Piše liječnik

Staračka epilepsija: Tihi simptomi koje mnogi zamijene za demenciju ili moždani udar

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Epilepsija je kronična neurološka bolest u kojoj osoba doživljava ponavljajuće napadaje uzrokovane intenzivnim izbijanjem neurona u mozgu. Najčešće počinje u djetinjstvu ili u starijoj odrasloj dobi, iako može početi u bilo kojoj dobi.

Osobe starije od 65 godina imaju najveću incidenciju epilepsije od svih dobnih skupina, što čini gotovo četvrtinu slučajeva novootkrivene epilepsije.

Za razliku od epilepsije u mlađoj dobi, napadaji u starijih osoba često imaju drugačije simptome i specifične uzroke. Pravodobno prepoznavanje i liječenje ključno je za očuvanje kvalitete života i sprječavanje komplikacija.

Epilepsija u starijoj životnoj dobi, često nazivana staračka epilepsija, sve je češća zbog produljenja životnog vijeka i boljeg preživljenja nakon neuroloških bolesti.

Staračka epilepsija najčešće se javlja nakon 60. godine života, a učestalost značajno raste nakon 65. i 75. godine. U toj dobi epilepsija se najčešće javlja prvi put u životu, a ne kao nastavak bolesti iz mladosti.

Smatra se da je epilepsija jedna od najčešćih novonastalih neuroloških bolesti u starijoj populaciji. Razlog tome je veća učestalost bolesti mozga i krvnih žila u toj dobi.

Epilepsija je treći najčešći neurološki poremećaj koji pogađa starije odrasle osobe nakon moždanog udara i demencije, a učestalost epilepsije brzo raste u ovoj populaciji. Očekuje se daljnji porast učestalosti epilepsije u društvima koja imaju tendenciju starenja.

Staračka epilepsija – uzroci i rizični faktori

U starijoj dobi epilepsija je najčešće sekundarna, odnosno posljedica druge bolesti ili oštećenja mozga. Najčešći uzrok su cerebrovaskularne bolesti, osobito moždani udar i kronična ishemija mozga.

Drugi česti uzroci uključuju tumore mozga, traumatske ozljede glave, neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove bolesti te infekcije središnjeg živčanog sustava. U manjem broju slučajeva uzrok ostaje nepoznat.

Rizični faktori za razvoj staračke epilepsije često su povezani s općim zdravstvenim stanjem starije osobe. Najvažniji su:

prethodni moždani udar ili prolazni ishemijski napad
hipertenzija, dijabetes i bolesti srca
ateroskleroza
ozljede glave
demencija
kronični alkoholizam
poremećaji elektrolita i metabolički poremećaji.

Staračka epilepsija – simptomi

Epileptički napadaji u starijih osoba često su atipični i mogu proći neprepoznato. Najčešće se radi o fokalnim napadajima, koji se mogu očitovati kao:

iznenadna zbunjenost ili “odsutnost”
poremećaj govora
nevoljni pokreti jedne strane tijela
senzorne smetnje (trnci, neobični osjeti).

Gubitak svijesti i grčevi cijelog tijela rjeđi su nego u mlađoj dobi.

“Postiktalno” razdoblje zbunjenosti nakon napadaja može trajati satima ili čak danima kod starijih osoba, a ponekad se zamijeni za demenciju.

Staračka epilepsija – dijagnoza i liječenje

Epilepsija u starosti zahtijeva temeljitu obradu jer simptomi mogu nalikovati moždanom udaru, demenciji ili sinkopi. Osnovu čine:

detaljna anamneza i opis napadaja (često od svjedoka)
neurološki pregled
EEG, iako može biti uredan
CT ili MR mozga radi otkrivanja strukturnih uzroka.

Dodatne pretrage uključuju laboratorijske nalaze kako bi se isključili metabolički poremećaji.

Liječenje se temelji na antikonvulzivnim lijekovima. Kod starijih osoba obično se započinje s nižim dozama, koje se postupno povećavaju. Prednost imaju lijekovi s manje nuspojava i interakcija. Uspješna kontrola napadaja postiže se kod velikog broja bolesnika, osobito ako se liječi osnovni uzrok.

Uz pravilnu terapiju većina starijih osoba može voditi relativno normalan život. Važno je redovito uzimati terapiju, izbjegavati preskakanje doze i redovito kontrolirati stanje kod neurologa. Obitelji i skrbnici imaju važnu ulogu u prepoznavanju simptoma i pružanju podrške.

Pročitajte i ove članke: