,
• lijekovi protiv epileptičnih napadaja,
• antihistaminici,
• antidepresivi,
• poneki lijekovi za srce,
• poneki antibiotici.

Niske doze nekih sedativnih lijekova ili alkohola mogu ublažiti neke vrste tremora, dok ga veće doze mogu uzrokovati ili pojačati.

U slučaju bilo kakvih neobičnih simptoma prilikom uzimanja lijekova potrebno je odmah obavijestiti liječnika te promijeniti terapiju.

Pročitajte više o nekim uzrocima tremora:

• Nedostatak kalija (hipokalijemija) – uzroci i liječenje,
• Hipoglikemija – uzroci, simptomi i liječenje,
• Hipertireoza – uzroci, simptomi i liječenje,
• Anksioznost i anksiozni poremećaji – vrste, uzroci, simptomi i liječenje,
• Napadi panike – uzroci, simptomi i kako ih kontrolirati,
• Parkinsonova bolest – uzroci, simptomi i liječenje.

• anksioznost
• hipertireoza
• hipoglikemija
• hipokalemija
• miokimija
• napadaj panike
• parkinsonova bolest
• sindrom benignih fascikulacija
• titranje mišića
• tremor

Učitaj više izvora