Uzimaju ga milijuni ljudi, a nove studije otkrivaju kome vitamin D zaista pomaže
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Vitamin D već se godinama nalazi među najpopularnijim dodacima prehrani, a često ga nazivaju i “vitaminom sunca”. Iako brojna istraživanja potvrđuju njegovu važnu ulogu za zdravlje kostiju, imunitet i srce, stručnjaci upozoravaju da nije riječ o čudotvornom rješenju za sve zdravstvene probleme.
Nova istraživanja otkrivaju da bi vitamin D mogao imati važnu ulogu u prevenciji dijabetesa, zaštiti mozga i ublažavanju upalnih bolesti crijeva, no rezultati još uvijek zahtijevaju dodatne potvrde.
Može li vitamin D pomoći u prevenciji dijabetesa?
Istraživanje objavljeno u travnju 2026. godine u časopisu JAMA Network Open pokazalo je da učinak vitamina D može ovisiti o genetici pojedinca.
Kod drugih sudionika nije zabilježen značajan učinak.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da prekomjerno uzimanje vitamina D može biti opasno te izazvati nuspojave poput mučnine, povraćanja i slabosti. Zbog toga se suplementacija ne preporučuje bez savjetovanja s liječnikom.
Važno je naglasiti i da na razvoj dijabetesa utječu brojni čimbenici – prehrana, tjelesna aktivnost, genetika, kvaliteta sna i tjelesna težina – pa sam dodatak prehrani nije dovoljan za prevenciju bolesti.
Ova studija dodatno podupire razvoj personalizirane medicine, odnosno pristupa u kojem bi se terapije prilagođavale genetskim karakteristikama pojedinca.
Vitamin D i Alzheimerova bolest – postoji li poveznica?
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Neurology Open Access istraživalo je može li vitamin D imati zaštitnu ulogu za zdravlje mozga.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su u srednjim godinama života imale više razine vitamina D kasnije imale niže razine tau proteina – jednog od glavnih biomarkera Alzheimerove bolesti.
S druge strane, nije pronađena povezanost između vitamina D i beta amiloida, još jednog važnog pokazatelja povezanog s Alzheimerovom bolešću.

Istraživači smatraju da bi rano otkrivanje i liječenje manjka vitamina D moglo pomoći u smanjenju rizika od demencije. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je riječ o manjoj studiji te da na rezultate mogu utjecati i drugi čimbenici, poput zdravijih životnih navika osoba koje imaju više razine vitamina D.
Primjerice, ljudi s višim razinama vitamina D često više borave na otvorenom, fizički su aktivniji i imaju kvalitetniju prehranu, što samo po sebi pozitivno djeluje na zdravlje mozga.
Može li vitamin D pomoći kod upalnih bolesti crijeva?
Treće istraživanje, objavljeno u časopisu Cell Reports Medicine, bavilo se učinkom vitamina D kod upalnih bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Tijekom 12 tjedana istraživači su pratili 48 odraslih osoba te otkrili da vitamin D može pomoći u smanjenju upale crijeva i poboljšanju imunološke ravnoteže.
Vitamin D povećao je razinu protutijela IgA, a smanjio razinu IgG, čime je organizmu pomogao da “prepozna” korisne crijevne bakterije i smanji pretjerane imunološke reakcije.
Za razliku od standardnih terapija koje uglavnom djeluju tako da potiskuju imunološki sustav, ovaj pristup pokušava razviti tzv. “imunološku toleranciju”, odnosno omogućiti mirniji suživot imunološkog sustava i crijevnih bakterija.
Iako je riječ o preliminarnim rezultatima, istraživanje otvara mogućnost da vitamin D jednog dana postane dodatna terapijska opcija za osobe s kroničnim upalnim bolestima.
Treba li uzimati vitamin D?
Iako nova istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate, stručnjaci naglašavaju da vitamin D nije univerzalno rješenje za sve zdravstvene tegobe. Njegov učinak može ovisiti o genetici, životnim navikama i općem zdravstvenom stanju.
Ako sumnjate na manjak vitamina D ili razmišljate o suplementaciji, najbolje je prvo napraviti laboratorijske pretrage i savjetovati se s liječnikom. Poseban oprez potreban je kod visokih doza jer pretjeran unos može imati ozbiljne nuspojave.
Pročitajte i ove članke:
- Nedostatak vitamina D kod djece i odraslih: Koji su simptomi i posljedice?
- Kada se pije vitamin D za maksimalnu učinkovitost?
- Nuspojave vitamina D za koje možda niste znali.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 razloga zbog kojih salo na trbuhu ne nestaje
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja
- Dawson-Hughes, B. i sur. (2026). Vitamin D Receptor Polymorphisms and the Effect of Vitamin D Supplementation on Diabetes Risk Among Adults With Prediabetes. JAMA Network Open, 9(4): e267332.
- Gubatan, J. i sur. (2026). Multi-omics reveal vitamin D regulation of immune-gut microbiome interactions and tolerogenic pathways in inflammatory bowel disease. Cell Reports Medicine, 7.
- Mulligan, M. D. i sur. (2026). Association of Circulating Vitamin D in Midlife With Increased Tau-PET Burden in Dementia-Free Adults. Neurology, 2(2): e000057.
- Sakay, Y. N. (2026). From brain health to diabetes: 3 reasons to get your vitamin D levels checked. Medical News Today.