“Kud svi Turci, tud i mali Mujo!” uobičajena je poštapalica koju često čujemo. Odnosi se na osobu koja “slijedi masu” bez vlastitog mišljenja ili barem hrabrosti da se suprotstavi vladajućem mišljenju. Zasigurno se većina pronašla u situaciji u kojoj je postupila drugačije pod utjecajem drugih, a upravo to je tema ovog članka. Konformizam je tendencija promjene ponašanja, stavova i uvjerenja uslijed stvarnog ili zamišljenog pritiska drugih ljudi. Radi se o tendenciji koju svi imamo u većem ili manjem omjeru, ali na koju možemo obratiti više pozornosti. Više o tome što je konformizam, tko je podložniji i kako smanjiti utjecaj drugih ljudi na vlastito ponašanje saznajte u nastavku.

Konformizam – značenje

Konformizam je termin koji označava tendenciju promjene ponašanja, stavova i uvjerenja uslijed pritiska grupe. Može se javiti uslijed suptilnih utjecaja ili pak izravnog i otvorenog društvenog pritiska. Nadalje, promjena ponašanja i stavova pod utjecajem grupe može biti svjestan i nesvjestan proces.

Konformizam – psihologija

Fenomen konformizma potvrđen je mnogim eksperimentima na području socijalne psihologije. Među najpoznatijim istraživanjima konformizma je eksperiment koji je proveo psiholog Solomon E. Asch (1951.). Ispitanici su u istraživanju, pod krinkom testiranja njihovog vida, morali naznačiti kojoj od tri linije po dužini odgovara određena linija. Svi ispitanici u grupi, osim jednog, bili su suučesnici u eksperimentu i davali su očigledno krive odgovore (spajajući liniju u pitanju s očigledno kraćom ili dužom linijom). Tijekom 12 ispitivanja oko 75 % sudionika usuglasilo se s ostatkom grupe barem jednom i dalo krivi odgovor.

Psiholog Stanley Milgram (1961.) je proveo još jedno utjecajno istraživanje kojim je htio pokazati djelovanje autoriteta na poslušnost. U istraživanju je mjerio do koje su razine sudionici spremni pokoriti se autoritetu. Naime, sudionici su po uputama istraživača morali isporučiti (lažne) elektrošokove drugoj osobi, sve do smrtnih doza. Sudionici su mogli čuti odglumljene krikove dok su, prema uputama, dostavljali sve veći napon. Unatoč saznanju da elektrošokovi ozljeđuju drugu osobu, svi sudionici isporučili su elektrošokove od barem 300 volti, a čak 65 % njih isporučilo je sve do 450 volti struje drugoj osobi.

Zašto se ljudi konformiraju?

Dva su glavna razloga zašto se ljudi konformiraju – zato što drugi ljudi služe kao koristan izvor informacija (informacijski socijalni utjecaj) ili zato što osjećaju pritisak za slijeđenjem društvenih normi (normativni socijalni utjecaj).

Informacijski socijalni utjecaj odnosi se na konformiranje drugima kada vjerujemo da drugi imaju pouzdanije informacije po kojima bismo trebali djelovati. Drugim riječima, promjena ponašanja pod utjecajem drugih ljudi nastupa kada u nejasnim ili neizvjesnim situacijama vjerujemo da drugi imaju točnije informacije o ispravnom ponašanju.

S druge strane, normativni socijalni utjecaj odnosi se na konformiranje pod utjecajem socijalnih normi – implicitnih ili eksplicitnih pravila prikladnog ponašanja, vrijednosti i stavova. Ljudi se priklanjaju normama i mijenjaju mišljenje i ponašanje kako bi (p)ostali članom grupe ili društva.

Tko je podložniji konformizmu?

Prirodno je htjeti se osjećati uklopljeno pa su tako konformizmu podložni svi pripadnici društva. Ipak, različiti ljudi daju prioritet uklapanju u grupe i društvo u različitim omjerima. Postoje određeni faktori koji utječu na stupanj podložnosti konformizmu. Neki od tih faktora su:

• kultura
• dob
• spol
• veličina grupe.

Istraživanja su pokazala da su konformisti češće mlađe životne dobi i ženskog spola. Nadalje, konformizmu su skloniji pripadnici kolektivističkih, u odnosu na individualističke kulture.

Postoje i brojni situacijski faktori koji utječu na podložnost konformizmu. Primjerice, informacijskom socijalnom utjecaju skloniji smo kada:

• je situacija nejasna
• je situacija krizna
• su drugi ljudi stručnjaci.

Kako smanjiti utjecaj drugih ljudi?

Konformizam sam po sebi nije nužno loš ni dobar. Konformizam zapravo može biti koristan u određenim situacijama i kada u cilju ima poticanje poželjnog ponašanja. Primjerice, bacanje smeća na pod smatra se neprikladnim zato što time zagađujemo okoliš. Dio ljudi se toga pridržava jer se zalažu za očuvanje okoliša, a drugi se dio ljudi pridržava pod pritiskom drugih ljudi i neizrečenog pravila da nije u redu bacati smeće na pod.

Ipak, priklanjanje mišljenju i ponašanju drugih ljudi ili masi može biti i opasno, npr. kada se konformiramo pogrešnim normama.

Prije svega, važno je osvijestiti kakav utjecaj drugi ljudi i grupe imaju na naše razmišljanje i ponašanje. Nadalje, istraživanja su pokazala da su ljudi manje skloni konformizmu kada imaju “saveznika”. Stoga, ako se bojite reakcije drugih ljudi, potražite istomišljenika ili grupu istomišljenika, kako biste se osjećali ugodnije u vezi svojih razmišljanja i radnji. To, naravno, ne podrazumijeva odbacivanje i zanemarivanje mišljenja neistomišljenika, već služi lakšem odvajanju od mase i djelovanju prema vlastitim uvjerenjima.

Kako biste izbjegli informacijski socijalni utjecaj, važno je znati se adekvatno informirati i izbjegavati dezinformacije. Dezinformacije i djelovanje prema njima mogu biti iznimno opasni. Više o dezinformacijama možete saznati u članku “Dezinformacije i lažne vijesti – utjecaj na društvo, tko je podložniji i kako ih zaustaviti?“.

Pročitajte i članke:

• Choice overload: Donošenje odluka vas iscrpljuje? Psihologinja otkriva kako smanjiti stres pri odlučivanju
• Gaslighting: Psihologinja otkriva kako prepoznati i kako odgovoriti na ovaj oblik emocionalnog zlostavljanja
• Overthinking: Evo kako pretjerano razmišljanje utječe na naše mentalno zdravlje i kako prestati biti overthinker.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• dezinformacije
• konformisti
• konformizam
• priklanjanje mišljenju drugih
• pritisak drugih ljudi
• stavovi