Srčani udar je najčešći uzrok smrti kod muškaraca i žena u cijelom svijetu. Razvija se nakon nagle okluzije (začepljenja) koronarnih arterija (krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i nutrijentima).

U podlozi srčanog udara najčešće je ateromski plak koji pukne, odlomi se i zapne u jednoj od krvnih žila. Rizični čimbenici za nastanak plaka u stijenci arterija (ateroskleroza) su pušenje, hipertenzija, povišena razina masnoća u krvi, fizička neaktivnost i pretilost.

Nikad nije kasno da počnete paziti na svoje zdravlje i spriječite srčani udar, čak i ako ste već imali jedan.

Kako spriječiti srčani udar?

Ako se pitate kako spriječiti srčani udar, evo kako osvijestiti svoje zdravstveno stanje i pripaziti na rizike.

Life’s Simple 7

Osobe s visokim rizikom za bolest srca mogu smanjiti rizik za čak 80 % ako poduzmu sedam jednostavnih preventivnih mjera. Ove mjere ne samo da smanjuju rizik od bolesti srca, već također smanjuju rizik od moždanog udara, raka i demencije.

Sedam ključnih koraka, poznatih kao “Life’s Simple 7“, uključuju:

• redovitu fizičku aktivnost (150 minuta umjerene aktivnosti tjedno)
• zdravu prehranu koja se fokusira na biljnu hranu i izbjegavanje prerađene hrane
• prestanak pušenja
• održavanje zdrave tjelesne mase
• kontrolu krvnog tlaka
• održavanje zdravih razina kolesterola
• kontrolu šećera u krvi.

Osim toga, važno je održavati zdrav BMI, koji je optimalno između 18,5 – 25 kg/m², te pratiti razine šećera u krvi, s ciljem da postotak hemoglobina A1c bude ispod 5,7 %, što dodatno smanjuje rizik od razvoja bolesti srca i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

Održavajte normalan krvni tlak

Visoki krvni tlak nosi nadimak “tihi ubojica”. U podlozi je većine kardiovaskularnih bolesti, a posebno je opasan jer najčešće nema nikakvih simptoma, što može umanjiti njegovu važnost.

Rizik počinje rasti iznad tlaka 115/70 mmHg i udvostručuje se svakih 10 mmHg sistoličnog (gornji broj) i 5 mmHg dijastoličkog tlaka (donji broj).

Pratite razinu kolesterola u krvi

Visoka razina kolesterola u krvi doprinosi kardiovaskularnim bolestima. Pogoduju nastanku aterosklerotskih plakova koji su ključni u procesu nastanka srčanog udara.

Postoji nekoliko tipova kolesterola koji se razlikuju po točnom sastavu i gustoći. U svakodnevnoj praksi i kontekstu srčanog udara posebno su nam bitna dva tipa kolesterola – to su LDL (loš jer sudjeluje u stvaranju plakova) i HDL (dobar jer smanjuje koncentraciju kolesterola u arterijama).

Istraživanjima je dokazano kako je za smanjenje rizika od srčanog udara jednako bitna smanjena koncentracija LDL-a kao i povišena koncentracija HDL-a.

Razina kolesterola u krvi određena je:

• razinom kolesterola koju proizvede jetra (velikom većinom ovisi o genima)
• razinom koja nastaje probavom (dio onoga što jedete)
• starosnom dobi (razina kolesterola povećava se s godinama).

U nekim je slučajevima dovoljna promjena prehrane kako bi se smanjila razina kolesterola. Namirnice s najviše kolesterola su iznutrice (jetra, mozak), jaja i maslac. Pri konzumaciji hrane trebalo bi voditi računa da se uvedu omega-3 nezasićene masne kiseline koje se nalaze u ribi (tuna, sitna plava riba) barem jedanput tjedno.

Ako u obitelji imate nekog tko ima problema s kolesterolom, moguće je da će vam biti potrebno liječenje (obiteljska hiperkolesterolemija).

Redovito vježbajte

Nedostatak vježbanja glavni je uzrok pretilosti, a pretilost dovodi do većeg rizika od srčanog udara. Istraživanja su pokazala kako je samo tri kilometra šetnje dnevno dovoljno kako bi se očuvalo zdravlje (i ne treba biti odjednom) uz pojačanu fizičku aktivnost triput tjedno.

Savjetujte se s vašim liječnikom u vezi preporučenog intenziteta dozvoljene fizičke aktivnosti.

Osim za trošenje kalorija i poboljšanje imuniteta, vježbanje djeluje protiv anksioznosti i depresije.

Smanjite stres

Stres općenito djeluje loše na zdravlje na svim poljima, ali posebice štetno djeluje na kardiovaskularni sustav. Postoji dosta načina za smanjenje stresa, poput redovitog vježbanja, meditacije, dovoljne količine sna, smijeha te da radite ono što vas opušta i čini sretnima.

Pokušavajte izbjegavati ljude koji vas čine nervoznima ili anksioznima.

Prestanite pušiti

Pušenje je loša navika koja je višestruko štetna za zdravlje. To svi znamo, ali nije naodmet napomenuti. Pušenje povećava rizik od srčanog udara, bolesti pluća, moždanog udara i dr. bolesti.

Pazite kod biranja lijekova

Iako je alternativna medicina uzela maha i lako je dostupna, pripazite s konzumacijom lijekova čak i ako su prirodni jer ne znate njihove nuspojave. Prije bilo kakvog uzimanja dodatnih pripravaka posavjetujte se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.

Bitna je spoznaja da su alternativni lijekovi često nedovoljno istraženi i testirani. Naravno, postoji nekoliko iznimki poput ribljeg ulja i niacina (vitamina B).

Također, treba napomenuti kako preveliki unos različitih vitamina može smanjiti djelovanje drugih lijekova. 

Spavajte dovoljno kako biste izbjegli srčani udar

Neka vam dovoljna količina sna bude prioritet. Odrasla osoba treba 8 – 9 sati sna kako bi bila u potpunosti odmorna. Ako konstantno na zvuk budilice odgađate ustajanje i ostajete u krevetu “još samo pet minuta”, to je znak kako vam tijelo traži još sna.

Osobe koje nemaju dovoljno sna spadaju u rizičnu skupinu za pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes, depresiju i srčani udar.

Srčani udar kod mladih ljudi

Često se simptomi srčanog udara mogu zanemariti kada je u pitanju mlada osoba. Iako su mlade osobe izvan rizične skupine, to nikako ne znači da ne mogu doživjeti srčani udar. Osim stila života poput pušenja, uživanja alkohola i nedovoljno sna, postoje dva podcijenjena uzročnika srčanog udara kod mladih ljudi:

• Kawasakijeva bolest – rijetka bolest koja uzrokuje naticanje krvnih žila (arterija, vena i kapilara); ponekad ova bolest zahvati plućnu arteriju koja prenosi krv bogatu kisikom do srca
• hipertrofična kardiomiopatija – česti uzročnik srčanog udara kod mladih ljudi; uzrokovana je mutacijom gena u srčanim mišićima; uzrokuje zadebljanje zidova ventrikula (srčanih pumpi) što može blokirati normalan protok krvi.

Pročitajte i ove članke:

• 14 neočekivanih okidača srčanog udara
• Srčani udar (infarkt miokarda): Koji su simptomi i kako izgleda oporavak?
• Reagirajte na vrijeme: Što napraviti kada netko u vašoj blizini ima srčani udar?

• Kako spriječiti srčani udar
• srčani udar

Učitaj više izvora