Choice overload, overchoice ili paradoks izbora je fenomen kojim se opisuje stres i poteškoća pri donošenju odluke uslijed prevelike količine izbora. Najčešće se definira u ekonomskom kontekstu, prilikom odabira proizvoda, ali može se javiti i u drugim kontekstima. Pretjerana količina izbora dovodi do neodlučnosti i predstavlja problem samo u određenim situacijama, a više o tome kada i zašto veća količina izbora postaje iscrpljujuća te kako izbjeći probleme vezane uz donošenje odluka saznat ćete u nastavku.

Choice overload – značenje

Choice overload se odnosi na paradoksalnu situaciju u kojoj veća količina izbora ili opcija narušava kognitivno funkcioniranje i otežava donošenje odluka. Kada su sve opcije percipirane kao jednako dobre, osoba mora vagati prednosti i nedostatke svake opcije. Uslijed kompleksnosti donošenja odluke dolazi do pretjerane upotrebe kognitivnih resursa, što dovodi do iscrpljenosti, neodlučnosti i stresa. Odabir postaje stresan zbog potencijalnih ishoda i rizika povezanih s “krivim” odabirom. 

Koncept choice overload-a prvi put je predstavio Alvin Toffler u svojoj knjizi Future Shock, objavljenoj 1970. godine. Knjiga opisuje tadašnje stanje društva u kojem su ljudi bili suočeni s previše promjena u kratkom vremenu. Toffler je u knjizi pretpostavio da će razvoj industrijalizacije dovesti do paralizirajuće prezasićenosti izborom. Fenomen je zadobio interes u psihološkim istraživanjima, a termin “paradoks izbora” popularizirao je Barry Schwartz knjigom The Paradox of Choice, objavljenom 2004. godine.

Choice overload se najčešće istražuje i primjenjuje u ekonomskom kontekstu iz razloga što je upravo to područje gdje, kao potrošači, imamo izobilje opcija. Pretjerana količina opcija prilikom odabira proizvoda može dovesti do nezadovoljstva, neodlučnosti, pa čak i odustajanja od kupovine proizvoda. Ovaj fenomen može se dogoditi i izvan ekonomskih okvira, u situacijama poput donošenja odluka o fakultetu, karijeri i romantičnim partnerima, ali i u svakodnevnim situacijama kao što su odabir filma ili restorana.

Postojanje ovog fenomena često se dovodi u pitanje iz razloga što neke studije potvrđuju negativni utjecaj većeg izbora, dok druge studije ne pronalaze takav utjecaj izbora na potrošače. Metaanalizom objavljenom 2010. godine u časopisu Journal of consumer research donesen je zaključak da je za pojavu ovog fenomena potrebno ispuniti određene preduvjete, tj. da se javlja samo u određenim situacijama.

Choice overload – problem

Pretjerana količina izbora ne mora biti problem u svim situacijama, stoga je prisutnost ovog fenomena ovisna o određenim faktorima. Naime, veća količina izbora negativno utječe na donošenje odluka samo onda kada su zadovoljeni neki od sljedećih uvjeta:

• jednako dobre opcije – kada su sve opcije percipirane jednako vrijednima i valjanima te kada nema jasno dominantne opcije, količina opcija postaje problem
• odsutnost prethodnih preferencija – pretjerana količina opcija postaje problem onda kada osoba nema prethodne preferencije vezane uz kategorije proizvoda od kojih mora odabrati; kada osoba ima snažne preferencije, količina opcija nema utjecaj na njihovu odluku
• neupućenost u opcije – veća količina opcija predstavlja problem kod ljudi koji nisu upućeni tematiku tih opcija; drugim riječima, osobe koje imaju znanje o datim opcijama će lakše napraviti odabir.

Kako izbjeći choice overload?

Odabir između nekoliko opcija i donošenje odluka može biti stresno i iscrpljujuće u određenim situacijama. Postoje načini na koje možete smanjiti stres pri donošenju odluka, kada ste suočeni s nekoliko jednako dobrih opcija. 

• Odredite ciljeve – prvi korak u donošenju odluka zahtijeva određivanje ciljeva koje želite postići i koji su vama važni. Zapitajte se koliko je vjerojatno da će određena opcija zadovoljiti ciljeve koji su vama važni i koje pokušavate postići. 
• Upoznajte se s opcijama – kao što je već spomenuto, manjak znanja i informiranosti o opcijama koje su nam date može dovesti do stresa prilikom odlučivanja. Dajte si vremena da se upoznate sa svim opcijama kako biste lakše mogli donijeti informiranu odluku. 
• Posavjetujte se s drugima – prijatelji, obitelj, kolege ili druge osobe koje imaju uvid i znanje o opcijama između kojih birate mogu vam pomoći u informiranju o opcijama i savjetima prilikom donošenja odluke. 
• Smanjite količinu opcija – ako je moguće, odredite filter kojim ćete smanjiti količinu opcija. Primjerice, ako birate restoran iz kojeg ćete naručiti hranu, smanjite broj opcija ovisno o tome koliko traje vrijeme dostave ili o tome koji vam se tip hrane jede.
• Dajte si vremena za donošenje odluke – donošenje odluka postaje stresnije kada imate vremensko ograničenje i vjerojatnost nezadovoljstva odlukom raste ako ste pod presingom. Ako je moguće, dajte si vremena prilikom donošenja odluke kako biste smanjili stresnost situacije i povećali mogućnost zadovoljstva odlukom.

Preispitivanje je li opcija na koju ste se odlučili zaista najbolja i žaljenje nakon donošenja odluke su komponente koje često dovode do ponovnog stresa prilikom donošenja odluka. Umjesto fokusiranja na negativne aspekte odluke koju ste donijeli, razmislite o pozitivnim stranama tog izbora.

Pročitajte i članke:

• Fizički simptomi stresa: Obratite pozornost! Ovo su upozoravajući znakovi koje vam tijelo šalje
• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Inertnost: Ljude s ovom osobinom optužuje se za lijenost, ravnodušnost i nedostatak motivacije, evo što se krije iza toga
• Overthinking: Evo kako pretjerano razmišljanje utječe na naše mentalno zdravlje i kako prestati biti overthinker.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• choice overload
• kako izbjeći choice overload
• paradoks izbora
• savjeti
• stres oko odlučivanja