Kardiovaskularne bolesti među vodećim su uzrocima smrti u svijetu, a posljedice koje ostavljaju ne odnose se samo na zdravlje srca i krvnih žila.

Novo istraživanje pokazuje da čak i tihi srčani udar, koji često prolazi neprimijećeno, može povećati rizik od bržeg slabljenja pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti tijekom godina.

Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju različite poremećaje srca i krvnih žila te pogađaju oko 650 milijuna ljudi diljem svijeta. Jedna od najčešćih posljedica ovih bolesti je infarkt miokarda, odnosno srčani udar.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), svake godine u SAD-u oko 805.000 ljudi doživi srčani udar, a čak jedan od pet prolazi “tiho”, bez jasnih simptoma ili dijagnoze u trenutku nastanka.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Stroke pokazalo je da bilo koja vrsta srčanog udara, uključujući i tihi, može povećati rizik od kognitivnog pada tijekom vremena.

Povezanost srca i zdravlja mozga

Stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju na povezanost kardiovaskularnih bolesti i kognitivnog pada. Smatra se da bolesti poput koronarne bolesti srca, zatajenja srca, atrijske fibrilacije i oscilacija krvnog tlaka povećavaju rizik od oštećenja moždanih funkcija.

S druge strane, osobe s kognitivnim poteškoćama imaju veću vjerojatnost za razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih događaja poput moždanog ili srčanog udara.

Kardiolog dr. Cheng-Han Chen za Medical News Today pojasnio je da još nije potpuno jasno zašto osobe koje su pretrpjele srčani udar imaju brži pad kognitivnih funkcija.

Istraživanje pratilo više od 20.000 ljudi

Znanstvenici su analizirali podatke više od 20.000 tamnoputih i bijelih Amerikanaca starijih od 45 godina uključenih u dugoročno istraživanje REGARDS, koje proučava razlike u stopi moždanog udara u jugoistočnom dijelu SAD-a.

Sudionici su na početku istraživanja prošli niz pregleda, uključujući mjerenje krvnog tlaka, laboratorijske nalaze i elektrokardiogram (EKG), a istraživači su prikupili i podatke o njihovoj povijesti bolesti.

Tijekom intervjua sudionike su pitali jesu li ikada imali srčani udar koji je dijagnosticirao liječnik, dok je EKG korišten za otkrivanje znakova prethodnog, možda neprepoznatog infarkta.

Osobe koje su na EKG-u imale tragove ranijeg srčanog udara, ali nikada nisu dobile dijagnozu, svrstane su u skupinu s tihim srčanim udarom.

Ukupno je 10,4 % sudionika imalo neki oblik srčanog udara:

• 5,2 % prijavilo je ranije dijagnosticirani infarkt
• 1,3 % imalo je potvrđen klinički infarkt
• 3,8 % imalo je tihi srčani udar.

Sudionici su zatim praćeni između 10 i 14 godina, tijekom kojih su svake godine prolazili procjene kognitivnih sposobnosti.

Svaki oblik srčanog udara povezan je s bržim kognitivnim padom

Rezultati su pokazali da je svaki oblik srčanog udara bio povezan s većom vjerojatnošću razvoja kognitivnih poteškoća, a povezanost je bila još izraženija kod težih oblika kognitivnog oštećenja.

Pad kognitivnih sposobnosti zabilježen je kod bijelih i tamnoputih sudionika te kod muškaraca neovisno o vrsti srčanog udara.

Kod žena su brži kognitivni pad pokazale one koje su imale tihi ili prethodno dijagnosticirani srčani udar. Istraživači smatraju da bi razlog mogao biti češće nedijagnosticiranje srčanog udara kod žena.

Osobe s tihim srčanim udarima češće imaju oštećenja malih krvnih žila i povećan rizik od ishemijskog moždanog udara. Znanstvenici pretpostavljaju da mala, neprimjetna oštećenja mozga mogu postupno pridonijeti pogoršanju pamćenja i drugih mentalnih funkcija.

Može li EKG pomoći u ranijem otkrivanju rizika?

Elektrokardiogram ili EKG jednostavna je i pristupačna metoda kojom se mogu otkriti nepravilnosti u radu srca i znakovi ranijeg, neprepoznatog srčanog udara.

Kod osoba koje su pretrpjele srčani udar određeni obrasci na EKG-u, poput promjena tzv. Q-vala, mogu upućivati na prethodno oštećenje srčanog mišića.

Istraživači smatraju da bi kombinacija EKG-a i podataka iz medicinske povijesti mogla predstavljati jednostavan i jeftin način prepoznavanja osoba s povećanim rizikom od kognitivnog propadanja.

Kako zaštititi srce i mozak?

Brojna istraživanja potvrđuju da zdravlje srca i krvnih žila izravno utječe i na zdravlje mozga, osobito u starijoj dobi. Održavanje zdravih životnih navika može pomoći u smanjenju rizika od demencije i kognitivnog pada.

Stručnjaci preporučuju:

• redovitu tjelesnu aktivnost
• prehranu s manje zasićenih masti i soli
• izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola
• kontrolu krvnog tlaka, šećera i kolesterola
• održavanje zdrave tjelesne težine
• dovoljno kvalitetnog sna.

Pročitajte i ove članke:

• Srčani udar (infarkt miokarda): Koji su simptomi i kako izgleda oporavak?
• Srčani ili moždani udar? Evo kako u nekoliko sekundi prepoznati razliku koja spašava život
• Kako spriječiti srčani udar? Nikad nije kasno za ove mjere.

• "nevidljivi" srčani udar
• gubitak pamćenja
• istraživanje
• srčani udar

Učitaj više izvora