Zdravstvene nepravde kroz povijest, pandemija i rastući online svijet stvorili su prostor u kojem činjenice i emocije lako postaju isprepletene, a u toj mješavini nastaju i brzo se šire zdravstvene dezinformacije.

U nastavku otkrivamo zašto su toliko privlačne, tko od njih profitira i kako se uspijevaju zadržati u javnom prostoru.

1. i 2. razlog: Nepovjerenje prema stručnjacima i osobna autonomija 

U današnjem svijetu gotovo svatko ima barem jedno negativno iskustvo sa zdravstvenim sustavom – osobito u zemljama poput SAD-a, gdje zdravstvena zaštita i osiguranje često nemaju dosljednost i koordinaciju.

Povijesno gledano, određene skupine, poput žena i osoba različite boje kože, često su se suočavale s diskriminacijom i nejednakim tretmanom u zdravstvu.

Pandemija COVID-19 dodatno je naglasila važnost osobne autonomije tijela i prava na zdravstveni odabir, uključujući odluke o cijepljenju i nošenju maski.

Kada se nepovjerenje prema zdravstvenom sustavu spoji s jačanjem osobne slobode, mnogi ljudi počinju tražiti alternativne izvore informacija o svojem zdravlju. Pojavila se cijela industrija koja to koristi, često nudeći informacije koje nisu provjerene ili su čak netočne – tzv. “alternativne činjenice”.

3. razlog: Dezinformacije donose profit (i potiču druge interese)

Mnogi koji šire zdravstvene dezinformacije rade preko društvenih mreža, gdje platforme nisu odgovorne za točnost objavljenih sadržaja. Zarada dolazi kroz prodaju proizvoda poput dodataka prehrani, knjiga ili videomaterijala, ali i putem oglašavanja.

Primjerice, tijekom pandemije COVID-19 ivermektin, lijek koji se primarno koristi u veterinarskoj medicini, promoviran je kao sredstvo za prevenciju ili liječenje virusa. I danas se u nekim državama prodaje bez recepta, uključujući online narudžbe.

Algoritmi društvenih mreža dodatno potiču širenje dezinformacija jer prikazuju sadržaje koji izazivaju strah i anksioznost, što povećava broj lajkova, dijeljenja i ponovnih objava.

4. razlog: Dezinformacije zvuče uvjerljivo

Mnogi vjeruju dezinformacijama jer djeluju “istinitima”. Često počinju s djelomičnom istinom, koja se potom iskrivljuje.

Primjerice, tvrdnja da COVID-19 cjepiva uzrokuju neplodnost žena temeljila se na činjenici da cijepljenje može izazvati povišenu temperaturu, što povremeno utječe na menstrualni ciklus – ali od toga se stvorila potpuno netočna tvrdnja o sterilitetu.

Slično, dezinformacije često pogrešno povezuju korelacije s uzročno-posljedičnim odnosima, kao što je tvrdnja da korištenje kreme za sunčanje privlači morske pse jer obje pojave rastu ljeti, ili da dječja cjepiva uzrokuju autizam.

5. i 6. razlog: Karizma i jednostavnost prodaju “umirujuće” dezinformacije

Osobe koje šire dezinformacije često su karizmatične i koriste jednostavne, lako razumljive poruke koje emocionalno angažiraju publiku.

Zdravstveni stručnjaci obično komuniciraju složenije i detaljnije, što može djelovati dosadno ili ponekad patronizirajuće. Suprotno tome, “prodavači” dezinformacija ciljaju na emocije, često stvarajući strah ili hitnost (“učinite ovo – ili vi i vaša obitelj ćete imati posljedice!”).

Jednostavna i uvjerljiva objašnjenja posebno privlače ljude koji već imaju mnogo svakodnevnih izazova i ne žele dodatne složene informacije. Lakše je prihvatiti objašnjenja koja krive nekoga ili nešto drugo, a nude jednostavna rješenja koja umiruju.

Pročitajte i ove članke:

• Dezinformacije i lažne vijesti – utjecaj na društvo, tko je podložniji i kako ih zaustaviti?
• Testirali društvene mreže i otkrili da se dezinformacije na jednoj od njih najlakše šire
• Psihologija medija: Većina nas informacije uzima “zdravo za gotovo”! Psihologinja otkriva kako mediji utječu na ponašanje ljudi.

• dezinformacije
• teorije zavjere
• zdravstvene dezinformacije

Učitaj više izvora